behar 121

8/9/2019 Behar 121

1/88

Nasuh Matraki Bonjak

450 godina od smrti (1564 2014)ZBORNIK

RADOVA

ALADIN HUSI

AMINA ILJAK-JESENKOVI

ADNAN KADRI

ELMA KORI

AHMED ZILDI

AIDA SMAILBEGOVI

MADIDA MAI

IZ LITERATURE

DEMAL EHAJI

MEDIDA SELMANOVI

ADNAN KADRI

IN MEMORIAM

HATIDA AR-DRNDA

KATALOGMINIJATURA

BEHAR

^ASOPIS ZA KULTURU I DRUTVENA PITANJA GODINA XXIII2014.BROJ 121CIJENA 40 KN

8/9/2019 Behar 121

2/88

BEHAR, dvomjeseni bonjaki asopisza kulturu i drutvena pitanja

Nakladnik:

Kulturno drutvo Bonjaka HrvatskePREPOROD

Glavni i odgovorni urednik:

Sead BEGOVI

zvrni urednik:

Filip Mursel BEGOVI

Urednik Zbornika radova o Nasuhu

Matrakiju Bonjaku:

Aida SMAILBEGOVI

Urednik Ekonomskog podlistka:

Faris NANI

Grafiki urednik:

Selma KUKAVICA

DTP i lektura:

Mahir SOKOLIJA

Urednitvo:

Remzija HADIEFENDI PARI,Rusmir AGAEVI, Edin UrjanKUKAVICA, Senad NANI, SenaKULENOVI, Azra ABADI NAVAEY,Edib AHMETAEVI

Rukopisi i fotografije se ne vraaju.

Adresa:BEHARKDBH PreporodUlica Grada Vukovara 235,10000 Zagreb, HrvatskaTelefon i fax: 00385 (0)1 483-3635

e-mail: [email protected]

[email protected]

web: www.behar.hr

Cijena po primjerku: 40 kn, godinja

pretplata: 200 kn

Cijena u BiH: 10 KM, godinja

pretplata 50 KM.

Kunski iro-raun:

ZABA 2360000-1101441490

Devizni iro-raun: SWIFT ZABA HR 2X:703000-280-3755185S naznakom: Preporod, za Behar)

Tisak: Grafomark d.o.o.

Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog

prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta

za nacionalne manjine Republike Hrvatske

SSN 1330-5182

Miljenja i stavovi koje zastupaju autori nisu

nuno i stavovi urednitva.

ehar je prvi slavni bonjaki list tiskan latinicom u Sarajevu godine 1900.,izlazio je sve do 1911. godine. Prvim mu je urednikom bio Safvet-begaagi, a vlasnik Ademaga Mei. Objavljivao je tekstove za zabavu iouku, izvorne i prijevodne knjievne priloge bosanske i islamske obo-

enosti. Beharov se sjaj nije dao integracijom pretopiti u bliske susjedneulture, a niti preimenovati. Od 1992. godine izlazi zagrebaki Beharcijenjen najboljim to su Bonjaci dosad imali. On je najbolji izrazovezanosti nacionalne manjine sa ivotnom sredinom, dijasporom u

vijetu i matinim narodom u Bosni i Hercegovini. U desetogodinjemazdoblju (1992.-2002.) glavni i odgovorni urednik zagrebakog izdanjaio je knjievnik dr. Ibrahim Kajan, a potom ga je zamijenio dr. Muhameddralovi koji je tu slubu obnaao do ljeta 2006. godine.

2 BEHAR 121

SADRAJ

Na naslovnici: Tvrava Vukovar, Budmsk ejalet, Sleyman-name / Knjga o Sulejmanu Za-konodavcu, gva, 1543.-1551. (TKSM Hazine ktp. 1608, fol. 73b)

Okrugli stol:Nasuh Matraki Bonjak naunik, knjievnik, minijaturist(Visoko, 13. 12. 2014.)

Organizator programa Okruglog stola:Univerzitet u Sarajevu, Orijentalni institut

Suorganizatori:BZK Preporod Opinskoga drutva VisokoZaviajni muzej VisokoOpina Visoko

UVODNA RIJE

3 Mr. Aida Smailbegovi: Zbornik o Nasuhu Matrakiju prevladavanjekrize sjeanja kod Bonjaka

ZBORNIK RADOVA

4 Dr. Aladin Husi: Visoko u vrijeme Nasuha Matrakija

8 Dr. Elma Kori: Osmanski serhat u Bosni u prvoj polovini XVI stoljeaiz ugla Nasuha Matrakija

12 Dr. Adnan Kadri: Enciklopedijski duh i razumijevanje pojma naukei ideje umjetnosti u djelima matematiara, knjievnika i kroniara

Nasuha Matrakija Bonjaka17 Dr. Ahmed Zildi:Sleyman-name Nasuha Matrakije

20 Mr. Madida Mai: Hezarfen Nasuh Matraki:knjievno umijee ovjeka sa vjetn hiljadu

23 Dr. Amina iljak Jesenkovi:Sulejman Zakonodavac pjesnik Muhibbi mecena i inspiracija Nasuha Matrakija

34 Mr. Aida Smailbegovi: Tlocrti gradova iz mape bonjakog genija:minijaturno slikarstvo Nasuha Matrakija

KATALOG MINIJATURA NASUHA MATRAKIJA BONJAKA(Pripremila Mr. Aida Smailbegovi)

IZ LITERATURE O NASUHU MATRAKIJU

63 Mr. Medida Selmanovi:Matraki Nasuh u domeni osmanske minijature

66 Dr. Demal ehaji:Nasuh Matraki kao matematiar

69 Dr. Adnan Kadri: Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelimaNasuha Matrakija Bonjaka (?-1564)

IN MEMORIAM: HATIDA AR DRNDA

80 Dr. Hatida ar-Drnda: Teritorijalna i upravna organizacija Visoke nahije

do poetka 17. stoljea

87 Dr. Sabaheta Gaanin: Odlazak naunice koja je predanim radom osvijetlilahistoriju Bosne i Hercegovine

8/9/2019 Behar 121

3/88

UVODNA RIJE

BEHAR 121 3

Zbornik o Nasuhu

Matrakiju: prevladavanjekrize sjeanja kod BonjakaPred znanstvenu i kulturnu javnost do-

nosimo prireeni Zbornik tekstova koji supredstavljeni na okruglom stolu odranomu decembru 2014. godine UNESCO-ovegodine Nasuha Matrakija a koji je organi-ziran povodom obiljeavanja 450. obljetnice

smrti matematiara, knjievnika, hroniarai minijaturiste Nasuha Matrakija Bonjaka.U organizaciji Orijentalnog instituta Univer-ziteta u Sarajevu i suorganizaciji BZK Pre-porod Opinskoga drutva Visoko i Zavi-ajnog muzeja Visoko odran je na ovimprostorima prvi okrugli stol, i prvi projektuope, koji je u sreditu svoga zanimanjaimao ivot i opus Nasuha Matrakija Bo-njaka (u. 1564).

Tekstove pristigle za ovaj Zbornik uokvi-rili smo u tri sadrinske cjeline, a rukovodeise ustaljenim konceptom. Stoga, reene sa-drinske cjeline obuhvataju oblast povijesti,naune misli te knjievnosti i umjetnosti, uZborniku posloene upravo spomenutim re-doslijedom. Na nau veliku alost, Zbornikne ukljuuje tekst jednog od najuglednijihbosanskohercegovakih povjesniara um-

jetnosti prof. dr. Ibrahima Krzovia, a koji je

svoje saopenje podnio na okruglom stolu.Kako se, na ovim prostorima, radi o prvom

zborniku posveenom ivotu i opusu Nasu-ha Matrakija Bonjaka, smatrali smo oprav-danim uvrstiti i dosadanje radove o NasuhuMatrakiju nastale iz pera naunih radnikaOrijentalnog instituta u Sarajevu. Kao skro-man doprinos obiljeavanju obljetnice smr-

ti ovog erudite jednog od sredinjih imenakulturno-umjetnike scene Osmanske draveu XVI stoljeu priredili smo i katalog mini-

jatura Nasuha Matrakija sadranih u Knjizio Sulejmanu Zakonodavcu i Konaitima priputovanju kroz Irak i juni dio Irana.

U jeku organiziranja okruglog stola po-sveenog Matrakiju Bonjaku, na bolji svi-

jet otila je dr. Hatida ar-Drnda, vrijednipregalac na polju osmanske historijei nauni

radnik Orijentalnog instituta u Sarajevu. Sto-ga se njezina ivota i opusa, u ovom Zborni-ku, prisjeamo iskrenim rijeima dr. Sabahe-te Gaanin, naunog radnika Orijentalnoginstituta Univerziteta u Sarajevu. Takoer,kao na skroman doprinos, u Zbornik smouvrstili i jedan od brojnih znanstvenih tek-stova dr. Hatide ar-Drnda: Teritorijalnai upravna organizacija Visoke nahije dopoetka 17. stoljea, objavljen u asopisuOrijentalnog instituta u Sarajevu, Prilozi za

orijentalnu filologiju.Donosei pred javnost prvi Zbornik o Na-

suhu Matrakiju, i pritom iskljuujui svakupomisao da e to biti i posljednji, srdanozahvaljujemo naunim radnicima Orijental-nog instituta Univerziteta u Sarajevu i prof. dr.Ibrahimu Krzoviu, bez ijeg uea i prigod-nih izlaganja ne bismo bili u prilici organizira-ti okrugli stol niti prirediti Zbornik. Naroituzahvalnost dugujemo direktoru Orijentalnoginstituta Univerziteta u Sarajevu dr. Adnanu

Kadriu te urednitvu asopisa za kulturu idrutvena pitanja Behar.

Mr. Aida Smailbegovi

Tekstove pristigle za ovaj Zbornik uokvirili smo u tri

sadrinske cjeline, a rukovodei se ustaljenim konceptom.

Stoga, reene sadrinske cjeline obuhvataju oblast povijesti,

naune misli te knjievnosti i umjetnosti, u Zborniku

posloene upravo spomenutim redoslijedom. Kako se, na

ovim prostorima, radi o prvom zborniku posveenom ivotu i

opusu Nasuha Matrakija Bonjaka, smatrali smo opravdanim

uvrstiti i dosadanje radove o Nasuhu Matrakiju nastale iz

pera naunih radnika Orijentalnog instituta u Sarajevu.

8/9/2019 Behar 121

4/88

4 BEHAR 121

ZBORNIK RADOVA

Visoko u vrijeme

Nasuha MatrakijaOpe napomene o gradovima usrednjovjekovnoj Bosni

Gradovi u srednjovjekovnoj Bosninisu dostigli visok stupanj razvitkakao to je to sluaj s mediteranskim ilikontinentalnim gradovima u Evropi.U srednjovjekovnoj Bosni mogue

je razlikovati sljedee tipove grado-va: utvrde, varoi i pazare. Gradoviutvrderazvijali su se prije svega kaovojnodbrambeni, pa tek onda kao pri-vredni centri. Takvi gradovi su Bobo-vac, Bora, Jajce, Prusac (Akhisar),

Vranduk, Zvornik, Blagaj. Varoi ipazarinastajali su kao rudarska ilitrgovaka naselja u blizini rudarskihcentara. Najpoznatiji rudarski i trgo-vaki centri koje je zatekla osmanskauprava bili su: Kreevo, Fojnica, Olovo,

ajnie, Srebrenica, Tuzla i Visoko.Svi navedeni gradovi, osim Visokog,nastali su i razvijali se prvenstvenokao rudarska mjesta.

Osim rudara, bogatsvo rudamaprivlailo je i trgovce koji su se na-stanjivali u tim mjestima, pogotovoDubrovane. Sluaj Visokog done-kle se razlikovao u odnosu na vei-nu spomenutih gradova. Visoko serazvijalo iskljuivo na trgovakoj, ane na rudarskoj privrednoj osnovi.

Meutim, bio je okruen najpoznati-jim rudarskim mjestima, Kreevom,Fojnicom i nizom drugih rudnika ma-njeg znaaja: Deevica, Ostrunica,Dusina, Busovaa.1Osim toga, Viso-ko i njegova okolina predstavljali su

administrativni, kulturni i duhovnicentar srednjovjekovne Bosne. Tusu bile smjetene sve najznaajnijeustanove, sjedite Crkve bosanske,bosanskog sabora, krunidbeno mje-sto bosanskih vladara.2

Usprkos svemu navedenom, stu-

panj razvitka spomenutih gradova bioje ogranien. Iz srednojvjekovnih izvo-ra nije mogue ustanoviti dostignutistepen razvitka spomenutih gradova.Meutim, rezultati arheolokih istra-ivanja, kao i rani osmanski izvori,potvruju da niti jedan od spomenu-tih gradova nije dostigao visok stepenurbanog niti demografskog razvitka.Koliko se barem iz prvih osmanskihizvora moe vidjeti, najrazvijenijegradsko naselje u Bosni predstavljala

je Fojnica. Od dokumentiranih grad-skih naselja jedino je ona imala Vieod tri stotine domainstava (326) aKreevo 299. Ostala razvijenija grad-ska naselja imala su izmeu 200 i 300domainstava.3

Razvitak gradovau osmansko doba

S dolaskom Osmanlija znatno sepojaava dinamika razvitka gradovau Bosni. Pored toga to se razvijaju

neki od zatenih gradova, dolazi doosnivanja veeg broja potpuno novihgradskih naselja, na to je utjecalovie faktora: drava, vakuf, putovi,dervii i muafijet.4U tom smislu trebaistai injenicu da su navedeni faktori

Pie:dr. Aladin HusiGradovi u srednjovjekovnoj

Bosni nisu dostigli visok

stupanj razvitka kao to je

to sluaj s mediteranskim ili

kontinentalnim gradovima

u Evropi. S dolaskom

Osmanlija znatno se

pojaava dinamika razvitkagradova. Pored toga

to se razvijaju neki od

zatenih gradova, dolazi

do osnivanja veeg broja

potpuno novih gradskih

naselja. Visoko se ubrajalo

u razvijenije gradove

srednjovjekovne Bosne.

Meutim, imalo je samo 220

domainstava, to je moglo

znaiti da ga je naseljavalo

priblino hiljadu stanovnika,

to je predstavljalo dobru

varoku osnovu na kojoj

e se razvijati novi tip

orijentalno-

-islamskog grada. Vesredinom XVI stoljea

Visoko je promovirano

meu naprednije gradove i

proglaeno kasabom. Tako

je u drugu polovinu XVI

stoljea, pored zateene

varoi, formiran znatno

vei, urbano sadrajniji i

organiziraniji dio grada kasaba.

1 Desanka Kovaevi-Koji, Gradska nase-lja srednjovjekovne bosanske drave, Sa-rajevo, 1978.

2 Visoko i okolina kroz historiju I, prethisto-rija, antika i srednji vijek, Visoko, 1984,str. 105-129.

3

A. S. Alii,Sumarni popis sandaka Bo-sna 1468/69, Mostar, 2005; Ista: Trgovinau srednjovjekovnoj Bosni.

4 U Bosanskoj historiografiji poseban dopri-nos ovim pitanjima dao je Adem Handi.On se posebno bavio svakim od navedenihfaktora u razvitku gradova u Bosni. Svinjegovi radovi iz navedene problematikesabrani su u: Adem Handi, Studije o

Bosni, historijski prilozi iz osmansko-tur-skog perioda, Istanbul, 1994. (str. 91-101,111-143, 143-151, 151-161. 207-213)

8/9/2019 Behar 121

5/88

BEHAR 121 5

ZBORNIK RADOVA

znatno utjecali ne samo na razvitaki oblikovanje urbane fizionomije po-

jedinih gradova nego i na postanak iosnivanje potpuno novih gradova. Unekim sluajevima za razvitak gradapresudan je jedan od navedenih fak-

tora, a u drugim sluajevima oni su semeusobno dopunjavali i doprinosilibrem razvoju.

Kako nas ovdje zanima prvenstve-no uloga vakufa, elimo ukazati naneke sluajeve u kojima je vakuf imaopresudnu ulogu u njihovom nastan-ku. Zahvaljujui upravo toj injenicineki gradova u svome nazivu i danasimaju (ili su doskora imali) odredni-cu vakuf: Gornji Vakuf, Donji Vakuf,Kulen Vakuf, Skender Vakuf, Varcar

Vakuf. To samo po sebi govori da suti gradovi utemeljeni upravo vakuf-skim objektima. Mnogo je ira listagradova u ijem razvitku je vakufigrao znaajnu ulogu. Nema gradau Bosni u to vrijeme u kojemu vakufnije ostavio znatnog traga u njego-vom razvitku. Spomenut emo samoneke: Sarajevo, Mostar, Foa, Tuzla,Banja Luka, Travnik, Zenica, Sara-

jevo, Livno.5Vakufski objekti znatno su utjecali

na urbanu fizionomiju i izgled gradova.Oni su odreivali unutarnju urbanuorganizaciju i smjernice njihovog da-ljeg razvitka. Veina gradova, poseb-no razvijenijih, imala je jasno odvojenstambeniodprivrednog dijela grada.To je predstavljalo znaajnu novinu uurbanoj organizaciji grada. Ta inje-nica do izraaja je dolazila posebno uveim gradovima. Osim toga, gradskanaselja postala su znatno otvorenija ipristupanija.

Kako je reljef preteno brdsko-pla-ninski, tako su se i mnogi gradovi ukojima su ve postojanli nukleusi, bilotvrave, varoi ilipazari, sputali u rav-nicu ili na obale rijeka. Tako su novistambeni dijelovi u poetku predstav-ljali sponu izmeu zateenog nukleu-sa i potpuno novog privrednog dijela

grada. Privredni objekti (zanatski ilitrgovaki) nastajali su u raviarskimdijelovima u podnojima tvrava. Ukasnijoj su se fazi i stambeni dijelovirazvijali u ravniarskim dijelovima.

Razvitak Visokog:Varo Visokogdo kraja XVI stoljea

Ve smo istakli da se Visoko ubra-jalo u razvijenije gradove srednjovje-kovne Bosne. Meutim, imalo je tek220 domainstava, to je moglo pred-stavljati neto vie od hiljadu stanov-nika. Ono je dakle imalo formiranudobru varoku osnovu na kojoj e sedalje razvijati novi tip orijentalno-islamskog grada.

Varo Visokog imala je est maha-la:Boana,Boljaina,Radia,Ivana,

Nenada iTvrdisava. Tokom XV stolje-a niti se mijenjao broj mahala, nitisu se mijenjali njihovi nazivi. Tek u

XVI stoljeu dolo je do promjena unazivima mahala koje su i dalje nosi-le iskljuivo nemuslimanska imena:mahala Grgura, mahala Pavla Cvitko-va, mahala Stipana, mahala Mateja,mahala Radula imahala Boidara.Ovakav naziv mahala ostao je do kra-

ja XVI stoljea. s tom razlikom to jemahala Grgura dobila novo ime: ma-hala Nesuha sina Valdisavova.

Broj domainstava u mahalama bioje prilino ujednaen i on se tokom XVIstoljea kretao izmeu 30 i 40 doma-instava po jednoj mahali. Zahvaljujuipozitivnim privrednim i demografskimkretanjima krajem XV i poetkom XVIstoljea, grad je imao uoljiv porast.Meutim, nije dolo do formiranja no-vih stambenih dijelova, nego su se ta

proirenja dogaala u okviru ve po-stojeih mahala varoi. Broj domain-stava u navedenim mahalama sada sekretao najee izmeu 40 i 55. Samo

jedna mahala bila je ispod te granice.To e u stvari predstavljati vrhunacrazvitka varokog dijela Visokog. Od1516. godine, varo Visokog gotovo e

se stalno smanjivati tokom XVI stolje-a odlaskom stanovnitva u novi diograda kasabu. To je tokom XVI sto-ljea prouzroilo smanjenje varoi zadva i po puta. Usprkos tome, varo jezadrala svoju osnovu s istom urba-

nom organizacijom koju je inilo estmahala. Kroz XV i XVI stoljee brojdomainstava u varoi kretao se pre-ma nie navedenim omjerima.6

Demografsko kretanje u varoi 1489-1604.

GodinaBroj

dom.Razlika

Broj

stanovnika

varoi

1489. 222 1100

1516. 277 55 1400

1530. 172 -105 860

1540. 228 58 1150

1570. 160 -68 800

1604. 106 -54 530

Kasaba Visoko:Zeeci kasabe

Ve u prvim decenijama osmanskeuprave dodati su novi urbani sadraji,

to je znailo i odreivanje smjera da-ljeg razvoja grada. Sandakbeg Bosne,

Ajas-paa, sagradio je u Visokom 1477.godine hamam, duane, most i zavi-

ju.7Niti vakufnama, niti drugi izvoritokom XVI stoljea ne spominju da-miju. Ali postoje indicije da negdje uprostoru tih objekata postoji i damija.Krajem XVI stoljea spominju se hatibi dva mujezina, kao i vakuf damije,a zatim i slubenici vakufa. Spomenove damije pod imenom Ajas-paina

damija nalazimo tek 1704. godine,nakon to ju je sruio Eugen Savojski.Od ove damije tada je ostala neporu-ena jedino munara.8Prvih godina XVIstoljea grad je dobio nove vakufskeobjekte: duane, mekteb i most, koje

je do 1526. godine podigao drugi va-kif, Muslihudin ekrekija.9U isto

5 Opirnije: A. Handi,Studije o Bosni, str. 91-101, 111-143, 143-151,151-161. 207-213; Alija Bejti, Spomenici osmanlijske arhitektureu Bosni i Hercegovini, POF III-IV, Sarajevo, 1953, str. 229-299.

6

Istanbul, BOA, TD, 18, TD 24, TD 157, TD 56, TD 211, TD 379.Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604, Sv. I/1, Obradio: AdemHandi, Sarajevo, 2000, str. 455-652. BOA, TD, 742, str. 281-393.

7 Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek), Sarajevo,1985, str. 30-31.

8 GHb MD, IV, (preveo: Abdulah Polimac P) 468; (MD, 2942/318-1,

(preveo: Abdulah Polimac).9 Vakufname, 44.

8/9/2019 Behar 121

6/88

6 BEHAR 121

ZBORNIK RADOVA

vrijeme, ili godinu kasnije, podignu-ta je i damija erefudina.10Poreddamije i on je podigao izvjestan brojduana. Kada je nakon 1540. godinei Alaudin podigao damiju i kada jeoko nje formirana nova mahala, Vi-

soko se moglo svrstati u razvijenijegradove u Bosni.

Svaki od navedenih vakifa udaraoje temelje novog dijela grada, novemahale. To je davalo poticaj za na-seljavanje stanovnitva, trgovaca izanatlija iz okoline Visokog. Znatandio stanovnitva varoi preselio je unovoformirani dio grada, podruje ka-sabe. Ve sredinom XVI stoljea Viso-ko je promovirano meu naprednijegradove i proglaeno kasabom. Tako je

u drugu polovinu XVI stoljea, poredzateenog dijela grada varoi, for-miran znatno vei, urbano sadrajnijii organiziraniji dio grada kasaba.U tom procesu kasaba Visoko imalaje sljedee mahale:11

Zahvaljujui instituciji vakufa,tokom XVI stoljea Visoko je dobilo

etiri damije: Ajas-painu, erefu-dinovu, Alaudinovu i Ibrahimovu12i dva mesdida, tabaka Muruveta iPir-havade. Podizanje ovih objekatapratilo je osnivanje mekteba (osnovnihkola). Osim duhovne, zadovoljavanaje jo jedna veoma znaajna potrebastanovnika grada obrazovna.

Vakuf u javnom i drutvenomivotu grada

Naprijed smo, koliko je to bilo mo-gue, izloili kada su i kojim redoslije-dom osnivane pojedine zadubine, kosu njihovi osnivai te ta ih je inilo.

Sada emo dati jedan uopen pogledna razvitak i funkcioniranje zadu-binarstva u Visokom. No prije togadajemo sumarni pogled na pitanje kosu zadubinari i kojem drutvenomsloju pripadaju? Premda su neki va-kufi, kao to je podizanje mlinova,veoma skromni i za samo Visoko ne-maju osobit znaaj, vidjeli smo da semeu vakifima pojavljuju ak tri san-dakbega

Bosne. To su Isa-beg, Ajas-beg, i Skender-paa. Isa-beg i Sken-

der-paa uvakufili su u okolini Visokogizvjestan broj mlinova. Najznaajni-je zadubine meu njima ostavio jesvakako Ajas-paa. Dva vakifa suza-natlije, jedan ekrekija (Muslihudin)a drugi tabak (koar) Muruvet. Neki

su oito pripadali ulemanskomsloju,preciznije dervikom, kao erefudin

i Pir-havade. Za Alaudina nemamonikakvih naznaka gdje i kako ga po-zicionirati u drutvu. Svaki od njihdao je na razliite naine izniman do-prinos urbanom razvitku grada, alidoprinos i u drugim sferama ivota,prije svega u duhovnosti, privredi,komunikacijama i higijeni. Javno

kupatilo u XV stoljeu predstavljaloje znaajan civilizacijski iskorak. Vi-soko se time svrstalo u red gradovakoji suposlije Sarajeva prvi u Bosnidobili objekat te namjene.13Bio je totrei po redu hamam u Bosni uope.

Osim toga, grad je dobio zaviju, atokom XVI stoljea tri damije, dvamesdida te mekteb. Nita manje nijebitno ni komunikacijsko pitanje. Kaozadubine, izgraeni su mostovi, narijeci Bosni i eljeznici / Fojnici. Zagrad, njegov razvitak i privredni i-vot veliki znaaj ima li su privredniobjekti. Za privredne djelatnosti, biloda je rije o trgovini ili zanatsvu, du-ani su predstavljali vrlo vanu pret-postavku za ivot stanovnitva grada

i njegov razvitak. Kroz spomenute va-kufe Visoko je dobilo najmanje pede-set duana. Poznata su 44 i izvjestannepoznati broj u okviru Ajas-pai-na vakufa. Duani su iznajmljivaniza potrebe trgovaca i zanatlija, poodreenim cijenama, koje su vakifisvojom voljom odreivali. One su bilevrlo povoljne kako bi trgovcima i za-natlijama bile to pristupanije. Toje ovisilo i od drugih faktora, veliineduana, njegovih kvaliteta, pa i pozi-

cije u samom gradu. Tako su se cijenegodinjeg zakupa duana kretale od96 aki u erefudinovoj mahali, Ajas-painoj i Muslihudinovoj 75, do 45 umahali Pir-havade. To je bilo vrlopristupano i stimulativno za trgov-ce i zanatlije i imalo dvojak efekat nagrad privredni, ali i demografski.

U okviru vakufa tokom XVI sto-ljea zavjetano je oko 150.000 akigotovine. Novac je u razliite svrhe,prema uobiajenoj praksi, u tim slu-

ajevima donosio vakufima profit, kojije iznosio minimalno 15.000 godinje.Tim novcem kreditirane su razliitedjelatnosti trgovina, poljoprivredai slino. Privreda je s jedne stranedobijala poticaj i obrtna sredstva, a sdruge su iz dobiti finansirane slube upojedinim vakufima, najee, imami

10 Istanbul, BOA, 157, 165.11 Istanbul, BOA, TD 157, TD 56, TD 164, TD 211, TD 379. Opirni

popis Bosanskog sandaka iz 1604, Sv. I/1, Obradio: Adem Han-

di, Sarajevo, 2000, str. 600-608; Hatida ar-Drnda, Visoko usastavu Osmanskog carstva XV i XVI stoljee,POF 40, Sara-jevo. 1991, str. 199-215.

12 Ajas-paina i Ibrahimova spominju se samo indirektno. Za Ajas-painu smo pojasnili na koji nain se spominje a za Ibrahimovudoznajemo tek na osnovu jedne zabiljeke s rukopisa koji on uva-

kufljuje za damiju koju je podigao. Ta zabiljeka nastala je 1571godine. (GHb R 1044/9)13H. Kreevljakovi,Izabrana djela,III, str. 63.

Dom. Br. st. Dom. Br. st. Gubitak

Mahala 1570. 1604. Dom. Stan.

1. Damije erefudina 139 695 36 180 -103 -515

2. Zavije Ajas-pae 69 345 xx xxx xxx xxx

3. Damije Alaudina 198 990 70 350 -128 -640

4. Mesdida tabaka h. Muruveta 79 395 35 175 -44 -220

5. ekreki Muslihudina 59 295 xx xxx xxx xxx

6. Mesdida Pir-havade xx xxx 20 100 20 100

(2 i 5) Mahala zavije Ajas-pae smahalom ekreki Muslihudina

xx xxx 43 215 -85 425

Ukupno: 544 2720 204 1020 340 1700

8/9/2019 Behar 121

7/88

BEHAR 121 7

ZBORNIK RADOVA

i hatibi, mujezini i mutevelije. To jeosiguravalo nesmetano i dugoronijefunkcioniranje vakufa.

Svi prihodi od vakufa, zakupa du-ana, uvakufljenog zemljita, prira-sta od novca, sluili su iskljuivo za

potrebe vakufa, odnosno finansiranjeslubi u njima ili njihovo odravanje.Primjerice, Muslihudin je uvakufio8.000 aki gotovine, a prirast odre-dio za popravku i odravanje mostakoji je podigao u Visokom na rijeciBosni. Time je neovisno o drugimfaktorima dugoronije osigurao nje-govo odravanje.

Osim duana i novca vidjeli smo dase povremeno uvakufljuju i zemlji-ne parcele koje se pod uvjetima koje

vakif odredi daju u zakup. S jednestrane, to podstie poljoprivredu, doks druge osigurava prihode za vakuf.Tokom XVI stoljea uglavnom su va-kifi raspoloivi imetak ostavljali za

jedan vakuf. Kasnija praksa se oitomijenjala. S kraja XVIII stoljea vidi-mo da se uvakufljuje jedna parcela izijeg prihoda e se finansirati rasvjetadva razliita vakufa, erefuddinove ihadi Ibrahimove damije.14

Generacije imama i drugih slube-

nika kroz slube vakufa osiguravalo jeegzistenciju. Primanja su svakako bilaviestruko uvjetovana. To prije svegaovisi od prihoda, bolje rei ekonomskesnage vakufa i slube koju neko obav-lja u vakufu. Imami su obino najbo-lje plaeni slubenici, potom mujezini,pa mutevelije. Tokom XVI stoljea u

Visokom imamske plae kretale su sednevno od 3 do 8, to znai od 1 095 do2 920 aki godinje. Mujezini su obi-no zaraivali oko 730 aki, iznimno

kao manje plaeni imami 1 095 aki.Muallim u mektebu Muslihudina e-krekije zaraivao je 5 aki, to zna-i da je to srednja plaa (1 825 aki)kada su u pitanju te slube u Visokom.Imami i hatibi esto su i muallimi, pabi u tom sluaju to znatno popravljalonjihov materijalni poloaj.

Komunikacijska infrastrukturaGeografski poloaj i mogunost po-

vezivanja s uim i irim okruenjempredstavlja najznaajniju pretpostavkuza razvitak jednog mjesta. Budui da jenastao na uu rijeke eljeznice / Foj-

nice15u rijeku Bosnu, komunikacijskopitanje predstavljalo je jedno od najva-nijih u Visokom. Posebno u uvjetimaplanskog razvoja grada bilo je nunorijeiti pitanje premoavanja rijeka iomoguavanje to povoljnije prohodno-sti stanovnitvu. Ne znamo kako je topitanje bilo rijeeno prije 1463. godine,

splavarenjem ili nekom vrstom mosta.injenica da se ve meu prvim urba-nim intervencijama u Visokom javlja ipodizanje mostova sugerira da taj pro-

blem nije bio kvalitetno rijeen. Vakifisu sagledavali i strogo vodili rauna opotrebama jednog mjesta, te prema nji-ma usmjeravali svoje dobrotvorne ak-tivnosti, usklaujui ih sa svojim pla-tenim mogunostima. Meu zasluneza rjeavanje komunikacijskih potrebasvrstava se nekoliko graditelja mostova.

Ajas-beg: Uz ostale zadubine uVisokom Ajas-beg je 1477. godine po-digao i jedan most na rijeci Bosni. Lo-kalitet i druge pojedinost o mostu nisu

poznate. Jedino to je poznato jeste daje iz gotovine koju je ostavio predvidiotri ake dnevno za potrebe popravkespomenute damije, kole kao i mo-sta koji je podigao na rijeci Bosni.16

Muslihudin ekrekija: Drugi jepo redu poznati graditelj mosta u Viso-kom, sagraenog 1526. godine takoer

na rijeci Bosni. Osim napomene daje rije o mostu na rijeci Bosni, drugepojedinosti o lokalitetu nisu poznate.Pretpostavlja se da bi ovaj most mogaobiti na istom mjestu gdje i Ajas-begovkoji je najvjerojatnije unitila vodena

stihija.17Za potrebe odravanja ovogmosta uvakufljena je posebna sumaod 8 000 aki. Iz prihoda ostvarenihod priploda ovog novca isplaivani sutrokovi odravanja.

Kara-udaa: Ovaj most podignutje do poetka maja 1557. godine na ri-jeci eljeznici / Fojnici. Zavrni radovi

u to vrijeme oito su bili u toku. Pre-ostalo je uraditi jo zatitnu ogradu(korkaluk). Radove na mostu izvodilisu Alagoz sin Abdullahov i Murat sin

Alije s drugim licima ija imena nisunavedena. Gradnja mosta kotala je112 dukata. Kao zastupnik umrlogvakifa Kara udaa pri dokumentira-nju na sudu naao se mutevelija hadiHamza sin Huseinov.18Obaveze za iz-gradnju uredno su izmirene u navede-nom iznosu, a i svi radovi osim zatit-ne ograde. Nije poznato ko je bio ovajKara uda. No pretpostaviti je da jebio jedan od uglednijih i bogatijih ljudiu Visokom. Za popravke i odravanje

mosta na rijeci eljeznici od kraja XVIstoljea bili su zadueni stanovnici selaProkos.19Premda izvor nije precizan,da li se radi o mostu u samom Visokomili nekom drugom, pretpostavljamo dabi se ta obaveza najprije mogla odnositiupravo na ovaj most, jedini koji doku-mentiraju poznati izvori.

14 H. Kreevljakovi, Visoko, 27.15 Rije je o istoj rijeci koja se ranije zvala eljeznica, a danas nosi

ime Fojnica.16

Vakufname, 31. O mostovima u Bosni, prema tome i Visokom op-irnije u: Demal eli Mehmed Mujezinovi, Stari mostovi uBosni i Hercegovini, Sarajevo, 1998, str. 85-87.

17 D. eli M. Mujezinovi, Stari mostovi,str. 85-87.18 GHb, Sidil 1a, s 174.GHb, Tarih-i Enveri II, 22, 71, 86.; D. eli

M. Mujezinovi, Stari mostovi, str. 87.19

Opirni popis, I/1, 583.

Vakufski objekti znatno su utjecali na urbanu fizionomiju i izgled

gradova. Oni su odreivali unutarnju urbanu organizaciju i

smjernice njihovog daljeg razvitka. Veina gradova, posebnorazvijenijih, imala je jasno odvojen stambeni od privrednog

dijela grada. Predstavljalo je to znaajnu novinu u urbanoj

organizaciji grada. Ta injenica do izraaja je dolazila posebno u

veim gradovima. Osim toga, gradska naselja postala su znatno

otvorenija i pristupanija.

8/9/2019 Behar 121

8/88

8/9/2019 Behar 121

9/88

8/9/2019 Behar 121

10/88

10 BEHAR 121

ZBORNIK RADOVA

Matraki pisao o junacima Bosanskogserhata. Upravo djelo SulejmannameNasuha Matrakija svjedoi o tome ko-liko informacija o bosanskom serhatusadre osmanske hronike koje u tomsmislu do sada nisu bile dovoljno ko-

ritene.14Navest u nekoliko podata-ka iz onog dijela Sulejmannamekojigovori o pohodima sultana SulejmanaZakonodavca u smjeru srednje Evro-pe, ka teritoriju dananje Maarske.U spomenutom djelu za oznaku pogra-nija Matraki pored termina serhadza oznaku koristi i termin uc. U hro-nici se ne nalaze minijature bosan-skih utvrenih gradova, niti ostaletopografske karakteristike ovih pre-djela, koje bi omoguile vizuelizaciju

bosanskog serhata u prvoj poloviniXVI stoljea. Objanjenje za to, iz-meu ostalog, lei i u injenici da seBosna nije nalazila na ruti kojom sekretala glavnina osmanskih trupa uspomenutom pohodu, a samim tim niNasuh Matraki kao uesnik pohodatada nije boravio u Bosni. Meutim, uspomenutom djelu on na nekoliko mje-sta spominje dva sandakbega Bosnei Smedereva, begove serhata GaziHusrev-bega i Bali-bega Jahjapai-

a. S obzirom na to da su oni aktivnouestvovali u spomenutim osvaja-kim akcijama, u duhu svoga vreme-na, Matraki ih glorificira poredei ihs najveim mitskim i historijskim ju-nacima poznatih civilizacija (Rustem,Zl, Aleksdandar i sl.).

Poznato je u historiografiji da jeHusrev-beg kao Smederevski san-dakbeg aktivno uestvovao u osvaja-nju Beograda 1521. godine.15No, prijetoga, 12. jula 1521. godine, osvojio je

tvravu Zemun. Osvajanje ove tvr-ave smatra se jednim od stratekinajuspjelijih akcija, jer je time omo-guen laki pristup tvravi Beograd,koju su sultanove trupe osvojile ve30. augusta 1521. godine.16Iako ve-

ina osmanskih hroniara o tome negovori, primarni arhivski izvori kazujuda je Husrev-beg na svoju inicijativupreduzeo one mjere koje neke osman-ske hronike pripisuju Piri Mehmed-pai. Naime, u toku trajanja opsadeHusrev-beg je uputio Porti precizanizvjetaj o nainu na koji je blokiraoprilaze gradu i pripremio opsadu.17Meu malobrojne hroniare koji na-pominju da je veliku ulogu u akcijamakoje su prethodile osvajanju Beogra-

da odigrao upravo Husrev-beg ubrajase i Nasuh Matraki. Istina, i on nudiskromne podatke piui o tome samo udijelu Sulejmannamekoji nosi naziv:Vijest o opsadi dobro uvane tvrave

Beograd od strane Piri Mehmed-paei osvajake vojske:

Nakon to je donesena odlukai izdata naredba (...) sultan jenaredio da oni vojnici pobjed-nike vojske koji jo nisu preli,

nou u toku tri do etiri danalaama pree prijeko (...) Po-tom je uzor plemenitih zapo-vjednika, sandakbeg Bosne18Husrev-beg, poslat na tvravuZemun, strateki cilj drave.im je stigao, uz pomo Uzvi-enog Allaha, osvojio je spome-nutu tvravu, nevjernike kojisu se nalazili unutra sabljomposjekao, a tvravu sravnio sazemljom.19

Prema podacima u historiografiji,sultan Sulejman je nakon toga poslaohiljadu janjiara da s Husrevom-be-gom pristupe opsadi Beograda.20

Gazi Husrev-beg je sa svojom prat-njom i trupama iz svog sandaka ue-

stvovao i u poznatoj Mohakoj bici1526. godine.21O tome svjedoe i izvo-ri iz osmanskih arhiva, meu kojima

je najznaajniji jedan popis bosanskevojske pred bitku na Mohau.22

U SulejmannamiMatraki na viemjesta navodi ulogu begova serha-ta, naroito bosanskog Husrev-begai smederevskog Bali-bega, u akcijamakoje su prethodile uvenoj Mohakojbici 1526. godine. Meu tim akcija-ma od velikog znaaja bilo je osvaja-

nje Petrovaradinske tvrave. O tomeMatraki pie: Namjesnik iz cijenjeneporodice Jahjapai, Bali-beg, poslao

je junake iz svog okruenja da donesuvijesti o tvravi koju serdari nazivajuPetrovaradin. U blizini su se sukobi-li s prokletim nevjernicima. Zapuhao

je radosni povjetarac pobjede islama,zabljesnule su otre sablje i posjeklebrojne glave, a zarobljenici su dovede-ni padiahu.23

Odmah potom slijedi informacija

o aktivnostima Husrev-bega:

Potom je od bosanskog serdaraHusrev-bega, koji se bio ulogoriona udaljenosti od jedan dan, sti-gao glasnik i donio vijest da suse predala utvrena mjesta naostrvu Srijem. Kastelan jedinepreostale tvrave Erk24pokoriose Osmanskom carstvu, ustupionavedenu oblast i predao se nazvaninoj ceremoniji.25

14 U pisanju ovog osvrta koriten je magistarski rad Davuda Erka-na,Matraki Nasuhun Sleymn-nmesi (1520-1537), odbranjenna Univerzitetu Marmara u Istanbulu 2005. godine, koji sadr-i i transkripciju originalnog teksta. Dalje:Matraki NashunSleymn-nmesi.

15 Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, Orijentalni institut, Sarajevo,2010, 24.

16 Isto, 25.17 Jean-Louis Bacqu-Grammont, Un rapport de Gazi Hsrev Beg

sur linvestissament de Belgrade en 1521 Jedan izvjetaj GaziHusrev-bega o opsadi Beograda 1521., Prilozi za orijentalnu fi-lologiju 30/1980, Sarajevo, 1980, 19-23.

18 Husrev-beg je tada djelovao kao Smederevski sandakbeg, a za

sandakbega Bosne postavljen je tek sultanovim dekretom 15.septembra 1521. godine. Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, 27.19Matraki Nashun Sleymn-nmesi,36.

20 Radovan Samardi,Sulejman i Rokselana, Srpska knjievna za-druga, Beograd, 1976, 52. Podaci navedeni na osnovu dnevnika

jednog od uesnika pohoda.21 Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, 27.22 Ahmed S. Alii, Popis bosanske vojske pred bitku na Mohau

1526. godine,Prilozi za orijentalnu filologijuXXV/1975, Saraje-vo 1977, 171- 202.

23Matraki Nashun Sleymn-nmesi,94. Detaljnije o tome Ma-traki pie u nastavku teksta u poglavlju koje govori o osvajanjutvrave Petrovaradin u kojem se nalazi i jedan njegov nazmoosvajanju ove tvrave.Isto, 100-102.

24 Nije mi poznata tvrava pod ovim nazivom. Mogue da je rije o

Irigu u blizini Petrovaradina ili ak o Iloku, koji je bio jedan odglavnih prijelaza na Dunavu u Baku.25Matraki Nashun Sleymn-nmesi,95.

8/9/2019 Behar 121

11/88

BEHAR 121 11

ZBORNIK RADOVA

Matraki ovu vijest ponavlja upoglavlju koje govori o osvojenju na-vedenih vrstih utvrda, iznosei

jo mnotvo detalja u vezi s navede-nim akcijama, gdje se uz Bosanskogsandakbega Husrev-bega spominje

i uee Zvornikog sandakbegaAhmed-bega.26

Prema podacima u historiografi-ji, sultan Sulejman je prije odrava-nja ratnog vijea na Mohakom polju,izrazio izriitu elju da se upozna sveteranima konjice kojima je zapo-vijedao Bosanski sandakbeg GaziHusrev-beg.27Gazi Husrev-beg je narazgovor pozvao iskusne starce kojipoznaju krajine. Meu njima se spo-minje izvjesni Adil Tavica, koji je opi-

san kao starac s orujem na leima,kacigom na glavi, posivjelim vunenimogrtaem, ali brkovi koji su mu izviri-vali ispod kacige bili su poput strijelauperenih na neprijatelja.28

Matraki je pokazivao izuzetnozanimanje za ratnike i umijee rato-vanja. ak je 1529. godine napisao iprirunik za ratnike (gazije) pod nazi-vom Tufet l-Guzt (Dragulj o ratni-cima).29Stoga ne udi da je umio pre-cizno opisati i vojne formacije koje su

uestvovale u pohodima. U poglavljuSukob na Mohakom polju sultanaSulejmana s kraljem Lavoom30koji

je loe skonao, on detaljno opisujeraspored osmanskih trupa:

S obje strane, i lijevo i desnood sultana, bili su vrsto po-ravnati borbeni redovi i puko-vi, begovi i age, i ostali vojnicipobjednike vojske, sve odreddo odreda. Na desnom krilu na-

lazio se Ibrahim-paa s mud-ahidima, junacima u ratova-nju. Na lijevom krilu Anadolskibeglerbeg Behram-paa s tru-pama koje su bile spremne zaborbu poput planinskih pan-tera i lavova iz gustih uma.

Meu uesnicima bitke navodese zapovjednik islamskog po-granija (serhad-i islam) Bali-beg Jahjapai, lav prethodnik,i serdar pokrajine Bosne, Ru-stem sin Zalov svoga vreme-

na, vojskovoa i prvak vjere,Rustem na megdanu pobjede,Husrev-beg.31

Matraki je esto bio i oevidacdogaaja koje opisuje u svojim hro-nikama, a kada bi bio dodatno inspi-riran, pojedine dogaaje ovjekovjeiobi u stihovima i pjesmama. U pjesmikoja se nalazi u tekstu nakon spome-nutog opisa borbenih formacija naMohakom polju, ponovo usporeuje

Bali-bega i Husrev-bega s najveimjunacima ljudske povijesti:

Bali-beg, zapovjednik nagranici islama,

Rustem i Sm i Zl svogavremena (...)

Serdar zemlje Bosne Husrev,Poput junaka sabljom udara

kao Pertev.32

Literatura

Al i i , Ahmed S. , Popis bosanskevojske pred bitku na Mohau 1526.godine,Prilozi za orijentalnu filo-logiju XXV/1975, Sarajevo, 1977,171- 202.

Bacqu-Grammont, Jean-Louis, Unrapport de Gazi Hsrev Beg surlinvestissament de Belgrade en 1521 Jedan izvjetaj Gazi Husrev-begao opsadi Beograda 1521.,Prilozi zaorijentalnu filologiju30/1980, Sara-

jevo, 1980, 19-23.Ebel, Kathryn A., Representations of

the Frontier in Ottoman Town Viewsof the Sixteenth Century,Imago Mun-di: The International Journal for theHistory of Cartography, Volume 60,Issue 1, 2008, 1-22.

Erkan, Davud,Matraki Nasuhun Sley-mn-nmesi (1520-1537), magistarski

rad odbranjen na Univerzitetu Mar-mara u Istanbulu 2005. godine.

Handi, Adem, O organizaciji vojnekrajine Bosanskog ejaleta u XVIIstoljeu: Sjeverna i sjeverozapadnagranica,PriloziInstituta za istoriju

XXIII, br. 24, Sarajevo, 1988, 45-60.Kadri, Adnan, Osvrt na simbiozu po-etskog i proznog narativa u djelimaNasuha Matrakija,Anali Gazi Hu-srev-begove bibliotekeXXXI, Sarajevo,2010, 169-194.

Kovaevi, Eref, Granice Bosanskogpaaluka prema Austriji i MletakojRepublici prema odredbama Karlo-vakog mira, Sarajevo, 1973.

Kreevljakovi, Hamdija,Kapetanije uBosni i Hercegovini,Nauno drutvoBosne i Hercegovine, Djela, knj. V,

Odjeljenje istorijsko-filolokih nau-ka, knj. 4, Sarajevo, 1954.

Moaanin, Nenad, Hrvati pod vlauOsmanskoga Carstva do razdobljareformi u Bosni i Hercegovini (1463.-1831.), u:Hrvatsko-slavonska kraji-na i Hrvati pod vlau Osmanskogacarstva u ranome novom vijeku, Hr-vatska povijest u ranome novom vije-ku 2. svezak, Leykam International:Zagreb, 2007.

Mujadevi, Dino, The Other Ottoman

Serhat in Europe: Ottoman Territori-al Expansion in Bosnia and Croatiain first half of 16thCentury, Gamer,1/1, Ankara, 2012, 99-111.

Peevija, Ibrahim Alajbegovi,Histori-ja 1 (1520-1576), prev. Fehim Name-tak, Orijentalni institut, Sarajevo,2000, 92-93.

Rieber, Alfred I., The Struggle for theEurasian Borderlands:From the Riseof Early Modern Empires to the Endof the First World War, CambridgeUniversity Press, 2014.

abanovi, Hazim, Bosansko krajite1448-1463, Godinjak Drutva istori-ara BiH IX, Sarajevo, 1957, 177-220.

abanovi, Hazim, Poetak turske vla-davine u Bosni, Godinjak Istorijskogdrutva BiHVII, Sarajevo, 1955, 37-51;

abanovi, Hazim, Vojno ureenje Bo-sne od 1463. god. do kraja XVI stolje-a, Godinjak Drutva istoriara BiHXI, Sarajevo, 1961, 173-224.

Samardi, Radovan, Sulejman i Rok-selana, Srpska knjievna zadruga,

Beograd, 1976.Zlatar, Behija, Gazi Husrev-beg, Orijen-talni institut, Sarajevo, 2010.

26 Isto, 98-99.27 Behija Zlatar,Gazi Husrev-beg, 38.28 Ibrahim Alajbegovi Peevija,Historija 1

(1520-1576), prev. Fehim Nametak, Sara-

jevo, 2000, 92-93.29 Adnan Kadri, Osvrt na simbiozu poet-skog i proznog narativa u djelima Nasuha

Matrakija, Anali Gazi Husrev-begovebibliotekeXXXI, Sarajevo, 2010, 169-194.

30 Ugarski kralj Ludovik II. Jagelovi (ma.II. Lajos).

31

Matraki Nashun Sleymn-nmesi,114.32 Isto.

8/9/2019 Behar 121

12/88

12 BEHAR 121

ZBORNIK RADOVA

Enciklopedijski duh i razumijevanjepojma nauke i ideje umjetnosti udjelima matematiara, knjievnika ihroniara Nasuha Matrakija BonjakaU radu se iznose opistavovi o enciklopedijskomduhu i razumijevanju

pojma nauke i idejeumjetnosti u djelimamatematiara, knjievnikai hroniara NasuhaMatrakija Bonjaka.Panju privlae opi

drutveni okvir i atmosferaza razvoj i promocijuodreene vrste nauke i/ili

nauka u vrijeme NasuhaMatrakija Bonjaka. Kadase analiziraju Matrakijevadjela iz matematike,panju privlai znanstvenametodologija i autorskaakribinost u svakompoglavlju. Kako se danaslutiti iz sauvanih

rukopisa, Nasuhovo znanjei poznavanje geografije,umijea minijaturnogprikaza gradova i povijesticarstva, u izvjesnoj mjeriu funkciji je graenjavelike prie o pravednomsultanu i sretnom carstvu.To posebno potvruje

koncepcija Nasuhovihhronika.

Pie:dr. Adnan Kadri

1. iri i ui konceptrazumijevanja pojma nauke u

Matrakijevo vrijemeU Bosni se u XVI stoljeu intenzi-

viraju obrazovanje loklanog stanovni-tva i irenje islama meu podanicima.Na povezanost irenja islama u Bosnis jaanjem kolskog sistema u svojimstudijama ve je ukazao Adem Han-di,1dok je Aladin Husi2u svojimanalizama ukazao na pojave relativneujednaenosti postotka irenja islamana podrujima srednjovjekovnih upai skrenuo mogunost na povezanost

irenja islama s ranijim kulturolo-kim i vjerskim naslijeem u Bosnikoje ja takoer moglo imati znaajnuulogu u takvoj vrsti procesa. Openitopromatrajui, sredinom i krajem XVIstoljea u rukopisnim bibliotekama uBosni sreu se vrlo slina djela iz obla-sti klasinih znanosti kakva se sreui u ostalim regionalnim kulturnimcentrima u Osmanskom carstvu u tovrijeme. Ako bi se eljelo prouavatistanje enciklopedijskog duha u irim

okvirima, bilo bi svakako nuno pokre-nuti opsenija i ozbiljnija istraivanjabudui da se radi o fenomenu koji jevrlo bitan za razumijevanje kulturnogivota i brojnih drutvenih pojava uosmanskoj Bosni iz razliitih aspektapromatranja. Dakako, to je bitno aki za razumijevanje razliitih fenome-na u knjievnim i slinim tekstovimau osmanskoj Bosni.

U Bosni, a i u Osmanskom car-stvu openito, odnos prema nauka-

ma potrebno je prouavati: a) krozodnos prema klasinim racionalnimi tradicionalnim naukama u orijen-talno-islamskoj civilizaciji; b) krozodnos prema popularizaciji znanja,odnosno kroz orijentaciju i odabirkoje nauke i znanja imaju prioritetpri oblikovanju javnog i drutvenogmijenja koje, takoer, utjee ak i naodreivanje koja vrsta nauke i znanjae biti popularizirana i finansirana udrutvu openito.

Za poetak, treba napomenuti dase u Gazi Husrev-begovoj biblioteci(GHB R-3687/1) moe nai vrlo zna-ajno enciklopedijsko djeloMiftus-sada wa-mibu s-siydaautora

Ahmeda b. Mustafe Takopruzadea(u. 1560). Rije je o ogromnom dvo-tomnom djelu o klasifikaciji klasi-nih nauka. U istoj rukopisnoj zbirci,ali i u ostalim rukopisnim zbirkamau Bosni, nalazi se i petnaestak pri-

jepisa vrlo popularne osmanske en-

ciklopedije nauka od Malkarali Ne-vija pod nazivom Netic l-fnnve-mesin l-mtn.

Odraz razliitih kulturalnih zbiva-nja i previranja u Osmanskom carstvuu oblasti razvoja naune i enciklopedij-ske misli, kao to smo ve spomenuli,osjeao se i u Bosni, to se pokazujena prisustvu identine ili, pak, sli-ne literature iz te oblasti u brojnim

1 Handi 1977: 133-169.2

Izlaganje na meunarodnom skupuCon-version to Islam and Islamization in theEarly Ottoman Balkansu organizaciji

Department of Near Eastern Languages

and Culturesof Ohio State UniversityiOrijentalnog instituuta u Sarajevu (Sa-rajevo, 5-7. juni 2008).

8/9/2019 Behar 121

13/88

BEHAR 121 13

ZBORNIK RADOVA

rukopisnim bibliotekama kod nas.Iitavanje takvih djela nekada naszbunjuje jer u njima esto i ne nala-zimo ono to smo eljeli ili oekivalipronai, s jedne strane, a opet nalazi-mo neke druge fenomene koji nas zbu-

njuju i svojom zanimljivou podstiuna nova istraivanja.

Matraki i TakopruzadeU historiji prouavanja nauke kod

Osmanlija do sredine XVI stoljeameu vrlo znaajna djela i izvore zaprouavanje biografija osmanskih ue-njaka od nastanka carstva do 1560.godine ubraja se djelo Matrakijevogsuvremenika Ahmeda Takopruzadea

A-aqiqu n-numniyya f ulami

d-dawlati l-umniyya(Krasne lale o uenjacima u Osmanskoj dravi).

Premda danas neki uenjaci i javniradnici ele predstaviti Nasuha Ma-trakija Bonjaka kao osmanskogLeonarda koji se takoer bavio i cr-tanjem minijatura, malo ostaje ne-

jasno kako se moglo desiti da slavni ipouzdani Takopruzade u svojoj bi-ografiji osmanskih uenjaka izostavitakvog Leonarda, a u isto vrijemeuvrsti ak i neke uenjake koji su iza

sebe ostavili svega nekoliko napisa-nih strana kompliranih tekstova, aima i onih iza kojih nema sauvaneniti jedne stranice teksta. S obziromna injenicu da se i Ahmedov sin Ke-mal nastavio baviti istom tematikom,pitanje izostanka Matrakija u timdjelima izaziva, ini se, posebnu vr-stu istraivake panje kod onih kojise zanimaju za prouavanje sutin-skih odnosa izmeu nauke i osman-skog drutva u XVI stoljeu. Naime,

Ahmed Takopruzade takoer je, kaoto smo ranije spomenuli, autor veli-ke enciklopedije o naukama (Miftus-sa da wa-mibu s-siyda). Kadase pogleda njegova klasifikacija nau-ka, vidi se da je ona zapravo nastavakBistamijeve klasifikacije, a ukljuujesljedee nauke: nauke koje se bave pi-sanjem, nauke koje se bave leksikomi izrazima, nauke o stvarima razuma,nauke koje se temelje na osvjedoenju,praktinu mudrost, vjerskopravne na-uke i skrivene / tajne nauke. Sam na-ziv Takopruzadeovog djelaMiftu

s-sada...(Klju sree...) sugerira dasu nauke koje je opisao u svojoj enci-klopediji nauka klju za postizanjesree. Stoga ispred skoro 40 % imenauenjaka u njegovoj biografiji stoji ti-tula ejh (duhovni uitelj), a takoer

i veliki postotak zvanja prije imena od-nosi se na titulu mola/mula (vjerskiuenjak). ak su u biografiji uenjakasvoje ime nali i oni koji su se bavi-li tajnim znanostima (bin ilimler),pa ak i oni iji je najvei doprinos do-bro poznavanje tajnih znaenja ilm-ihurufa nauke o slovima kao jednogod preduvjeta za sastavljanje zapisa.Takav pristup popularizirao je kodOsmanlija jo ranije AdburrahmanBistami. Dakle, na osnovu navedenog,

djelomino moe biti jasno zato u ta-kvoj klasifikaciji i pojmu razumijeva-nja nauke svoje posebno mjesto nijemogao nai Nasuh Matraki Bonjak.

Naime, ako se pogleda uvod u Ma-trakijevo djelo Mecme t-tevr(Stjecite hronika), jasno je da je Ma-trakijevo poimanje nauke kao kljuasree malo ire. On u spomenutomdjelu kae kako je spoznaja pravogputa olakana i spoznajom vjerskihnauka (ulm-i er), ali i filozofskihdisciplina (fnn-i ikem). On pod-stie na prouavanje principa i osnovakako iz tradicionalnih tako i racional-nih nauka. Teoloke su discipline, ponjemu, uzviene nauke( ulm-i l)ako koriste i jedne i druge metode.Matraki skree vanost i na prou-avanje filolokih znanosti, a posebnona knjige iz oblasti stilistike (kutub-i men), jer i takve nauke pomaurazvoj tefsira (tumaenja Kurana)i slinih nauka. Da bi sultani moglinositi zadau prosvjetiteljstva, kakonavodi Nasuh Matraki Bonjak, onimoraju upoznati sve nauke. Pristuprazumijevanju pojma nauka i znanjakod Matrakija slian je klasinompristupu koji su zagovarali Al-Kindi,

Al-Farabi, Ibn Sina i ostali klasiniuenjaci. On nije zagovornik odava-

janja i struje kritiziranja racionalnemetode kakva se esto provlaila iliskrivala kroz pojedince iz kruga okomedresa koje su preuzele sistem ob-razovanja iz ranijih nizamije medrese.Inae, dananje projiciranje pojmova

kao to su islamske nauke i slino,na primjeru klasinih autora i pisaca,djeluje pomalo neusaglaeno i u nekimdijelovima kontradiktorno. Naime, uklasifikaciji nauka u klasinom perio-du, u srednjovjekovlju i novovjekovlju,

u muslimanskoj kulturi i civilizacijimoemo naii na termin arapske istrane nauke ili sline podjele, dokse termin islamske nauke nije ko-ristio u internim klasifikacijama. Zavjerske nauke koristio se katkada ter-min vjerske nauke (ulum-i diniyye)ili erijatske / vjerskopravne nauke(ulum-i eriyye). Ni Matraki Bonjak(u. 1564) ne koristi termin islamskenauke u svojim tekstovima. To je ra-zumljivo, jer, kako se vidi iz kraih opi-sa, za Matrakija su islamske nauke,i matematika, i geografija, i histori-

ja, ali i razliite filozofske discipline.

Borba razliitih koncepata naukeu osmanskom drutvu: bitka zadrutvene privilegije

Zato neki osmanski biografi nebiljee biografije uenjaka koji su pi-sali i predavali u okviru Enderunana osmanskom dvoru, pa ak i kada

se radi o uenjacima ija je slava ne-upitna, a djelo poznato u njegovomvremenu? Je li to sluajnost ili plan-ski idejni koncept?

Da bismo shvatili ambijent u ko-jem se razvio naunik, geograf, histo-riar, matematiar, kaligraf, karto-graf i minijaturist Nasuh Matraki,nuno je napomenuti dvije vrlo va-ne stvari:

a) Matraki se u naunom pogledu

uglavnom razvijao u elitnom okru-enju na Enderunu u kojem je imaoposebne uitelje iz razliitih nau-nih disciplina, a ne u okviru obra-zovno-stalekih krugova uenjakau javnom nierangiranom kolstvuklasinih osmanskih medresa zapotrebe uitelja, kadija, muftijai administracije na niem nivouupravljanja i administratiranjadravnog aparata.

b) Period u kojem je ivio Nasuh Ma-traki bio je period pozicioniranjarazliitih slojeva i tipova uenjaka

8/9/2019 Behar 121

14/88

14 BEHAR 121

ZBORNIK RADOVA

u Osmanskom carstvu. Dok je voj-ska ratovala i ila u daleka osva-

janja, u dravi se vodio tihi rat zapovlastice i privilegije, odnosno zapozicije blie sultanovome platu ikesi drutvenih mecena.

Tradicija prouavanja nauka nadvoru, takoer treba napomenuti, bila

je pristutna i u prethodnim stoljeimana Istoku. Naime, posebni kruoci iz

razliitih matematikih, medicinskih,astronomskih i drugih egzaktnih na-unih disciplina razvijali su se i nadvorovima vladara u centralnoj Azijii openito u muslimanskom srednjo-vjekovlju, ak i u isto vrijeme dok suotvarane ope nizamije medrese u koji-ma su se obrazovali uenjaci iz oblastivjerskih i duhovnih znanosti. U vrije-me sultana Murata II s istoka poinjui na osmanski dvor dolaziti obrazovaniastronomi i matematiari, a pogotovose za takvom vrstom uenjaka osjetilapotreba u vrijeme sultana Mehmeda

Osvajaa. Budui da su takvi uenjacibili blizu dvoru i vladaru, oni su ima-li neku vrstu zatite i privilegije, alisu u isto vrijeme bili objekt zavisti uoima onih koji su eljeli biti na nji-hovom mjestu.

Ako se pogledaju arhivi i rukopi-sna djela s kraja XV stoljea, zapa-zit e se zanimljiva kritika traktataQutbuddna irzja, Naruddnasja i matematiara Alija Quua,

koje su napadali zbog logikog nai-na promiljanja i donoenja zaklju-aka iskljuivo na logikoj metodi,optuujui ih za promoviranje na-ina razmiljanja srednjovjekovnihfilozofa peripatetiara. Ali Quu jepredavao matematiku u medresi AyaSofiyi i suoio se sa istim problemi-ma kao i s kad je odgovarao naoptube kako racionalni dokazi te-te aqdi(vjerovanju), istiui u svomdjelu Tardu l-aqidkako, naprotiv,takvi dokazi osnauju vjeru. Ali Qu-u pisao je komentar na spomenuto

sjevo djelo. Negativan odnos pre-ma egzaktnim znanostima, kao to sumatematika i astronomija, nastavljase u odreenim drutvenim i intere-snim krugovima i u vrijeme NasuhaMatrakija. Takav odnos rezultirao

je zatvaranjem opservatorije u Ista-nbulu u kasnijem periodu. S drugestrane, od vremena Mehmeda Fati-ha poinju intenzivniji kulturolokidodiri sa Evropom, a visoka kultu-ra podrazumijevala je i upoznavanjenaunika i umjetnika, njihove posje-te dvoru i razliite oblike suradnje ustruci, onoliko koliko je to doputaopovijesni kontekst u kojem su ivje-li. Neki zapadni umjetnici u vrijemeMatrakija boravili su na dvoru, pa

su ak i pravili portrete samog sulta-na. Pretpostavlja se i razmjena idejau oblasti nauke i umjetnosti.

2. Matematika djela NasuhaMatrakija Bonjaka

Metoda koju je koristio Nasuh Ma-traki slijedi liniju razvoja klasineistone metode proraunavanja kojase razvijala u Semerkandu i gradovi-ma na Istoku, da bi se kasnije prenije-la do Anadolije i razvila jo u vrijemeNasiruddina Tusija i Alija Quua,uz postepeno nadograivanje i argu-mentaciju odreenih postavki. Knji-ga o raunanju Nasuha Matrakijasadri i neke postavke i teoreme kojesu predmetom ozbiljnijih istraivanjau oblasti matematike i prirodnoznan-stvenih studija. Ona je predstavljenanaoj naunoj i strunoj javnosti pri-

je dva-tri desetljea (ehaji 1989).3Ono to je zanimljivo jeste da se radio preglednom djelu s vrlo jasnom i pre-

poznatljivom strukturom, vrlo preci-znim i jasnim definicijama i opisima,s navoenjem mnotva primjera zarazliite matematike operacije. KadaMatraki pie o matematici, odnosno oaritmetici (ilm-i isb), kae da se radio plemenitoj nauci i krasnom umijeukoje je korisno i za neke vjerske nau-ke, kao to je nasljedno pravo (ilm-i

feri). Navodi da je koristio djela naarapskom perzijskom i na turskom jezi-ku. U poglavljima objanjava i pisanje

Tablica mnoenja u Matraijevom udbeniku Umdetu l-isb,Sleymaniye Ktp., ehid Ali Pa 1987, fol. 17v-18r

3 ehaji 1989: 209-216.

8/9/2019 Behar 121

15/88

BEHAR 121 15

ZBORNIK RADOVA

matematikih djela na arapskom jezi-ku, kao i sistem indijskih brojeva. Ta-koer daje prikaz sijakat-brojeva, vrlovanih za tadanju osmansku admi-nistraciju na razliitim nivoima. Vrlodetaljno opisuje razliite matemati-

ke operacije.Matraki posebno detaljno obja-

njava sabiranje, oduzimanje i mnoe-nje razlomaka. O posebnim zanimlji-vostima i izvrsnostima Matrakijevihmetoda u matematici pisali su razli-iti autori. Pritom su uglavnom svinaglaavali znaaj egzaktnih naukakoje su se finansirale na osmanskomdvoru u vrijeme sultana SulejmanaZakonodavca. Oni uenjaci koji su snajviim uspjehom svladali znanja iz

klasinih vjerskih disciplina, uklju-ujui i znanje arapskog, perzijskogi turskog jezika, potom iz egzaktnihnauka (matematika, astronomija,geografija), historijskih i drutvenihznanosti, koji su imali talenta za um-

jetnosti i muziku, te razliite borila-ke vjetine i ratne taktike, stjecali supravo da uu meu odabrane uenikena samom dvoru, a kasnije i da se nadvoru bave tim znanostima. Kao tose da zakljuiti iz intelektualne bio-

grafije Nasuha Matrakija Bonjaka,on se istakao u svim spomenutim zna-nostima i umijeima vanim za napre-dak u dvorskoj karijeri. Ne samo da seistakao u spomenutim disciplinama iumijeima nego je gotovo iz svake teoblasti napisao vrlo vrijedna djela,izuzev u oblasti vjerskih disciplina ifilologije. S druge strane, posebno seistakao u historiografiji i slikanju mi-nijatura. Dakle, i u nauci i u umjetno-sti Nasuh Matraki poluuje znaajne

uspjehe, to je, mora se priznati, vrlorijetka pojava u osmanskoj literaturii umjetnosti tog vremena.

3. Opis ratnih vjetinaDjelo Tufet l-uzzt(Dragulj

ratnicima) jedno je od rijetkih djela tevrste u osmanskoj pisanoj tradiciji uMatrakijevo vrijeme. Bavi se teorijomratovanja, slino kao to se u svojimstudijskim traktatima iz oblasti ma-tematike bavi teorijskim problemimaiz oblasti matematike. Iz imagolokogaspekta promatranja Matrakijevog

djela, moda je mogue za njegov pri-stup imati i razliita tumaenja, ali izstrunog aspekta, njegovo djelo pred-stavlja djelo iskusnog vojnog teoreti-ara i stratega. Zbog toga je i dobiotitulu silahora, a i nadjevak Sil,koji se daje strunjacima za oruje iratne taktike. On je na javnim sul-tanskim sveanostima organizirao po-sebne smotre, vojne parade i prikazerazliitih osmanskih vojnih taktikanjegovog vremena. U uvodnom dijelu

knjige Matraki pie poeziju u razli-itim metrikim obrascima i poetskimvrstama. No, ipak, iz strunog aspekta,najzanimljiviji dio knjige jeste onaj diou kojem Matraki opisuje i crta vojnetaktike, kako se neprijatelj napada narazliite naine, kako se brani a kakoosvaja odreena pozicija.

4. Geografsko znanjeNasuha Matrakija

Geografsko znanje Nasuha Ma-trakija temelji se na klasinoj ori-

jentalno-islamskoj literaturi, ali i na

vlastitom iskustvu, kada prilikomposjete odreenog mjesta, kraja ilipodruja daje vrlo detaljan opis, aesto i slikovnu predstavu odreenogmjesta. to se tie njegovog teorijskogpristupa, on se temelji na klasinomsrednjovjekovnom geografskom prika-zu naseljenih svjetskih zona u tada-njem poznatom svijetu. Kada opisujegradove, naselja i pohode, Matrakidaje veliki broj detalja i prikaza javnih

objekata, poloaja mjesta, geografskeudaljenosti od nekog veeg mjesta isline detalje geografske naravi. Da-kako, treba naglasiti da Matrakije-vo djelo odraava tadanju osmanskuimperijalnu geografsku viziju svijeta.Opi opis klimatskih oblasti daje kakobi se vladavina aktualnog sultanapovezala s prethodnim velikim vla-darima i naslijeenom geografskomtradicijo, muslimanskog srednjovje-kovlja i poecima ranog novovjekov-lja. Imperijalna vizija i geografskisan povezan je s pohodom sultana

Matrakijev prikaz osvajanja i odbrane odreenih pozicija,Tufet l-uzzt, Sleymaniye Ktp. Esad Ef. 2206, fol. 38v-39r

8/9/2019 Behar 121

16/88

16 BEHAR 121

ZBORNIK RADOVA

Sulejmana Zakonodavca prema Per-ziji. Nije nevana injenica da su po-etna slika i opis ustvari opis Ista-nbula kao osmanske prijetonice itadanjeg geografskog imperijalnogcentraOsmanskog carstva.4U XVI

stoljeu Piri Reis, Nasuh MatrakiBonjak i Mustafa Ali postavljaju ka-nonske obrasce za sastavljanje djelakoja se bave geografijom Osmanskogcarstva. Mecena Piri Reisa bio je Ibra-him-paa, koji je preferirao pomorskeekspedicije i dodir s venecijanskimgeografima, dok je mecena NasuhaMatrakija esto bio Rustem-paa,koji je uestvovao u brojnim pohodi-ma i bio zatitnik brojnih hroniarai geografa, kao i jedan od velikih za-titnika tadanje dvorske administra-cije. Kroz djela geografa, ne sluaj-no, esto se provlae i imena njihovihmecena, koji ak i u sjeni sultanadobijaju znaajno mjesto u tadanjojosmanskoj literaturi. No, ono to jeosnovna karakteristika geografskihopisa Piri Reisa i Nasuha Matrakija

jeste njihova izuzetna obrazovanostu oblasti geografije i kartografije, toih i danas ini aktualnim, dok njiho-va djela bivaju vrijedna svake hvale.

5. Uvod u konceptualizacijuMatrakijevog historijskognarativa: od stvaranja svijetado smrti sultana

Nasuh Matraki napisao je neko-liko hronika. Razliiti rukopisi hro-nika ukazuju da se zapravo radi oneprekinutoj hronolokoj liniji koju

je Matraki slijedio u svom spisatelj-skom opusu. Njegovo djeloMecme

t-tevr (Stjecite hronika / dogaa-ja) djelo je kojim je Matraki zakora-io na polje osmanske historiografije.Matraki slijedi klasike musliman-skog srednjovjekovlja u oblasti hi-storiografije. Prevodi aberja, kori-sti Al-Birnja i ostale klasike, ali ibrojne druge izvore na razliitim ori-

jentalnim jezicima. Stil spomenutehronike mnogo je jednostavniji nego,naprimjer, stil kasnijih sulejmanna-ma(knjiga o sultanu Sulejmanu).

Po naem miljenju, Matraki nijesluajno otpoeo svoj historiograf-ski opus prevoenjem jednog od kla-sika islamske historiografije. On jenaprosto mogao otpoeti sa histori-

jom Osmanskog carstva ili sa opi-

som ratovanja, naprimjer, sultanaSelima, te dovriti opisom bitaka iosvajanja sultana Sulejmana Zako-nodavca. Meutim, Matraki to nijeuinio. On je svjesno elio uspostavi-ti kontakt s prethodnom tradicijomda bi uspostavio liniju kontinuitetasa svetopovijesnom muslimanskomtradicijom, te tako dao dodatni hi-storiogarfski legitimitet hronikamasultanskih osvajanja u njegovo doba.To nam dodatno potvruje injenicada je negdje pri kraju historiografskekarijere carskog hroniara Matrak-i dao ponovni prikaz samo historijeporodice Osmanlija, to, u ukupnomkontekstu njegovog historiografskogopusa, donekle implicira njegovu svi-

jest i potrebu da se posebno istakneimperijalna vizija sultanata njegovadoba. To ga svrstava u posebnu gru-pu hroniara i pisaca opih historija,ali i carskih hroniara zaduenih za

promociju ideje kontinuiteta carstvakoje je samo logini nastavka rani-jih velikih vladara iz zajednike po-vijesti orijentalno-islamske kulturei civilizacije.

6. Umjesto zakljukaPromatrajui naunu misao i

umjetnike ideje Nasuha Matraki-ja Bonjaka, jasno je da se radi o izu-zetno obrazovanom uenjaku svogavremena. Pripadao je skupini carskih

uenjaka, matematiara, kartografa,geografa, minijaturista, kaligrafa,strunjaka za vojne taktike i hronia-ra koji su stekli posebno obrazovanjei koji su imali pristup razliitoj lite-raturi na razliitim jezicima. U nje-govom matematikom opusu zapaase izuzetna metodinost, dosljednosti ozbiljnost. to se tie geografskogopusa, Matrakijev pristup je podutjecajem imperijalne vizije carstvakao beskrajnog skupa vrlo zanimlji-vih gradova i mjesta koja ukazujupoast sultanovoj figuri posjetitelja i

dobrodolog osvajaa. Hronike Na-suha Matrakija relativno su slaboistraene, jer se u najveem dijelu nesvrstavaju u lahko itljive ope hro-nike Carstva, a njegova opa hronikaCarstva dugo je pripisivana drugomautoru, to podrazumijeva ve odre-enu vrstu recepcije ukupnog djelauenjaka i hroniara koji je posvetiosvoju historiografsku karijeru Car-stvu i sultanu, i pritom nastojao da

jezikostilski izgradi visoke standardei trajne kanonske obrasce za pisanjeslinih djela posveenih slavnoj po-rodici sultana iz osmanske dinastije.

Literaturaehaji, Demal (1989), Nasuh Matrak-

ija kao matematiar,POF38/1988,Sarajevo.

Decei, Aurel (1953), Un Fetih-nme-i Karabodan (1538) de Nasuh Ma-traki, Fuat Kprl Armagan,stanbul.

Emiralioglu, Pinar (2014), Geographi-cal Knowledge and Imperial Culturein the Early Modern Ottoman Empi-re, Burlington.

Halbout du Tanney,Dominique (1996),Istanbul seen by Matrak and the mi-niatures of the 16th century,stanbul.

Handi, Adem (1977), O formiranjunekih gradskih naselja u Bosni u XVIstoljeu (uloga drave i vakufa),POF

XXV/1975, Sarajevo.Nahs-Sil (Mar), Beyn-

Menzil-i Sefer-i reyn-i SulnSleymn n(hazrlayan: HseyinG. Yurdayn), Ankara, 1976.4 Cf. Emiralioglu 2014: 41.

Pri kraju historiografske

karijere carskog hroniara

Matraki daje ponovni

prikaz historije porodice

Osmanlija (...) To ga

svrstava u posebnu grupuhroniara i pisaca opih

historija, ali i carskih

hroniara zaduenih

za promociju ideje

kontinuiteta carstva koje

je samo logini nastavka

ranijih velikih vladara

iz zajednike povijesti

orijentalno-islamske

kulture i civilizacije.

8/9/2019 Behar 121

17/88

BEHAR 121 17

ZBORNIK RADOVA

Sleyman-name

Nasuha MatrakijaJedno od brojnih poljaznanstvenog rada

na kojima je Nasuh

Matraki ostavio

vidnog traga jeste i

historiografija. Ovdje

je dat kratki pregledhistoriografskih djela

Nasuha Matrakija,

ije interesovanje

za historiju poinje

prijevodom uvene

Taberijeve Hronike,

da bi kulminiralo u

njegovom aktuelnom

historijskom trenutku

serijom historijskih

djela pod generikim

naslovom Sleyman-

namekoje prate

podvige ovog veoma

aktivnog osmanskogsultana prve polovine

XVI stoljea. Na kraju

se taksativno navode

sve prednosti i

nedostaci ovog anra

za detaljno izuavanje

osmanske historije

openito, a posebno unavedenom periodu.

Pie:dr. Ahmed Zildi

Ope je mjesto danas rei da je vri-jeme vladavine sultana Sulejmana, od1520. do smrti 1566. godine, bio pe-riod intenzivne teritorijalne ekspan-zije Osmanske drave u svim pravci-ma: na Balkanu, u Anadoliji, premasredinjim muslimanskim zemljama

na jugu, na sjeveru Afrike, Arabijski-om poluotoku te da je tada dosegnutvrhunac teritorijalne ekspanzije, ad-ministrativne, pravne i diplomatskemoi drave.

Jedan od pouzdanih pokazateljaistaknutosti poloaja u osmanskomdrutvu tog vremena zasigurno jestei elitnost sultanove svite. U Sulejma-novom okruenju nalazili su se broj-ni ueni ljudi: Ltfi-paa (autor vieod deset djela na arapskom i turskom

jeziku koji je napisao hroniku Tava-rih-i Al-i Osman), Rustem-paa, Mu-stafa Celalzade-Koca Niandi (tako-er autor vie djela meu kojima suSelim-nama i Tabaktl-Memlik ve

Derectl-Meslik), najvei arhitek-tonski genij Osmanske drave MimarSinan, te i na autor Nasuh Matraki.

Prvo djelo Nasuha Matrakija zakoje se danas zna napisano je 1517.godine iz oblasti matematike. to setie historiografije, po nalogu SultanaSulejmana sainio je u tri knjige pri-

jevod uvene TaberijeveHronikepodnaslovomMecmeutevarih(rukopisi senalaze u Istanbulu, Beu i Parizu), anakon toga nastavio pisati o Osman-lijama, pri emu mu je za ranije raz-doblje osmanske povijesti glavni izvorpredstavljalo djelo Tavarih Ali Osmanosmanskog historiara Hadidija (u.1523). Matraki je, ipak, najvei diosvoga historiografskog opusa posve-tio aktuelnom povijesnom trenutku za

vrijeme vladavine sultana Sulejmana,tim brojnim i burnim povijesnim do-gaajima u kojima je i sam uestvovaokao lan sultanske svite.

Rezultat njegovog historiograf-skog stvaralatva jeste serija povije-snih djela pod skupnim nazivom Su-

lejman-nama. S obzirom na to da jebio izuzetno hronoloki orijentiranu svom izlaganju, da je itekako po-znavao tradicijufetih-namakoje sunastale prije njega, te da u njegovimdjelima ima dosta preklapanja (nekedijelove je kasnije pisao kao odvojenai proirena djela, a neke druge sai-mao i sastavljao kao odvojena djela)moe se razlono pretpostaviti da susve Sulejman-nameNasuha Matrak-ija bile zamiljene kao dijelove jednepovijesne cjeline.

Sulejman-namesu u osnovi pod-vrstafathnama, raznovrsnih i vanihpovijesnih izvora koji su se poeli pi-sati u vrijeme Mehmeda Fatiha (au-tor je bio Mulla Gurani), a na izvje-stan nain kulminirale su kao anrza vrijeme Bajezida i Selima kojima

je i Nasuh Matraki posvetio odvojenodjelo. On je, ipak, najpoznatiji po svo-

joj Sulejman-nami. Podnaslov prvogdijela Matrakijeve Sulejman-name

je:Matla-i dastan-i sultan Suleyman

han(Poetak pripovijesti o sultanuSulejmanu), odnosno epskom poho-du Sulejmana u povijest, jer je perzij-ska rije dastanovdje blia znaenjuepopeje, od njenog osnovnog znaenjaprie ili pripovijesti.

Sleyman-nameDo danas se zna ili razlono pret-

postavlja da je Nasuh Matraki napi-sao sljedee dijelove Sulejman-name1:

1 Davut Erkan,Matrki Nashun Sley-mn-nmesi (1520-1537), neobjavljena

magistarska radnja, Marmara Univer-sitesi, Istanbul, 2005, XLIII-XLIV.

8/9/2019 Behar 121

18/88

18 BEHAR 121

ZBORNIK RADOVA

1) Prvi dio Sulejman-nameodnosise na dogaaje od 926/1520. do944/1537. godine, a rukopis se na-lazi u Topkapi saraju (Revan ku-tuphanesi 1286).

Iz tog rukopisa 76 folija (206-

282) izdvojeno je i objavljeno kaoodvojeno djeloBeyan menazil sefer-i

Irakeyn.2Rukopis ima ukupno 302.folije. DjeloBeyan menazil sefer-i

Irakeynegzistira i kao odvojenacjelina (IUK TY 5964). Ukraeno

je brojnim minijaturama koje sudosada viekratno bile predmetominteresovanja povjesniara umjet-nosti u Turskoj i svijetu.

2) Drugi dio Sulejman-nameje dje-loFethname-yi Karabodan, koje

opisuje Sulejmanov pobjedonosnipohod na Moldaviju 945/1538. go-dine protiv moldavskog vojvodePetru Rarea. Tematski ovaj dioSulejmannameNasuha Matrakijaini se kao nastavak djela Selim-namaIshaka elebije, a nalazi sepripojeno kao dodatak na Sudu-dijevu Selim-namu(Topkapi, Re-van-1284, fol. 105-122), to ukazujena izuzetan afinitet i poznavanjeovog anra, odnosno svega onoga

to je u tom anru prije njega na-pisano.3) Trei dio Sulejmannamepredstav-

lja djelo za koje se pretpostavlja dabi trebalo opisivati dogaaje iz trigodine, od 1539. do 1541, meutimto djelo do danas nije pronaeno, panita odreenije o njemu ne moebiti reeno.

4) etvrti dio Sulejman-namepred-stavlja djelo pod naslovom Tarih-i feth-i Siklos, Estergon ve Istol-

Belgrad; prati dogaaje iz 949/1542.i 950/1543. godine; rukopis se nala-zi u Topkapi saraju (Hazine 1608,143f). Objavljeno je i grekom pri-pisano Sinanu avuu u Istanbulu1998. godine, iako je uoena velikapodudarnost u minijaturama iz-meu onih u djelu i minijatura iz

Beyan menazil sefer-i Irakeynkojeje, nedvosmisleno, djelo Nasuha

Matrakija. Tako je moderni istra-iva Tulay Duran tekst djela pri-pisao Sinanu avuu, a minijatureNasuhu Matrakiju.3Djelo je u cje-losti posveeno osmanskom osva-

janju ikloa (ma. Sikls), Ostro-gona (ma. Esztergom) i StolnogBiograda (ma. Szkesfehrvr).Nasuh Matraki pisao je djelo po

nalogu Sultana koji je 1541. go-dine krenuo u pohod prema Ma-arskoj s namjerom konsolidacijeranije osvojenih teritorija nakonMohake bitke 1526. godine. Ovajdio Sulejman-nameukraen je mi-nijaturama.

5.) Peti dio Sulejman-nameNasuhaMatrakija obuhvata dogaaje od950/1543. do 958/1551. godine.

Primjerak rukopisa, koji je ustvarinacrt finalnog teksta (msvedde),nalazi se u biblioteci Istanbulskogarheolokog muzeja, br. 379 (184f.). Rukopis je manjkav na poetkui nije mogue utvrditi koliko stra-nica nedostaje i na koje dogaajese nedostajue stranice odnose.Djelo je ukraeno minijaturama,

a u jednom dijelu govori se i o de-avanjima koje obuhvata etvrtidio Sulejman-name o pohodu naMaarsku.

Prednosti ove vrste povijesnih izvo-ra su mnogobrojne. Meu njih moe-mo ubrojati i sljedee:

U velikom broju sluajeva ova vrstaliterature (fetih-name) nastajala

je neposredno na mjestu deava-nja i pisali su je autori koji su biliili neposredni vinovnici povijesnihdogaaja o kojima se pria, ili pak

2 Beyan menazil sefer-i Irakeyn, obradio

H.G. Yurdaydin, Turk Tarih Kurumu,1974, str. 419.

3 Sinan avu (sic), Sleymanname: Tarih-

i feth-i Siklos, Estergon ve Istol-Belgrad,Istanbul Center for Historical Research,Istanbul, 1998, str. 575.

8/9/2019 Behar 121

19/88

BEHAR 121 19

ZBORNIK RADOVA

oevici. To je izvanredna kvalita-tivna razlika u odnosu na povije-sne hronike koje su kasnije pisaneupravo na osnovu ovihfetih-namaigdje su povijesni dogaaji posredo-vani itatelju zbog distance i ireg

konteksta u koji su smjeteni. Za razliku od povijesnih hronika,

fetih-namesu ukratko i saeto pre-priavale jedan povijesni dogaajili organienu seriju meusobnopovezanih dogaaja. Posebno va-nu ulogu u lapidarnosti odigrali sustihovi, esto na perzijskom jeziku,ali i na osmanskom i arapskom.Iako postoje i obimnijefetih-name(poput Selim-nameKoca Nian-dija) uglavnom je rije o kraim

pripovijestima koje se lahko itaju,gotovo na nivou dananjih novela. Osim oigledne koristi za rekon-

strukciju povijesnih dogaaja, ope,politike kategorije, kao to su osva-

janja nekih utvrenja, pripajanjenekih teritorija i sl., ovi izvori, uzavisnosti od uenosti, konkretnihzaduenja autora i drugih okolno-sti, mogu posluiti kao izvanrednobogata vrela za prouavanje geo-grafije, osmanske vojne strategije i

taktike, vojnog rasporeda, protoko-la, diplomatije, naoruanja, obiajai, to nije najmanje vano, odnosaprema osvojenim teritorijama, po-litikim elitama i nemuslimanima,ukljuujui tu i predstavnike zva-ninih vjerskih hijerarhija. U nji-ma nalazimo i obilje etnografskogi antropolokog materijala.

Neke odfetih-namasasvim zgodnofunkcioniu i kao putopisi jer opi-suju mjesta kroz koja je carski ta-

bor proao ili u kojima se ulogorio,puteve, planine, klance, rijeke i dr.

Neke komparativne slabostifetih-namakao povijesnih izvora:

Pisanjefetih-namabilo je pomodno,pa su mnoge od njih nastale nasu-mino, oslanjajui se na prethodnutradiciju, pri emu je tekst mnogogubio od svoje neposrednosti i do-kumentiranosti.

U drugim sluajevima radilo seo prijenosu teksta iz jedne for-me u drugu, iz poezije u prozu, ili

obratno. Mnoge fetihname nasta-le su upravo da bi se zadovoljilakvalifikacija u anru.4

Zakljuna razmatranjaNa osnovu uvida u krau verzi-

ju rukopisa drugog dijela Sleyman-name, naslovljene kaoFetihname-yi

Karabodan5, moemo izloiti neka su-

marna zapaanja. Dogaaji koje povi-jesna djela Nasuha Matrakija opisujui dokumentiraju vanredno su podlonideskripciji jer predstavljaju deavanjamasovnih scena: pokret osmanske voj-ske, uspostavljanje tabora, izgradnjamostova na rijekama i prelazak prekonjih, vojni defile osmanskih trupa predbitku. Matraki je navedene epske sce-ne opisao lirskim kitnjastim jezikom,

u mnogim sluajevima istinskom poe-zijom. Dodatni kvalitet njegovih djelasvakako su minijature kao suplementtekstualnom opisu, koga ustvari vi-estruko i beznadeno prevazilaze. Unjima se najbolje moe sagledati ne-posrednost autorske pozicije u datimpovijesnim dogaajima i njihova do-kumentiranost. Minijature Nasuha

Matrakija, kao neizostavan elemenatnjegovih brojnihSulejman-nama, osimoiglednih likovnih i estetskih vrijed-nosti, imaju veliki znaaj za prouava-nje osmanske geografije u XVI stoljeu,arhitekture i urbanizacije osmanskihi neosmanskih gradova, te osmanskogi protivnikog pomorstva jer svaki odtih aspekata je naao svoje mjesto unjegovim proslavljenim minijaturama.

4 Ahmet Uur, Selim-Nmeler,Ankara

niversitesi lhiyat Fakltesi Dergisi,XXII, 1978, str. 367-379.5 Sulejmanija, Yahya ef. 6335, transkripcija

prema: Decei, Un fetih-name-i Karabodan

(1538) de Nasuh Matraki, 60. Doum YlMunasebetiyle Fuad Koprulu Armagani,Turk Tarih Kurumu, 1953, 113-124.

8/9/2019 Behar 121

20/88

8/9/2019 Behar 121

21/88

8/9/2019 Behar 121

22/88

22 BEHAR 121

ZBORNIK RADOVA

Visokostilizirane hronikeNasuha Matrakija

Meu djelima Nasuha Matrakijaod posebnog literarnog znaaja svaka-ko se istiu i visokostilizirane historij-ske hronike s naglaenom literarnom

vrijednou. One su, kako to AdnanKadri navodi, po tehnici i sadraju pi-sanja i knjievna i historijska djela saposebno formuliranim slikama koje kat-kad obiluju brojnim, ak i ne ba takovanim historijskim podacima, s jednestrane, dok u nekim dijelovima gotovoda skrivaju historijsku zbilju i naglaa-vaju autorovu narativnu elju da kaeneto to se samo njemu ini vanim12.

Visokostiliziranost Matrakijeve prozeogleda se u prisustvu velikog broja mu-drih izreka, poslovica i pounih podsje-

anja iz blie ili dalje povijesti Carstva.O zasluenom statusu Nasuha Ma-trakija kao vodeeg hroniara Carstvasvoga doba svjedoe njegove hronike:

Mecme-t-Tevri (Stjecite hroni-ka) napisana 926/1520. godine, zatim

Mecme Menzil(Skup konaita)ne-kih krajeva u Iraku i Iranu, potom prvahronika Sleyman-name(Knjiga o Su-lejmanu) (1520-1537), druga Knjiga oSulejmanu (1543-1551), trea Knjiga oSulejmanu, zatim Tevri-i li Osmn(Hronika porodice Osmanlija) posvee-

na Rustem-pai, te hronikaFeti-nmearabodan(1538) i hronika Tri-iSuln Bayezid ve Suln Selm.

Ono to se ini posebno vanim zanaglasiti jeste da Matrakijeve hroni-ke predstavljaju vrlo osoben spoj pro-znih cjelina i poetskih fragmenata. Tisu poetski fragmenti, naime, vrlo vje-to utkani u samu strukturu djela snamjerom da se naglasi i reafirmiraprethodno izreeni sadraj zbog egaine vaan dio u ukupnom narativ-no-deskriptivnom mozaiku djela13.

Ovim se poetskim fragmentima vrlovjeto prekidaju dugi prozni odlomci,to je vrlo uobiajen postupak svojstvenosmanskim autorima prilikom pisanjaizrazito dugih djela. Glavni cilj ovakvogpostupka jeste dinamiziranje uspore-nog, ujednaenog, statikog modelanaracije14. Kada je rije o stilu jezikihizraza kojima Matraki ispisuje svo-

je stihove, oni se po svom kvalitetu iz

aspekta techn, vjetine pisanja, kreuu irokom rasponu od vrlo kienih izra-za svojstvenim kanonu osmanske poe-tike, do vrlo jednostavnih, rekli bismosvakodnevnih i vrlo predvidivih izraza.

Ono po emu se naroito ogleda

osobenost Nasuha Matrakija, kadaje rije o naracija, jeste nekada modaak i prenaglaen duh vitetva. Takonam se u brojnim odlomcima Matrak-i predstavlja kao pravi majstor opisabitaka.15Za njega je poezija sredstvoslikanja kao i pero on rijeima sli-ka. U nastavku navodimo stihove ukojima se oslikava njegov istanani ivrlo precizni nain prikazivanja scene:

urno zapovjednik ovosvjetski idePrema utvrdi Siklo, poput

Rustema konja jae.Sa njim vojska njegova poput mora

ivahnaPoput riba bez broja, sva u pancirimaVojska ispred njeg poput mladog

polumjesecaSvi su blistavih kapa, sjajnih

poput suncaNa glavama junaka, mladih

po godinama sveOko crno, soluf crni i crni ben je.

(Prev. A. Kadri)

Ili:

Nebo bitke puno oblaka bi,Dok se sredite svijeta munjom

maa ispuniZvuk ratovanja obzorja poklopiOstarjelo nebo zbog straha od njeg

zadrhti...(prev. A. Kadri)

U svojim djelima, Nasuh Matrak-i esto uz ovakve i sline stihovaneopise nudi i slikovni prikaz odreenescene. Takav je sluaj s jednim odlom-kom djela Tufetul-uzt, ve spome-

nutog djela o vjetinama i taktikamaratovanja. U tom kontekstu poezijapredstavlja stilski jaku poziciju tek-sta16koja je dodatno naglaena sli-kom iznad koje je napisana.

Da krenu pjeke do junakogmegdana, tad ih potjerae

Kad nasuprot bijahu, kapije seodmah otvorie

Na svakoj kapiji po ezdeset ljudibilo je, sve puno sjaja bijae

Bojni redovi njihovi, sve po jedanu stroju izlazie, podalje zastadoe

Napadajui i povlaei se, svipokazae vjetine igre i umijee

Kasnije, uz tapu naklonponizno odoe.(prev. A. Kadri)

U Matrakijevim stihovima, poreduobiajenih stilskih figura koje koristeosmanski pjesnici, nalazimo i primje-reetopeje (gr. crtanje ili prikazivanjeobiaja), poetskog opisa obiaja, te pri-mjere tzv. patopeje, slikovite figureopisa psiholokog stanja pjesnika,17kroz dijalog Slavuja i Rue:

U ruinjaku Slavuj posmatra te halove

Pred Ruom jeca i graju die:O Ruo, tvoj ivot nema

postojanosti stalneNipoto se ne skrivaj u list i

ostale biljkeVrijeme spletki milost Biljuru

ukazati neeA ti uloi prolaznost za vjenost,

kao zalog za crne dane.(prev. A. Kadri)

Da je Matraki pravi umjetnik kada jeopis u pitanju, svjedoi jedan od najljep-

ih opisa zime, kako ih je u svome raduokarakterizirao Kadri, u ranom perio-du razvoja bonjake divanske poezije.18Rije je o opisu Hamedana i Isfahana,i hladnoi koja je zadesila te gradove.

Iskvari se boja neba od zimePomodrjeli obrazi povrine nebeskeOd hladnoe ruke platana otpaleOsuili se rukavci potoka to tee.

(prev. A. Kadri)

Za kraj moemo zakljuiti da se go-tovo cjelokupno stvaralatvo NasuhaMatrakija odlikuje izrazitom koheziv-nou i simbiozom proznih i poetskihcjelina, uz jedan izrazito umjetnikisenzibilitet ovjeka koji je svoju vje-tinu slikanja minijatura prenio i naizradu tekstualnog mozaika. Kao topri izradi minijatura Matraki vjetoupotrebljava odgovarajue boje, oslikavasjenke i precizno daje slikovne prikazeiz razliitih perspektiva, na isti nainodabirom odgovarajueg metra, svojimstihovima daje ritam proznom narativu,

te tako pravi otklon od pukog prikazi-vanja historijske realnosti i kree kaoblikovanju imagoloke slike djela19.

12 Adnan Kadri, Osvrtna simbiozu poetskog i

proznog narativa u dje-lima Nasuha MatrakijaBonjaka (?-1564), Anali

Gazi Husrev-begove bi-blioteke, XXXI, Sarajevo,

2010, str. 193.13 Ibid., str. 177.14 Ibid., str. 193.

15 Ibid., str. 188.16 Ibid., str. 177.

17 Ibid., str. 179.18 Ibid., str. 182.19 Ibid., str. 193.

8/9/2019 Behar 121

23/88

BEHAR 121 23

ZBORNIK RADOVA

Sulejman Zakonodavac

pjesnik Muhibbi mecena iinspiracija Nasuha MatrakijaNa osnovu izbora stihova iz nekolicine djela Nasuha Matrakija i Divananjegovog mecene, Sulejmana

Zakonodavca Muhibbija, pokuali smo ukazati na odnos mecene vladara i njegovog tienika

umjetnika/znanstvenika, te kroz ideje koje promiu u stihovima ukazali na temeljna obiljeja njihovih

duhovnih identiteta koji, po nama, predstavljaju bitni segment njihovih linosti kao zbira identiteta. U

tom smislu ukazali smo na injenicu da Matraki nimalo sluajno od prvog sveska Knjige o Sulejmanu

koju poinje njegovim dolaskom na vlast, i samog vladara upozorava na smrt, ak i kada pjeva o

smrti poslanika Sulejmana ili utapanju Sulejman-aha, postavljajui smrt kao upozorenje i korektiv

pred osionou, i podsjeajui na neminovnost Konanoga Suda. Matraki e iskazati i oduevljenje

svojim vladarom i njegovim pobjedama, pohvaliti njegovu pravinost podsjeajui da ona dolazi kao

vjerska obaveza, preporuka i naslijee vjerovjesnika Muhammeda. Sulejman Zakonodavac Muhibbi

takoer svojim stihovima jasno iskazuje vlastiti sustav vrijednosti po kojemu je Bog u sreditu, a sebe

bez obzira na tron i krunu doivljava u poziciji poniznoga sunja kojega jedino okrenutost Bogu,

pravednosti, vrlinama, vjerovjesniku Muhammedu kao uzoru mogu sauvati od gubitka nade u spokoj,

u Vjenosti i susret s Bogom kao Voljenim.

Pie:dr. Amina iljak-Jesenkovi

Prije izlaganja o pjesnikom iden-titetu Nasuha Matrakija i njegovogmecene, sultana Sulejmana Zakono-davca, u nastojanju da kroz njihovestihove proniknem u njihov unutarnjisvijet, u svijet koji ih je bitno oblikovaoi postavio temelje iz kojih su izrasta-li prvi kao znanstvenik, povjesniar,iluminator i pjesnik, drugi kao drav-

nik, intelektualac i pjesnik, podsjetitu na neka obiljeja osmanskog pje-snitva kao bitnog segmenta knjiev-noga naslijea Islamskog Parnasa, i stim u vezi, na odnos drave i dravni-ka spram znanstvenog, umjetnikog iknjievnog rada. Naravno, o poetici, te-mama i motivima, formama osmanskepoezije, historiji osmanske knjievnosti,stilskim odlikama ove poezije napisa-ne su itave knjinice ozbiljnih djela,na turskom, engleskom, francuskom,njemakom, pa i na bosanskom jeziku.

Pored injenice da je osmanski pje-snik nuno potivao zadatu formu i

metar, preuzete iz arapske pjesniketradicije i dograene u perzijskoj, terazvijane u centralno-azijskoj i ana-dolskoj knjievnosti, on je izuzetnobrinuo i o samom sadraju porukekoju e izrei stihom, naslanjajuisvoje sadraje na ono to nazivamotemeljnim izvorima divanske poezi-

je: Kuran, tradicija poslanika Mu-hammeda (hadis), predaje o poslani-cima i vjerovjesnicima i nadnaravnimdarovima Boijim odabranicima, pre-daje o bogougodnicima, povijesne do-gaaje, legende o mitskim linostima,islamsku gnozeologiju u koju je dubokougraen tesavvuf s razliitim putevi-ma promiljanja i praksisa u dervi-kim redovima, temelj perzijske epike Firdusijeva ahnama, znanost (he-mija, matematika, astronomija, astro-logija, karakterologija, muzikologija i

dr.), svakodnevni ivot (obiaji, blag-dani, sveanosti, prigode).1

Kada se radi o temama i motivi-ma, ope je poznato da divanski pje-snik pjeva o Ljubavi (a ljubav premastvorenom zrcaljenje je Ljubavi pre-ma Tvorcu i od Tvorca kao Apsolut-ne Istine, Onoga koji voli i voli biti vo-ljen), prirodi (u kojoj se zrcali Ljepotai Mo njenoga Stvoritelja), drutvu ukojem ive, na koje kao ueni, hrabrii uvaeni ljudi nastoje djelovati mu-drou, savjetom, upozorenjem, aki oitati im lekciju kritikom, bohem-stvo (rindlik, u islamskoj knjievnojtradiciji bohem rind je zrela osoba,mislilac koji ne mari za sud masa i neobraa panju na trivijalije, gnua selicemjerja i lai, i okrenuta je iskljui-vo Apsolutnoj istini), vjera, junatvo,smrt. Osmanskog pjesnika, iju misao

1 Upor. Agah Sirri Levend, Divan Edebiyat,Enderun Kitabevi, 662 str. U ovom djelu

iroko su objanjeni i primjerima prika-zani izvori divanske knjievnosti.

8/9/2019 Behar 121

24/88

24 BEHAR 121

ZBORNIK RADOVA

oblikuje okrenutost onostranom, od-likuje i pesimistian stav prema ze-mnom ivotu esto je nezadovoljanvremenom u kojem ivi.2

U vrijeme u kojem nastaje ovajtekst, kada su intelektualni rad i au-

torska prava kao izvori kojim autortreba osigurati svoje ivotne potrebemalo potovani i nikako ili mizernoplaani, potkradani (od drugih autoraili neovlatenim kopiranjem), osjeamopotrebu ukazati na instituciju mece-na, koji su sponzorirali razvoj znano-sti, knjievnosti i umjetnosti.

Vel ik i turski hi stor iar Ha li lInalck u svojoj sociolokoj analiziodnosa patrimonijalane drave i um-

jetnosti Pjesnik i mecenaveli: Sve

do pojave tamparija koje su irokimmasama omoguile pristup znanstve-noj i strunoj literaturi ili lijepoj knji-evnosti, a i autorima izvor prihoda,znanstvenici i umjetnici bili su ovisnio pomoi vladara i pripadnika privi-legirane klase. Monarh je prednjaiokao zatitnik i mecena znanstvenikai umjetnika.3Pozivajui se na MaxaWebera, Halil Inalck ukazuje na i-njenicu da su srednjovjekovne monar-hije i na Istoku i na Zapadu, u svojoj

patrimorijalnoj strukturi apsolutnumo, vlast nad posjedima i podani-cima prihvatale kao neprikosnovenopravo vladarske porodice, tako da suiskljuivo oni koji su uspijevali biti podnjihovom zatitom i pokroviteljstvommogli initi privilegiranu, bogatu kla-su. Borba za nadmo meu vladarimanije se ogledala samo u grandioznostidvoraca i palaa i brojnosti sluga, vei u podupiranju znanstvenika i umjet-nika.4Znano je da su najbolji arhi-tekti kod Osmanlija bili dvorski arhi-tekti, najvjetiji majstori odreenogzanata imenovani glavnim dvorskimmajstorima, pjesnici koji bi zavrijedi-li najviu zatitu i milodare vladarabili proglaavani sultanima pjesnika,odnosno prvacima meu dvorskimpjesnicima. Znanstvenici i umjetnicibili su nuni faktori kojima su dvor ivladar zadobijali presti.5Centralna

Azija i srednjovjekovna Perzija imaju

bogatu povijest davanja potpore znan-stvenicima i umjetnicima, tako da jeOsmanska drava preuzela tu tradici-

ju, a iz povijesti knjievnosti, kao i izvelikog broja pojedinanih primjera upovijesti razliitih grana umjetnosti i

razliitih znanstvenih oblasti, sasvimje bjelodano koliko su osmanski vla-dari bili spremni uloiti kako bi nasvoj dvor doveli vrhunske umjetnikei znanstvenike svoga vremena. Tako-er, znano je da su vladari prilikomosvajanja novih teritorija gdjekada ina silu u osmansku prijestolnicu do-vodili vrhunske umjetnike i znanstve-nike. Moemo navesti primjer Sulej-manova oca, Yavuza Selima, koji jepo osvojenju Egipta iz Kaira doveo

brojne uenjake i umjetnike, meukojima i umjetnike teatra sjenki, od-nosno iz Tabriza vrsne iluminatorekoji su dali bitan peat razvoju um-

jetnosti u Osmanskoj dravi. Dok suu Osmanskoj dravi uz vladara me-cene bivali i drugi dravni dunosni-ci, namjesnici, veziri, dakle korisniciposjeda u slubi sultana, dotle su urenesasnoj Italiji tu ulogu, namjestofeudalnih posjednika, poeli preu-zimati bogati trgovci i industrijalci.

Znaaj mecene za jednog osman-skog pjesnika, i privilegije koje si jemogao isposlovati svojim djelom, mo-emo ilustrirati primjerom pjesnika

Ahmet-pae (u. 1496-7), koji je, stekav-i visoko obrazovanje, dospio na dvori dobio ministarsku, vezirsku titulu.On je bio taj koji je vodio knjievnupolitiku osmanskoga dvora, predstav-ljao sultanu Fatihu druge pjesnike i

dovodio ih na okupljanja u dvor, sve domomenta kada biva utamnien i osu-en na smrt, zbog toga to je jednomod sultanovih dvorjana pokazivao nesamo platonske i prijateljske naklono-sti. Od sigurne smrti spasila ga je ka-

sida s rimom kerem (milost), u kojoj,izmeu ostalog, veli: ta ako podanikzgrijei, pa gdje je Gospodara oprost.Da su mi ruke krvave, o kamo, kamomilost! ivot mu je bio poteen, ali

je bio protjeran s dvora i data mu jepozicija mutevelija Orhanove i Mura-dove medrese, a potom je postavljanna slube u provincijama Sultann,Tire i Ankara.6

Na primjeru pjesnika Zatija (1471-1546) izmeije iz Balikesira, koji

bez obzira na svoj raskoan pjesnikitalent, zbog odsustva formalnog ob-razovanja nije uspijevao dospjeti nadvor, potvrdit emo kako su mecenebili ne samo monarh i visoki dravnidunosnici ve i nii slubenici. Poredpet djela u formi mesnevije, u Zati-

jevoj knjievnoj ostavtini je i Divanpjesama koji sadri oko 1600 gazela ivie od 400 kasida (!) a koliko nam

je poznato to je najvei broj kasida izpera jednog pjesnika budui se Zati

izdravao piui kaside ode drav-nim velikodostojnicima, pa ak i nierangiranim dravnim slubenicima.U njegovom duanu u haremu sul-tan Bajezidove damije u Istanbuluokupljali su se brojni pjesnici njego-va vremena, pa ak i veliki Baki, koji

je kao pjesnik izrastao pod njegovimutjecajem, i kasnije na Sulejmanovudvoru ponio laskavu titulu sultana

2

Upor. Ahmed Kabakl, Trk Edebiyat, c. 2, 401.-404.3 Halil Inalck: air ve Patron (Patrimonyal Devlet ve Sanat zerineSosyolojik Bir nceleme, Dou Bat Yaynlar, Ankara, 2003, pp 9.

4

Ibid, pp. 9-10.5 Ibid.6 Upor: Byk Trk Klasikleri

behar 121

Documents