behar br. 96

Upload: bosnamuslim-media

Post on 09-Apr-2018

279 views

Category:

Documents


4 download

TRANSCRIPT

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    1/78

    RIZNICA

    BO[NJA^KE KULTUREIz arhiva Bo{nja~kog instituta fondacije Adil-beg Zulfikarpa{i}

    BEHAR

    ^ASOPIS ZA KULTURU I DRU[TVENA PITANJA GODINA XIX 2010. BROJ 96 CIJENA 20KN

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    2/782 BEHAR 96

    BEHAR

    Selma KUKAVICA

    SADR@AJ

    RIZNICA BO[NJA^KE KULTUREIz arhiva Bo{nja~kog instituta fondacije Adil-beg Zulfikarpa{i}Sead Begovi}Nestanak "kulture zaborava"Rije~ urednika 3Bo{nja~ki institut - Fondacija Adil Zulfikarpa{i} 4Adil-beg Zulfikarpa{i} (1921. - 2008.) 7INTERVJU: Amina Rizvanbegovi} D`uvi}, direktorica Bo{nja~kog institutaBo{nja~ki institut nije nacionalisti~kaniti bilo kakva politikantska institucijaRazgovarao: Filip Mursel Begovi} 11Narcisa Puljek-Bubri}Izbor iz zbirke periodi~nih publikacija biblioteke Bo{nja~kog instituta 15Narcisa Puljek-Bubri}Stara i rijetka knjiga (Izbor iz specijalnih zbirki) 23Kartografska zbirka 28Arhiv Bo{nja~kog instituta 30ORIJENTALNI RUKOPISI Blago iz rizniceBo{nja~kog instituta fondacije Adil-beg Zulfikarpa{i} 31Pripremili: Amina Rizvanbegovi} D`uvi} i Edin Urjan Kukavica

    Rije~ o rukopisima iz zbirke Bo{nja~kog instituta 32Rukopis Kurana u zlatu 35Tefsirul-Kuran Tuma~enje Kurana 37Ad`zaul Kuran Kuran u d`uzovima 39An-Nasabu {-[arif Plemenita loza Muhammeda a.s. 43D`elaluddin Rumi Belhi Mesnevi Manevi 45Divan-i Kaimi 47[arhu l-Awamili l-Miah 51Alaudin Sabit Miraggiyah (Mirad`ija) 53Berati - Rukopisni administrativni dokumenti 55Med`mue 58Naslovna strana: Detalj rukopisa Kur'ana u zlatu

    Grafi~ki dizajn i prijelom:

    Tisak:

    BEHAR, dvomjese~ni bo{nja~ki ~asopis zakulturu i dru{tvena pitanjaNakladnik:Kulturno dru{tvo Bo{njaka HrvatskePREPORODGlavni i odgovorni urednik:

    Sead BEGOVI]Izvr{ni urednik:Filip Mursel BEGOVI]Uredni{tvo:Ibrahim KAJAN, Senad NANI], Ervin JAHI],Sena KULENOVI], Azra ABAD@I] NAVAEYRukopisi i fotografije se ne vra}aju

    Adresa:BEHARKDBH PreporodIlica 35, 10000 Zagreb, HrvatskaTelefon i fax: 00385 (0)1 483-3635

    e-mail: [email protected]@yahoo.comweb: www.kdbhpreporod.hr

    Cijena po primjerku 20 kn, dvobroj 40 kn,godi{nja pretplata 100 knCijena u BiH: 5 KM, dvobroj 10 KM,godi{nja pretplata 20 KM.

    Kunski `iro-ra~un:ZABA 2360000-1101441490Devizni `iro-ra~un: SWIFT ZABA HR 2X:703000-280-3755185(S naznakom: Preporod, za Behar)

    Grafi~ki dizajn i prijelom: Selma KukavicaTisak: Hitra produkcija knjiga d.o.o.,Sveta NedjeljaTiskano uz financijsku potporu iz dr`avnogprora~una Republike Hrvatske putem Savjetaza nacionalne manjine Republike Hrvatske.

    ISSN 1330-5182

    Mi{ljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisunu`no i stavovi uredni{tva.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    3/783BEHAR 96

    Ovaj broj "Behara" jo{ jednom ob-

    navlja koncepciju tematskog brojane bi li se na taj na~in jo{ jednom,za sve nas, zadobio cjelovit pristupu neke od goru}ih i aktualnih temapreva`nih za kulturni i znanstveniidentitet Bo{njaka. Ovaj put, zahva-ljuju}i vakufu gospodina Adil-begaZulfikarpa{i}a (koji je kao osniva~ iutemeljiva~ godine 1988. realiziraootvorenje Bo{nja~kog instituta uZrichu), donosimo samo jedanzna~ajni djeli} ove velebne zbirkekoja je godine 2001. prenesena unovu zgradu Bo{nja~kog instituta uSarajevu, gdje se sada u stalnompostavu nalaze glavni fondovi insti-tuta iz Zricha, s naglaskom da jerije~ o najve}em sarajevskom ibosanskohercegova~kom vakufunakon Gazi Husrevbegovog.

    Budu}i da samo bibliote~ni fond Instituta sadr`i 150 000naslova, a {to ponajvi{e uklju~uje fondove Bosnica i

    Islamica, pa zatim i Croatica, Serbica, Turcica, Judai-ca, Jugoslavica i Balcanica, "Behar" ne mo`e prenijeti,za sada, ba{ svo bogatstvo ove "d`amije" bo{nja~kogduha, a i duhovnosti ostalih suputni~kih naroda i na-rodnosti u BiH i {ire. Smatra se da ovaj vakuf, ova fon-dacija, ima za cilj istra`ivati politi~ku, vojnu, ekonom-sku i kulturnu povijest naroda Bosne i Hercegovine, ana prvom mjestu Bo{njaka, odnosno, prou~avanje ar-hivske, knji`evne, rukopisne, folklorne i umjetni~ke te-kovine koje se odnose na Bosnu i Bo{njake. U svakomslu~aju, uvid u ovu gra|u neprocjenjive vrijednosti za

    Bo{njake i zahvaljuju}i Adil-begu Zulfikarpa{i}u, koji jegodinama skupljao, sistematizirao i ure|ivao arhivske,rukopisne, knji`evne i novinsko publicisti~ke materija-le, omogu}ila nam je prije svega dobrohotnost i sus-retljivost direktorice Instituta gospo|e Amine Rizvan-begovi} D`uvi}, zatim bibliotekarke Narcise Puljek-Bubri}, arhivara Ahmeta Zulfikarpa{i}a i IT adminis-tratora Emira Kalendera koji su fotografirali gra|uprezentiranu u ovom tematskom broju.

    Nadamo se da }e nam i ovi "Beharovi" prilozi pokaza-ti gdje bo{nja~ka stvarala~ka djelotvornost nastaje,

    njenu strastvenu `elju za komunikacijom, nadalje, po-

    kazati sve ono {to se ne mo`e

    pre{utjeti, a to se prije svega od-nosi na dostojanstven govor sonima koji vi{e nisu `ivi, a njihovje svekoliki doprinos ba{tini nep-rocjenjiv. U svakom slu~aju, bo{-nja~ka kreativna kolijevka ne}epostati zapu{teno mezarje upravozahvaljuju}i ovakvim i budu}imzadu`binama za koje pro{lost nijepotro{ena, a budu}nost nam snovim djelima sve vi{e govori ka-ko se to u po{tovanu starost ulije-va mladost. Misli se pritom nanove vakife i donacije onih kojeintrigira bo{nja~ki profil vreme-na, i za koje je trijumf umjetni~-kog stvarala{tva, religije, filozofi-je i znanosti temeljno preispitiva-nje stavova prema `ivotu.

    Bogati sadr`aji koje pohranjuje Bo{nja~ki institut uBo{njaka nedvojbeno bri{u neodre|ena ~uvstva da jeponi`en u svim dru{tvenim mijenama i ratovima, {to-

    vi{e, u~i ga interpersonalnom govoru s drugima te ono{to zovemo "kulturom zaborava" neminovno odlazi uzape}ak. Mo`emo zaklju~iti da Institut odista nijeugro`en kratkim trajanjem i da svakim danom posta- je dijelom op}e kulturne, dru{tvene i tradicijske me-morije Bo{njaka. Kulturni artefakt Instituta nastaje urealnosti jer se mo`e percipirati i u mre`noj komuni-kaciji, odnosno, uz pomo} informati~kih tehnologija,kada je rije~ o: Biblioteci, Arhivu dokumenata, Centruza prou~avanje bogumila, Kartografskoj zbirci, Doku-mentacijskom centru o ratu 1992.-1995., Grafi~ko do-

    kumentacijskom centru, Umjetni~koj galeriji, izdava~-koj djelatnosti, Gazi Husrev-begovu hamamu i takodalje.

    Institut, dakle, dokazuje da se povijest jednog narodane mo`e brisati u ime trenutka. Ahistorija za Bo{njakenaprosto ne postoji ve} historijski kontinuitet. Radujei to {to je agilni askersvekolike ba{tine u Bo{njaka,Adil-beg Zulfikarpa{i}, koji je prvotno djelovao kao"one man institution" zadobio svoje nastavlja~e, {iromBosne i svijeta, a napose u djelatnicima sarajevskogBo{nja~kog instituta.

    Sead Begovi}

    RIJE^ UREDNIKA

    NESTANAK "KULTURE ZABORAVA"

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    4/784

    Jo{ od vremena Isa-bega Ishakovi}a, pasve do danas, dobrostoje}i i u~eni ljudinalazili su na~ina da svojoj zemlji i narodudaruju ne{to {to }e im biti od op}e koristi idobra. Poput d`amija, biblioteka, ~esmi,hamama, hanova, mostova Gazi Husrev-beg,Behram-beg i Kara|oz-beg samo suneki od najpoznatijih vakifa ~ija su imena,zajedno sa njihovim vakufima, sastavni diokulturne povijesti Bosne i Hercegovine. Ikada se u~inilo da je vrijeme vakifa tek diohistorije, Adil-beg Zulfikarpa{i}, politi~ar,publicista i kulturni mecena ispisao je no-

    vu stranicu u povijesti bosansko-hercego-va~kih vakifa utemeljiv{i 1988. godine Bo{-nja~ki institut u Zrichu sa `eljom da gajednoga dana izmjesti u Bosnu i Hercego-vinu. Ideja za formiranje Bo{nja~kog insti-tuta javila se jo{ u godinama ranog emig-rantskog i disidentskog `ivota Adila Zulfi-karpa{i}a. On je tada posjedovao dvije bib-lioteke. Jednu je rasformirao, jer se baviomi{lju da odseli u Ameriku ili u Australiju,dok je drugu ostavio u Be~u kada se odse-lio u [vicarsku. U [vicarskoj je formirao biblioteku, po tre}iput u emigraciji, koja je poslu`ila kao temelj Bo{nja~koginstituta. Po~etkom 2001.godine, nakon {to je zavr{ena iz-gradnja nove i savremeno opremljene zgrade, te preneseniglavni fondovi iz Instituta u Zrichu (biblioteka, arhiv, zbirkaumjetni~kih djela), u Sarajevu je po~eo sa radom Bo{nja~kiinstitut.Bo{nja~ki institut je smje{ten u samom srcu Sarajeva, u uli-ci Mula Mustafe Ba{eskije 21. Kompleks Instituta sa~inja-vaju zgrada biblioteke, u kojoj su smje{tene knjige, arhivdokumenata, video i audio arhiv, zbirka likovnih djela, kabi-neti za nau~no-istra`iva~ki rad, ~itaonice, sala za konferen-cije, te drugi popratni sadr`aji, i Gazi Husrev-begov hamam,u kojem su smje{teni eksponati i koji je u funkciji kulturnog

    centra. Za arhitektonsko rje{enje Bo{nja~kog instituta, zgra-du biblioteke i uspje{nu restauraciju Gazi Husrev-begovogHamama, koje predstavlja rijetko uspio spoj moderne i ori-jentalne arhitekture, zaslu`ni su arhitekti Hasan ]emalovi} iAhmet Kapid`i} koji su za ovaj objekat dobili [estoaprilskunagradu Grada Sarajeva za 2001. godinu u kategoriji Grupnenagrade.

    U izjavi se, izme|u ostalog, navodi: "U svoj zapa`eni gradi-teljski opus, arhitekti Kapid`i} i ]emalovi} pridodat }e i obje-kat Bo{nja~kog instituta u Sarajevu. Unutar veoma nepovolj-ne lokacije - {to je ~est slu~aj prilikom gradnje u u`oj grad-skoj jezgri Sarajeva - arhitekti Kapid`i} i ]emalovi} znala~kisu povezali Hamam - dragulj naslije|enog graditeljstva sa

    novim objektom izgra|enim u duhu arhi-tektonskih trendova Evrope na samomkraju XX. vijeka, te tako formirali jedin-stveno oblikovnu, prostornu i funkcional-nu cjelinu. Posredstvom zdanja Hama-ma (izgra|en 1535.godine) ostvario sehistorijski susret dva vakufa. Jedan, GaziHusrev-begov, nastao u vrijeme kada suislamska kultura, obrazovanje i u~enostdo`ivljavali svoj osvit u Bosni i Hercego-vini. Drugi vakuf, Adil-begov Institut, ins-titucija koja }e biti centar razvoja gra-|anske kulture i ostalih vrijednosti kod

    Bo{njaka. Mjesto prijem~ivo za drugo idruga~ije, institucija koja istra`uje pro{-lost ali i usmjerava budu}nost.

    Bo{nja~ki institut nastao je kao rezultat50-to godi{njeg rada Adil-bega i njegovesupruge Tatjane na sakupljanju, klasi-ficiranju i sistematiziranju razli~ite gra|eo Bosni i Hercegovini, ta~nije historijs-kog, knji`evnog, novinsko-publicisti~kog,rukopisnog, arhivsko-dokumentacijskog

    i folklornog blaga. Temeljni zadaci su mu promoviranje kul-turne ba{tine, povijesne istine i kulture Bo{njaka, kao idrugih naroda sa kojima Bo{njaci stolje}ima `ive.

    Aktivnosti Instituta sastoje se u:

    Vr{enju nau~nih istra`ivanja u saradnji sa srodnim usta-novama u zemlji i inozemstvu

    Odr`avanju i kompletiranju nau~no vo|ene biblioteke i arhiva.

    Organiziranju kulturnih manifestacija, nau~nih seminara,susreta, izlo`bi, promocija i sli~nih priredbi.

    Izdava~koj djelatnosti - objavljivanju knjiga, bro{ura i pe-

    riodike.

    Bo{nja~ki institut je otvoren za sve koji se bave nau~nim ra-dom na temu kulturne i politi~ke historije Bosne i Hercego-vine i Bo{njaka, kao i geopoliti~kog i kulturnog konteksta ovezemlje i naroda. Najve}e blago Bo{nja~kog instituta pred-stavlja biblioteka, koja broji vi{e od 90 000 bibliote~kih jedi-nica, i ~ije knji{ko bogatstvo pru`a jedinstvenu mogu}nost zadaljnja istra`ivanja o Bosni i Hercegovini i njenoj pro{losti. Tuse nalazi i zbirka novina i ~asopisa, te kompletna godi{ta raz-li~ite informativne i stru~ne periodike sa prostora Bosne iHercegovine. Katalog biblioteke se vodi uporedo na dva sis-tema, kao klasi~na kartoteka i online katalog EOS Web. Bib-liote~ka gra|a razvrstana je u vi{e odjela: Bosnika, Islamika,

    BEHAR 96

    RIZNICA BO[NJA^KE KULTURE

    Fondacija Adila Zulfikarpa{i}a

    Bo{nja~ki institut je smje{-ten u samom srcu Sarajeva,u ulici Mula Mustafe Ba{es-kije 21. Kompleks Institutasa~injavaju zgrada bibliote-ke, u kojoj su smje{teneknjige, arhiv dokumenata,video i audio arhiv, zbirka li-kovnih djela, kabineti za na-

    u~no-istra`iva~ki rad, ~itao-nice, sala za konferencije, te

    drugi popratni sadr`aji, i Ga-zi Husrev-begov hamam, ukojem su smje{teni ekspo-nati i koji je u funkciji kultur-nog centra.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    5/785BEHAR 96

    FONDACIJA ADILA ZULFIKARPA[I]A

    BO[NJA^KI INSTITUT

    U SARAJEVU

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    6/78

    Kroatika, Serbika, Jugoslavika, Balkanika,Emigrantika, Turkika i Judaika. Institutposjeduje bogatu zbirku orijentalnih ruko-pisa, koja sadr`i 743 kodeksa sa 1125 dje-la, me|u kojima je i svjetski unikat, ruko-pis An- Nasabu S-[arif, koji spada u najl-jep{e arapske rukopise napisane u Bosni iHercegovini. Rukopis je 1621. godine sas-tavio (ili prepisao) dervi{ Mahmud. Tu je ibogata zbirka faksimila rukopisa unikata irariteta klasi~nih orijentalnih djela, uizdanju Goethe Univerziteta iz Frankfurta.

    Bo{nja~ki institut posjeduje i veliku Zbirkuumjetni~kih djela. Ona sadr`i zbirku likov-nih djela Bo{njaka u kojoj je zastupljenopreko 200 autora sa preko 1500 djela. U tojzbirci posebno mjesto zauzima stalnaizlo`bena postavka Mersada Berbera sa

    preko 70 umjetni~kih djela i Ismeta Rizvi}asa 50 akvarela. Tu je jo{ i zbirka djelaumjetnika sa prostora biv{e Jugoslavije,kao i zbirka stranih umjetnika sa dvije ko-lekcije akvarela austrougarskih slikara-oficira Eduarda Loi-dolta i Edmunda Misere, ~iji su radovi inspirisani bosansko-hercegova~kim motivima.Izdava~ka djelatnost, kojom se Institut bavi od svog osnutkau Zrichu, je od posebne va`nosti za Institut. Do sada je In-stitut bio izdava~ ili suizdava~ vi{e od trideset naslova. Po-sebno mjesto, u kompleksu zdanja Bo{nja~kog instituta, za-uzima Gazi Husrev-begov Hamam. To je prostor u kojem se,

    na jedinstven na~in, dopunjavaju orijentalna arhitektura samodernim ure|enjem, stvaraju}i prelijep i ugodan prostorgdje se njeguje i odvija `iva kulturna aktivnost. Hamam jemjesto doga|anja brojnih kulturnih sadr`aja poput promoci-

    ja knjiga, knji`evnih ve~eri, koncerata,izlo`bi, ali i mjesto za dru`enje i susrete.Klub Bo{nja~kog instituta je jo{ jedanprostor za dru`enje i susrete, mjesto oku-pljanja istaknutih bosansko-hercegova~-kih intelektualaca, uglednih li~nosti izkulturnog, javnog i politi~kog `ivota. Rad icjelokupna djelatnost Bo{nja~kog institu-ta odvija se po najvi{im svjetskim stan-dardima. Tako, izme|u ostalog, u Institu-tu postoje i multimedijalni prostori koji sekoriste za izlo`be, promocije, koncerte,simpozije, okrugle stolove, predavanja is-taknutih profesora, nau~nika itd.Adil-beg Zulfikarpa{i} osnovao je SenatBo{nja~kog instituta 2005. godine. CiljeviSenata su afirmiranje i promoviranje kul-turnih vrijednosti Bo{nja~kog instituta iBiH, razvijanje povijesne istine o BiH, te

    promicanje pozitivnih ideja i dijaloga sadrugim kulturnim institucijama u BiH iinozemstvu. ^lanovi Senata birani su poposebnim osobinama, po svome ugledu,

    sposobnosti i `elji da aktivno sudjeluju u napretku i promi-canju interesa BiH i ciljeva Bo{nja~kog instituta. ^lanstvo uSenatu ogleda se u ja~anju i popularizaciji Instituta, te naostvarivanju kontakata i suradnje sa drugim kulturnim insti-tucijama u BiH i inozemstvu. Organe Senata ~ine predsjed-nik, Odbor i sekretarijat. Nema sumnje da je Bo{nja~ki insti-tut institucija koja je ostvarenje sna, ne samo njegovog vaki-fa Adl-bega Zulfikarpa{i}a, ve} i svih onih koji `ele istinski

    pomo}i afirmaciji kulturnih vrijednosti i povijesnih istina oBosni i Hercegovini, Bo{njacima i narodima sa kojima sustolje}ima `ivjeli zajedno.

    6 BEHAR 96

    RIZNICA BO[NJA^KE KULTURE

    UPRAVADirektorica Bo{nja~kog institutaMr. Amina Rizvanbegovi} D`uvi}

    Upravni odbor Bo{nja~kog institutaProf. dr. Zlatko Lagumd`ija, predsjednikProf. dr. Faris Gavrankapetanovi}, potpredsjednikMr. Mirsad Kurtovi}, sekretarJasmina Be{lagi}, ~lanMuhamed Had`iomerovi}, ~lanHusein Hasibovi}, ~lanHasan Taner Hatipoglu, ~lanDr. Hilmo Neimarlija, ~lanBakir Pa{i}, ~lanProf. dr Fahrudin Rizvanbegovi}, ~lanFehim [kalji}, ~lan

    Bo{nja~ki institut je otvorenza sve koji se bave nau~nimradom na temu kulturne i po-liti~ke historije Bosne i Herce-

    govine i Bo{njaka, kao i geo-politi~kog i kulturnog kontek-sta ove zemlje i naroda. Naj-ve}e blago Bo{nja~kog insti-tuta predstavlja biblioteka,koja broji vi{e od 90 000 biblio-te~kih jedinica, i ~ije knji{kobogatstvo pru`a jedinstvenumogu}nost za daljnja istra-

    `ivanja o Bosni i Hercegovini injenoj pro{losti.

    KONTAKTBo{nja~ki institut u SarajevuMula Mustafe Ba{eskije 2171000 SarajevoBosna i Hercegovina

    Tel.: +387 33 279 800Fax.: + 387 33 279 763E-mail: [email protected]

    DirektoricaTel.: +387 33 279 760E-mail: [email protected]

    BibliotekaTel.: +387 33 279 805

    E-mail: [email protected]

    Web redakcijaE-mail: [email protected]

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    7/787BEHAR 96

    ADIL-BEG ZULFIKARPA[I]

    Adil-beg Zulfikarpa{i} (1921. - 2008.)Adil Zulfikarpa{i} je potomak stare bosanske plemi}ke po-rodice - bega engi}a. Rodio se u Fo~i 23. decembra, 1921.g.,od oca Husein-bega i majke Zahida-hanume ^engi}. Otac muje bio veleposjednik, dvadeset i pet godina gradona~elnik Fo~ei ~lan Vakufskog sabora u Sarajevu. Adil Zulfikarpa{i} jeodgojen u intelektualnoj i patrijahalno-vjerskoj sredini, uokru`enju koje je uvjetovalo njegov veoma rani interes za iz-gradnju pravednijeg dru{tvenog poretka. Kao gimnazijalac, sa{esnaest godina, pristupa komunisti~koj omladini, da bi ubrzobio primljen i u Komunisti~ku partiju Jugoslavije. Godine1937. isklju~en je iz Fo~anske gimnazije, zbog sudjelovanja uorganizaciji {trajka u lokalnoj drvnoj industriji. Godine 1939.dolazi u sukob sa Partijom, po{to se opredjelio za gledi{taknji`evnika-komuniste Miroslava Krle`e, kojeg je partijskovodstvo isklju~ilo zbog "idejnih skretanja. Zbog toga AdilaZulfikarpa{i}a isklju~uju iz Partije.

    Pred Drugi svjetski rat vra}en je u partiju i postaje njenistaknuti aktivista. Djeluje ilegalno u Fo~i i Sarajevu. Godine1941. upisuje se na Visoku ekonomsku {kolu u Beogradu.Po~etak rata zati~e ga u Fo~i. Tu po~inje raditi na formira-nju partizanskog odreda. Nakon izvjesnog vremena upu}en je u Sarajevo na antifa{isti~ki rad. Ujesen 1941. prelazi u

    Kalinova~ki partizanski odred radi politi~kog rada saomladinom. Ubrzo nakon toga on prelazi u novostvoreni

    odred "Zvijezda kod Vare{a. U februaru 1942. godine u Sa-rajevu su ga uhapsile usta{e i nakon te{kog mu~enja osu-dile na smrt. Zbog ~injenica da je potomak ugledne po-rodice i da su mu brata zaklali ~etnici, pomilovan je i osu-|en na dvadeset godina robije. Kaznu je izdr`avao u Zenici,pa u Sremskoj Mitrovici. Zatim ga transportuju u Lepoglavu.Putem uspijeva pobje}i. Dolazi u Cazinsku krajinu, zatim uJajce, gdje formira Vi{u partijsku {kolu.

    Kada je uspostavljena narodna vlast postavljen je za {efapersonalnog odjeljenja. Jedno vrijeme djeluje u Oblasnom

    komitetu u Mostaru. Pred kraj rata premje{ten je u oslo-bo|eno Sarajevo, da do dolaska vlade pradstavlja civilnuvlast. U prvoj vladi Republike Bosne i Hercegovine postav-ljen je za pomo}nika ministra trgovine. Doskora uvi|a dakod vode}eg komunisti~kog sloja umjesto idealizma ranihgodina borbe dolazi jagma za materijalnim dobrima i ugod-nim `ivotom. Gubi vjeru u mogu}nost zavo|enja socijalnepravde, pa dolazi u dilemu: pomiriti se sa stvarno{}u i ivjetiu "sigurnosti dr`avne elite, ili sve napustiti i po~eti `ivotiznova, izvan zemlje za koju se borio. Odlu~uje sve raskinu-ti i oti}i u emigraciju. Po~etkom februara 1946. bje`i uItaliju, u Trst, gdje dobiva politi~ki azil. Odatle odlazi u Rim.

    Izdr`avala ga je neko vrijeme rodbina iz Turske. U oktobru1946. prelazi u Austriju. U Innsbrucku i Grazu studira poli-

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    8/78

    ti~ke nauke. Za jednu ameri~ku novinsku agenciju pi{e~lanke o marksizmu.

    Godine 1954. prelazi u [vicarsku. Tu po~inje svoju politi~kuborbu za bo{nja{tvo, afirmira se kao istaknuti predstavnikbo{nja~ke dijaspore. Pristupa Liberalnoj internacionali.Jedno je vrijeme bio kontinentalni sekretar i ~lan Izvr{nog

    komiteta Liberalne internacionale. U tom svojstvu ulazi uelitne politi~ke i ekonomske krugove Evrope. Okuplja najug-lednije Bo{njake muslimane u emigraciji i radi ne projektustvaranja Bo{nja~ke demokratske organizacije. Iz [vicarskeAdil Zulfikarpa{i} odr`ava tijesnu vezu sa Be~om, gdje je ve}djelovala novostvorena jezgra bo{nja~ke demokratske emig-racije. U novinama hrvatskih iseljenika u Americi objavljujebrojne ~lanke o Bosni. U Be~u po~inje 1960.g. izdavati poli-ti~ko-kulturni mjese~ni ~asopis Bosanski pogledi. Prvesuradnike nalazi u nizu uglednih bo{nja~kih intelektualaca ili~nosti iz javnog i politi~kog `ivota predratne Jugoslavije.Bosanski poglediizlaze do 1967. godine, okupljaju}i musli-

    manske iseljenike {irom svijeta, koji su pod utjecajemrazli~itih nacionalnih i politi~kih struja u emigraciji bili svevi{e u opasnosti da izgube svoj kulturni i nacionalni identitet.

    Godine 1963., s grupom srpskih, hrvatskih, slovenskih ibo{nja~kih demokratskih intelektualaca i politi~ara, osnivau Stanstedu (Engleska), pokret nazvan Demokratska alter-nativa, koja izlazi sa programom reforme Jugoslavije kaodecentralizirane i demokratski ure|ene zajednice, s pot-punom ravnopravno{}u svih nacija. Godine 1964., sa de-mokratski orjentiranim Bo{njacima oko Bosanskih pogledapokre}e osnivanje Liberalnog saveza Bo{njaka. Na kongre-su u Mnchenu, kojemu Zulfikarpa{i} predsjedava, sud-

    jeluje osamdesetak predstavnika iz dvadeset zemalja.Organizacija je najvi{e nastojala uspostaviti suradnju saljudima iz zemlje, ne ulaze}i u strukture emigrantske poli-tike.U periodu od 1965. do 1976. razvija uspje{nu aktivnostna poslovnom polju, ustanoviv{i vlastitu uvozno-izvoznu ifinancijsku firmu. Mnogo putuje, kako u svojstvu poslovnog~ovjeka tako i politi~ara, te ima prilike susresti se sa brojn-im znanstvenicima, umjetnicima i politi~arima iz inozem-stva, zemlje i emigracije.

    Po~etkom osamdesetih likvidira preduze}e, da bi se sasvimposvetio politi~kom i kulturnom radu za Bosnu. Postaviv{i

    sebi za cilj ustanoviti u slobodnom svijetu jednu kulturnuinstituciju za prou~avanje pro{losti Bosne i promoviranje

    njezine kulture, svoju ionako ve} bogatu biblioteku po~injeoboga}ivati prikupljanjem knjiga i dokumentacije iz do-movine i svijeta. Svoj povratak u intenzivno aktivan politi~ki`ivot Zulfikarpa{i} obilje`ava intervijuom "Bosanski Mus-limani-~imbenik mira izme|u Srba i Hrvata, objavljen kra- jem 1983. g. u londonskom ~asopisu Poruka slobodneHrvatske. To je jedna vrsta politi~kog manifesta Bo{njaka,koji }e kasnije, po raspadu komunisti~kog re`ima u Jugo-slaviji, predstavljati idejnu osnovu najprije Muslimanske-bo{nja~ke organizacije i potom Liberalne bo{nja~ke stran-ke. Intervju-manifest pobudio je veliko zanimanje me|uBo{njacima i uop}e demokratskim svijetom u Jugoslaviji;

    prevo|en je i izdavan na vi{e stranih jezika.U junu 1988. Adil Zulfikarpa{i} osniva Bosniaken InstitutuZrichu, sa statusom zaklade (vakufa). Kupuje veliku zgra-du u okviru kompleksa Univerziteta, preure|uje je za mo-derni institut, useljava u nju svoju biblioteku i zbirku umjet-nina. Institut je nastao kao plod njegovog dugogodi{njegsakupljanja, klasificiranja i sistematiziranja historijske,knji`evne, novinsko-publicisti~ke, rukopisne, arhivsko-do-kumentacijske i folklorne gra|e o Bosni i Hercegovini, kao io susjednim zemljama i njihovim narodima. Ve} na po~etkuinstitut izdaje nekoliko knjiga, politi~kih i literarnih, koje senisu mogle tada javiti u Bosni, i po~inje izdavati kulturno-

    povijesni znanstveni ~asopis Islam und der Westen, nanjema~kom i dijelom na bosanskom jeziku. Povratak AdilaZulfikarpa{i}a u domovinu Bosnu poklapa se sa padomkomunisti~kog re`ima i po~etkom demokratskih procesa ubiv{oj Jugoslaviji. Zajedno sa Alijom Izetbegovi}em iniciraoje stvaranje Stranke demokratske akcije. Me|utim, ubrzosu se Zulfikarpa{i}evi liberalni i demokratski pogledi naaktuelne procese i budu}nost Bosne na{li u oprecistrana~ke desne struje, zbog ~ega je on odlu~io formiratiMuslimansku bo{nja~ku organizaciju. U martu 1991. u Sa-rajevu po~inje izdavati nedjeljne novine Bosanski pogledi,koje ure|uje grupa mladih novinara. Osnovna linija pisanja

    Bosanskih pogleda bila je odre|ena nastojanjima zao~uvanje jedinstvene Bosne.

    8 BEHAR 96

    RIZNICA BO[NJA^KE KULTURE

    U Be~u po~inje 1960.g. izdavati politi~ko-kulturnimjese~ni ~asopis Bosanski pogledi. Prve suradnikenalazi u nizu uglednih bo{nja~kih intelektualaca ili~nosti iz javnog i politi~kog `ivota predratne Jugo-slavije. Bosanski pogledi izlaze do 1967. godine,okupljaju}i muslimanske iseljenike {irom svijeta,koji su pod utjecajem razli~itih nacionalnih ipoliti~kih struja u emigraciji bili sve vi{e u opasnosti

    da izgube svoj kulturni i nacionalni identitet.

    U junu 1988. Adil Zulfikarpa{i} osniva BosniakenInstitutu Zrichu, sa statusom zaklade (vakufa).Kupuje veliku zgradu u okviru kompleksa Uni-verziteta, preure|uje je za moderni institut, use-

    ljava u nju svoju biblioteku i zbirku umjetnina. In-stitut je nastao kao plod njegovog dugogodi{njegsakupljanja, klasificiranja i sistematiziranja his-torijske, knji`evne, novinsko-publicisti~ke, ruko-pisne, arhivsko-dokumentacijske i folklorne gra-|e o Bosni i Hercegovini, kao i o susjednim zem-ljama i njihovim narodima.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    9/78

    Krajem juna 1990. Bo{nja~ki institut inedjeljnik Na{i dani organiziraju uSarajevu simpozij na temu "Bosna ibo{nja{tvo, u kojem sudjeluje velikibroj znanstvenika, povjesni~ara i pi-saca. Istovremeno je u Sarajevu objav-

    ljena knjiga "Povratak u Bosnu, kojasadr`i niz priloga za biografiju AdilaZulfikarpa{i}a. Od 1992. do 1994. go-dine Zulfikarpa{i} prete`no boravi uZrichu, putuju}i povremeno u Bosnukao predsjednik Muslimanske bo{-nja~ke organizacije. ^esto poduzimaputovanja u razli~ite zemlje radi susre-ta sa politi~arima i drugim utjecajnimli~nostima, u potrazi za rje{enjem pita-nja Bosne. Poma`e Bo{njake u izbjeg-li{tvu, promovira njihovo okupljanjeoko Matice Bo{njaka, kojoj je dao na

    upotrebu prostorije i svu infrastrukturuu Bo{nja~kom institutu u Zrichu.Institut postaje mjesto intelektualnihsusreta izme|u Bosne i inozemstva.Dominantna ideja-vodilja svih njegovihaktivnosti jeste o~uvanje Bosne kaojedinstvene, cjelovite zemlje.

    1991. godine otvorena je podru`nicaBo{nja~kog instituta u Sarajevu kojadjeluje i tokom agresije na Bosnu iHercegovinu, od 1992. do 1995. Godine1998. Zulfikarpa{i} odlu~uje da preseli

    Bo{nja~ki institut iz Zricha u Sara-jevo. 24. maja 2001. godine sve~ano jeotvoren moderno i suvremeno oprem-ljen Bo{nja~ki institut - Fondacija AdilZulfikarpa{i}u Sarajevu, ~ime je ispu-njena `elja Adil-bega da svojoj zemlji inarodu daruje vakuf u kojem }e bu-du}e generacije istra`ivati historiju injegovati kulturu Bo{njaka i ostalihnaroda Bosne i Hercegovine. U Bo{-nja~ki institut u Sarajevu su prene{enisvi glavni fondovi Instituta iz Zricha.Adil-beg se anga`irao na razvijanjuaktivnosti i rada Bo{nja~kog instituta uSarajevu, ostvaruju}i brojne kontakte,susrete, i doprinose}i utemeljenju Ins-tituta kao jednog od najuglednijih i naj-zna~ajnijih institucija u Bosni i Her-cegovini u podru~ju nauke i kulture.

    Istaknuti nau~ni, kulturni i javni djelat-nici i humanisti; Adil Zulfikarpa{i},Bogdan Bogdanovi} i Ivan Supek, 21. 4.2003. godine, u Sarajevu su zvani~noprogla{eni po~asnim ~lanovima Aka-

    demije nauka i umjetnosti BiH. Refe-rate o po~asnim ~lanovima podnijeli

    9BEHAR 96

    ADIL-BEG ZULFIKARPA[I]

    O SEBI I SVOME KORIJENU"Budu}i da sam ja imao osje}aj pri-padnosti bo{nja{tvu i muslimanima,nikad se nisam stidio {to sam musli-

    man, {to sam Bo{njak, {to samplemi}. Ja sam to shva}ao kao ne{to{to obavezuje: sve {to sam nau~io,nau~io sam u tim sredinama.

    Politika u emigraciji, 1990.

    "Sad mi izgleda - a to moram tvrditi srezervom subjektivnog osje}anja - dasu moj put, moj liberalizam, bili stvarni,jer sam u svojoj podsvijesti, a kasnije ipunim anga`manom bio bogumil, Bo{-njak i musliman, i to je sve zajedno for-

    miralo moju li~nost. Imate one koji pri-laze vjeri, jer u njoj tra`e izvjesne toler-antne crte. Islam sam do`ivio u mla-dosti, i tada je on u mom osje}anju pro-budio sve ono {to je tolerantno i pozi-tivno. Ja sam islam do`ivio kao tolera-ntnu vjeru, i sama ta ~injenica bila jedovoljna da ga kasnije iskreno prih-vatim. Prema tome, tolerancija sva-kako dolazi kroz takvo gledanje na vjerui ja sam je tako gledao.

    Bo{njak Adil Zulfikarpa{i}, 1994.

    O ISLAMU U BOSNIU ovim bosanskim prostorima islamdobija nove dimenzije. To nije vjeraostataka turske okupacije, to vi{e nijebara ni rukavac koji }e usahnuti, topostaje vjera suverenog naroda, kojije starosjedilac u Bosni...

    Bosna i bo{nja{tvo, 1990.

    O BO[NJA[TVUGre{ka je kad se govor o bo{nja{tvushvata kao da neko, eto, ho}e da

    naturi narodu Bosne ne{to novo; da jeKalaj zakasnio sa svojom idejom...Bo{nja{tvo je staro koliko i prvedr`avne i politi~ke zajednice na pros-toru Bosne. U osmom stolje}u prviput se spominje Bosna i Bo{njaci.

    Bo{njak Adil Zulfikarpa{i}, 1994.

    Bo{njaci Muslimani su otporni iimuni na nacionalisti~ke krajnosti usvojoj sredini i nadam se da }e takavbo{nja~ki nacionalizam i dalje imatinajpogodniji utjecaj i ja~ati atmosferu

    zajedni~koga ivota, nacionalne sno{-ljivosti i vjerske tolerancije u Bosni.

    Klju~nih pet, 1990.

    Bo{nja{tvo je uvijek u sebi uklju~iva-lo stanovnike Bosne, a kroz ~itavuhistoriju u Bosni je `ivjelo izmije{anostanovni{tvo: bogumili, katolici i pra-voslavci. Zato bo{nja{tvo muslimanau svojoj naravi ne mo`e biti nep-rijateljsko prema drugima, poimeniceSrbima i Hrvatima, sli~no kao {to iislam vjeruje i propovijeda da suMojsije i Isus Bo`iji poslanici kao iMuhammed i da su kr{}ani i @idovi

    sljedbenici Knjige i njihova bra}a.Iz jednog intervjua datog 1986.

    Ja sam (...) rekao da i oni Muslimanikoji se nacionalno opredijele kaoHrvati ili Srbi u du{i ostaju Bo{njaci ida je praksa pokazala da se oni uvijekvra}aju bo{nja{tvu. Tada sam rekaoda je kod Muslimana njihovo hrvatst-vo ili srpstvo politi~ko, a bo{nja{tvonjihovo nacionalno opredjeljenje, {tose odnosilo i na moje aktivnosti umladosti.

    Jugoslavija:suo~avanje sa sudbinom, 1990.

    O MUSLIMANIMA^etiri milijuna muslimana u Jugo-slaviji nikada ne}e biti uni{teni. Og-romna ve}ina muslimana jesu vjerni-ci. Istina, neki ne prakticiraju svojuvjeru, ali ne namjeravaju se vjereodre}i.

    Iz intervjua londonskom~asopisu Arabia 1984.

    O IZU^AVANJUBOSANSKE HISTORIJEPo onome koliko se u na{im {kola-ma u~i bosanska historija, o onomekako je nedavno proslavljena osam-stota godi{njica Povelje Kulina bana,vidi se da se bosanska historija hoti-mi~no zapu{ta. Ali, mi, ljudi iz Bosne,imamo sigurno najjasnije i naj~istijeargumente da govorimo o svojojpro{losti.

    Povratak u Bosnu, 1990.

    IZJAVE ADIL-BEGA ZULFIKARPA[I]A

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    10/78

    su akademik Muhamed Filipovi} o Adi-lu Zulfikarpa{i}u, Akademik Ivan [tra-us o Bogdanu Bogdanovi}u i akademikArif Tanovi} o Ivanu Supeku. Na sve~a-noj sjednici nastavno-nau~nog vije}aUniverziteta u Biha}u, 2007. godine,povodom deset godina rada ove viso-ko{kolske ustanove, akademiku Adil-begu Zulfikarpa{i}u dodijeljeno je zva-nje po~asnog doktora pravnih nauka, uprisustvu rektora Univerziteta iz Biha-}a, Sarajeva, Banje Luke, Mostara,Tuzle, Zenice, Ni{a, Zagreba, uglednihprofesora sa mnogih univerziteta, ~la-nova Vlade Unsko-sanskog kantona,gostiju iz Bosne i Hercegovine i inos-transtva, te velikog broja drugih zvani-ca.

    Adil-beg je `ivio sa suprugom Tatja-nom u Zrichu, ~esto borave}i u Sara-jevu, gdje je i umro nakon kratke i te{-ke bolesti 21. jula 2008. godine. Povo-dom smrti Adil-bega Zulfikafpa{i}a,odr`ana je komemorativna sjednica uvelikoj sali Parlamentarne Skup{tineBosne i Hercegovine u Sarajevu, u sri-jedu 23. jula. D`enaza je klanjana istogdana u haremu Gazi Husrev-begoved`amije u Sarajevu. Na komemorativnojsjednici govorili su prof. dr. Faris Gav-rankapetanovi}, gospodin Sulejman Ti-hi}, prof. dr. Zlatko Lagumd`ija i aka-demik Abdulah Sidran.

    10 BEHAR 96

    RIZNICA BO[NJA^KE KULTURE

    O BOSANSKOJ HISTORIJIKad uzmete srednjovjekovnu his-toriju Njema~ke, Francuske ili En-gleske, vidje}ete da ona tone u legen-de, u pri~e, u mitove... U jednommomentu historija prestaje biti his-

    torija i postaje legenda. Me|utim, miimamo svoje va`ne historijske doku-mente iz tog vremena, prije svegazahvaljuju}i dubrova~koj arhivi. Osimtoga mi imamo Povelju Kulina bana icijelu korespondenciju na bosan~ici.Povelju Kulina bana danas mo`erazumjeti i ~itati svaki ~ovjek koji jezavr{io osnovnu {kolu.

    Povratak u Bosnu, 1990.

    O BOSANSKOJ POSEBNOSTIBosna, dakle, ima stvarne i karak-teristi~ne uvjete koji je legitimirajukao dr`avu i sna`nu posebnost. Ona je jedna od rijetkih zemalja koja uprocesu svoga stvaranja u Srednjemvijeku ima svoju teritoriju, svoju vjeru bogumilsku, koja potje~e iz mani-hejsko-dualisti~kog korijena kao {tokr{}ansko potje~e iz `idovskoga, i natom teritoriju stvara dr`avu.

    Okovana Bosna, 1994.

    Nacionalizam je vezan za zemlju na

    kojoj se to (nacionalizam) doga|a.Srpski za Srbiju, hrvatski za Hrvatsku,gr~ki za Gr~ku, prema tome, bosan-ski nacionalizam mora biti vezan zaBosnu.

    Bo{njak Adil Zulfikarpa{i}, 1994.

    Za nas je Bosna centar i cilj, na{ideal i na{a nada na{a nedjeljiva do-movina.

    Bosanski pogledi, 1962.

    Mislim da u Bosni postoji jedan fe-nomen, taj sentiment muslimanaBo{njaka prema predislamskoj his-toriji Bosne. (...) Vidite, kako god se jaosje}am muslimanom, imam i jednuintimnu, jaku simpatiju za pataren-sku, bogumilsku Bosnu i za njenuhistoriju. U tra`enju svog identitetavelik sam dio vremena proveo izu-~avaju}i staru bosansku predislam-sku historiju.

    Bo{njak Adil Zulfikarpa{i}, 1994.

    O HISTORI^ARIMANA BALKANUNa`alost, kod nas postoji izokrenutasrpska i hrvatska historija, pa i na{abo{nja~ka historija. Svaki histori~arna Balkanu ne polazi sa stanovi{ta daispita istinu, nego da doka`e svoju te-

    zu o srpskoj Bosni, o hrvatskoj Bosniili o nekoj tre}oj Bosni, i onda tra`iargumente koji mu odgovaraju. Tuima nevjerovatnih apsurda.

    Bo{njak Adil Zulfikarpa{i}, 1994.

    O BOGUMILSTVUSte}ci su se {irili pod uticajem bogu-mila. Svaka se kultura {iri i ima svojuticaj. Francuska nauka bogumilstvosmatra jednom demokratskom, auto-htonom, samoniklom vjerom. Ona nije

    sekta katoli~anstva, niti sekta pravo-slavlja (...) Bogumilstvo je imalo pose-ban odnos prema `eni, premazbli`avanju ljudi, prema trgovini.

    Bo{njak Adil Zulfikarpa{i}, 1994.

    ^injenica je da je autohtono bosan-sko stanovni{tvo, biv{i bogumili, sta-rosjedioci koji su se u jednom periodumo`da i identificirali s turskom vlasti,da su u njeno vrijeme do`ivjeli velikukulturnu renesansu, dobili politi~kizna~aj, a da se nisu odrekli vlastite

    domovine Bosne.Bo{njak Adil Zulfikarpa{i}, 1994.

    O PERIODU KOMUNIZMA(...) u politici komunista ima niz gru-bosti, niz propusta, {to su protivnici, ai narodi, osjetili kao balast. Ali je ne-pobitna ~injenica da su komunisti utoku rata odigrali za Bo{njake jednuhistorijski pozitivnu ulogu, tim samim{to su vrlo energi~no i nedvosmislenopobijali ~etni~ki pokret, masakre nad

    Bo{njacima i {to su se borili protivusta{a.Bo{njak Adil Zulfikarpa{i}, 1994.

    O CJELOVITOSTI BOSNENama Bo{njacima muslimanimaje neshvatljivo, da Srbi pravoslavniili Hrvati katolici, `ele pripajanjeBosne Srbiji ili Hrvatskoj, i to kao ne-ke provincije, a jo{ nam je manje ra-zumljiv pristanak, da se na{a domov-ina raskomada.

    Bosanski pogledi, 1962.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    11/7811BEHAR 96

    INTERVJU: Direktorica Bo{nja~kog instituta mr. Amina Rizvanbegovi} D`uvi}

    Orijentalistica ste po struci. Studirali ste u inozemstvu i vjero-jatno su vam poznate razli~ite percepcije Bo{njaka i Bosne uraznim stranim orijentalisti~kim studijama. Koliko su one vjero-dostojne i objektivne?O Bosni i Bo{njacima se na Zapadu pi{e i istra`uje sa ve}im inte-resom nakon agresije na na{u zemlju, i nakon 11. septembra.Specifi~nost Bosne i Hercegovine, kao evropske zemlje sa musli-manskom populacijom je predmet brojnih historijskih, etnolo{kih,i drugih dru{tvenih studija. Kada je rije~ o orijentalnim studijama,onda mogu biti objektivni ili neobjektivni pojedina~ni pristupi poje-dinih istra`iva~a. Generalno gledano, u posljednjih nekoliko deset-lje}a tendencije su da se islamsko naslje|e Bo{njaka prika`e uobjektivnijem svjetlu, sa po{tovanjem spram islamske misli,vjerovanja i tradicije.

    Jo{ uvijek smo nacija u procesu sazrijevanja. S obzirom da vi{enema jugoslavenskog re`ima koji nije poticao prou~avanje bo{-nja~ke ba{tine, koji su ciljevi istra`ivanja danas? Jesmo li mo`dapretjerali u dokazivanjima nacionalne jedinstvenosti, jesu li nekiorijentalisti zaglibili u podru~je mitomanije kojoj su ju`noslaven-ski narodi bez sumnje skloni?Da, nacija smo u procesu sazrijevanja, pa je tako i na podru~ju pro-u~avanja i istra`ivanja nacionalne ba{tine. Jedna i po decenija, akora~unamo od okon~anja agresije na BiH, je jako kratak period ukojem u na{em {kolstvu, fakultetskom obrazovanju, nau~noistra-`iva~kim institucijama i op}enito prou~avamo i upoznajemo se nanovi na~in sa bo{nja~kom knji`evnom i historijskom tradicijom. Pritome treba imati na umu da to nije slu~aj ne teritoriji cjele Bosnei Hercegovine. U odnosu na pro{li re`im, jednostavno nam je omo-

    gu}eno da slobodno istra`ujemo, u~imo |ake i studente o svomebogatom naslje|u, i uop}e ne mislim da su orijentalisti, a tako ni

    INTERVJU: Direktorica Bo{nja~kog instituta mr. Amina Rizvanbegovi} D`uvi}

    Bo{nja~ki institut je i bosanski institut. Smat-ram da krug djelovanja mo`e biti su`en samoonima koji smatraju da su bo{nja{tvo i bosan-stvo u suprotnosti jedno sa drugim, a ne kom-plementarni jedno sa drugim.

    Razgovarao: Filip Mursel Begovi}

    Amina Rizvanbegovi} D`uvi} ro|ena je u Sarajevu 1969.

    godine. Osnovno i srednje obrazovanje zavr{ila u Sara-

    jevu. Studirala orijentalnu filologiju na Filozofskom fa-

    kultetu Univerziteta u Sarajevu, arapski i perzijski jezik.

    Dodiplomski i postdiplomski studij zavr{ila u Kanadi na

    University of Toronto na odsjeku za bliskoisto~ne i

    islamske studije, islamska umjetnost i historija. Po za-

    vr{etku studija vra}a se u Sarajevo. Profesionalno se

    ve`e za Bo{nja~ki institut Fondaciju Adila Zulfikarpa-

    {i}a od njegovog osnivanja u Sarajevu. Koordinirala je i

    sudjelovala u osposobljavanju rada biblioteke, organizi-

    rala brojne kulturne manifestacije i doga|aje, kao ipredstavljala Institut u inozemstvu, organiziraju}i izlo`-

    be, na me|unarodnim konferencijama i susretima.

    Aktivno se bavi uspostavljanju veza sa kulturno-historij-

    skim institucijama u zemlji i svijetu, u cilju ostvarenja

    kulturnog i stru~nog dijaloga.

    Bila je ~lan Upravnog odbora Bo{nja~kog instituta do

    postavljanja na poziciju direktorice Instituta 2007.

    godine. Predsjednica je Upravnog odbora neprofitne

    organizacije Bosanske rukotvorine.

    Bo{nja~ki institutnije nacionalisti~kaniti bilo kakvapolitikantskainstitucija

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    12/78

    histori~ari ili lingvisti, za{li kako ka`ete upodru~je mitomanije.

    Sedamdesetih godina iza{lo je revolu-cionarno djelo "Knji`evnost MuslimanaBiH na orijentalnim jezicima Hazima [a-banovi}a. To djelo je po mnogima zna~aj-no jer je me|u prvima pokazalo da suBo{njaci ba{tinici bogate tradicije, da nisusamo rudari i pru`ni radnici personifici-rani u liku Alije Sirotanovi}a. Ono je imalozna~aj u osvje{~ivanju na{eg naroda tenas je povezalo s na{im orijentalnim kori-jenima. [to se promijenilo od [abanovi}e-vih nalaza do danas na polju prou~avanjaorijentalne filologije BiH?Prvi koji se bavio izu~avanjem knji`evnostibh. naroda na orijentalnim jezicima je bioSafvet-beg Ba{agi} na prijelazu izme|u 19.i 20. stolje}a. Kako dr. Lejla Gazi} u svojojnedavno objavljenoj knjizi Nau~no i stru~no

    djelo dr. Safvet-bega Ba{agi}a navodi,Bo{njaci i Hercegovci u islamskoj knji`ev-nostije djelo koje je bilo osnova svim kas-nijim istra`ivanjima. [abanovi}eva Knji`ev-nost Muslimana BiH na orijentalnim jezici-ma, tako|er biobibliografsko djelo, je kaotemeljno {tivo otvorilo mogu}nosti za dalj-nji rad na autorima Bo{njacima koji sustvarali na orijentalnim jezicima. Mora seimati u vidu da je za sveobuhvatno prou~a-vanje ovog dijela na{eg naslje|a potrebnopoznavati sva tri tzv. orijentalna jezika,arapski, turski i perzijski. U posljednjih ne-

    koliko decenija, mnoga istra`ivanja suusmjerena na bo{nja~ku kulturnu, histori-jsku i knji`evnu tradiciju nastalu na orijen-talnim jezicima, i to ne samo na biobibli-ografska, nego i nova prevodila~ka i anali-ti~ka djela. To se jasno vidi u brojnimobjavljenim knjigama i studijama, analiti~-kim esejima i prilozima u stru~nim ~aso-pisima autora poput (iako je nezahvalno

    pominjati imena), Lamije Had`iosmanovi},Amira Ljubovi}a, spomenula sam LejluGazi}, zatim Kerime Filan, Behije Zlatar,Fehima Nametka, Jasne [ami}, AdnanKadri}a, i mnogih drugih. Ovakvi radovizna~e nova otkri}a za javnost, oni Bosnuiznova povezuju sa vremenom kada je bila

    riznica stvarala~kog i duhovnog prosvje-titeljstva u sklopu Osmanskog carstva.

    Po Va{oj ocjeni, nakon {to je neprocijenji-vo arhivsko blago Orijentalnog institutauni{teno, da li je Sarajevo jo{ uvijek cen-tar (uz Beograd, Skopje, Zagreb, Bratis-lavu...) orijentalisti~kih prou~avanja uovom dijelu Europe?Sarajevo jo{ uvijek dr`i primat {to se ti~etzv. orijentalne {kole u ovom dijelu Evrope.Biblioteka i arhiv Orijentalnog instituta uSarajevu jesu uni{teni, i to je apsolutnonenadoknadiva {teta za cijelo ~ovje~anst-vo. Me|utim, i na sre}u, ljudi nisu! Filozof-ski fakultet, sa odsjekom za orijentalnufilologiju i historiju, Zemaljski muzej i Ori-

    jentalni institut su bili centri u kojima suradile, u~ile i istra`ivale generacije orijen-talista, poput Nedima Filipovi}a, BesimaKorkuta, Hazima [abanovi}a, MehmedaHand`i}a, Teufika Mufti}a, Avde Su}eske, idrugih. To su bili u~itelji i profesori sred-njoj generaciji dana{njih orijentalista, pro-fesora na Odsjeku za orijentalnu filologiju,istra`iva~a u Orijentalnom institutu i drug-dje, koji danas obrazuju generacije mladih

    nau~nika u BiH ali i van njenih granica.Da li je gra|a Bo{nja~kog instituta dos-tupna svima, jer, ~uju se pritu`be da jeproceduralno te{ko zaviriti u najvrednije{to imate u arhivi?Ba{ mi je jako ~udno da ka`ete da ima"pritu`bi na dostupnost tj. nedostupnostna{e gra|e. U biti, Bo{nja~ki institut je uodnosu na ostale specijalne biblioteke uSarajevu, najdostupnija biblioteka. Na{e

    jedino pravilo je da korisnici budu punoljet-ni gra|ani i da se literatura koristi u na{im~itaonicama. I na na{oj web strani se jasno

    vidi kako je procedura jednostavna. Nepla}a se ~lanarina, uvjeti su zaista veomapovoljni, imamo du`e radno vrijeme negoijedna specijalna biblioteka u gradu, ima-mo on-line katalog bibliote~kog fonda, {tosu sve pogodnosti koje smo vremenom pri-lago|avali korisnicima. Samo {to su na{iljudi, uklju~uju}i i akademske gra|ane istudente, pasivni i skloni zaklju~ivanju bezprovjere. Oko godinu dana nakon otvaranjaInstituta 2001. godine smo bili u fazi sre-|ivanja biblioteke. Naime, to je bila situa-cija kada je u kutijama stiglo oko 100.000,

    ili ne{to vi{e, knjiga koje je trebalo u {toskorijem vremenu rasporediti, slo`iti i na-

    ~initi dostupnim za korisnike. U tom perio-du, prirodno, kori{tenje biblioteke nije bilokao u bibliotekama koje decenijama poslu-

    ju, rade, sre|uju svoje fondove. Mo`da je iztog perioda ostala fama da je procedural-no te{ko dobiti gra|u na kori{tenje, {to ve}godinama nije slu~aj. Recimo mi godi{njeimamo u prosjeku oko 600 korisnika, a to

    je veoma veliki broj za jednu specijalu bib-lioteku pri fondaciji, koja nije univerzitet-ska biblioteka i koja je relativno mlada in-stitucija u Sarajevu.U me|uvremenu smo postavili na{ katalog

    sa oko 150.000 bibliote~kih jedinica na na{web portal, tako da je informacija o tome{ta posjedujemo sada dostupna svima {i-rom svijeta. Trenutno smo u procesu digi-talizacije na{ih orijentalnih rukopisa, takoda }e i rukopisi biti dostupni istra`iva~ima{irom svijeta u digitalnoj formi. Proces di-gitalizacije je bio neophodan i u pogledukori{tenja, ali i o~uvanja i pra}enja svjet-skih tokova kada je u pitanju za{tita ruko-pisne gra|e.

    Poznato je da je najve}i dio fundusaBo{nja~kog instituta sakupio Adil Zul-fikarpa{i}. Na koji na~in i od kuda sakup-ljate gra|u nakon njegove smrti? Budu}ida je u korist Instituta okon~an mu~nispor s Adil begovom rodbinom oko njego-ve oporuke, kojom on i supruga svu pok-retnu i nepokretnu imovinu ostavljaju In-stitutu, da li je Institut materijalno osigu-ran na neodre|eno vrijeme?Kada je rije~ o knji`nom fondu, naravnonajve}i dio dana{njeg fonda je prene{en izZricha, dakle ono {to su Adil-beg i njego-va supruga Tatjana sakupili. To je bilo oko100.000 publikacija (knjige, periodika, ref-

    erentna literatura ...). U Sarajevu je posto-jao fond od nekoliko hiljada knjiga u odjelu

    12 BEHAR 96

    RIZNICA BO[NJA^KE KULTURE

    U posljednjih 9 godina od kakoje Institut u Sarajevu, veoma in-

    tenzivno nabavljamo knji`nugra|u, godi{nje izme|u 3 i 4 hi-ljade publikacija, i to na razli~itena~ine. Nekih 31% kupovinom,23% dobivamo kao poklon, 46%razmjenom. Moram naglasiti dasmo u veoma kratkom perioduostvarili saradnju sa brojniminstitucijama u zemlji i svijetusa kojima redovno razmjenju-

    jemo publikacije.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    13/78

    Bo{nja~kog instituta otvorenom 1991. go-dine, koji se pripojio glavnom fondu. U pos-ljednjih 9 godina od kako je Institut u Sara-

    jevu, veoma intenzivno nabavljamo knji`nugra|u, godi{nje izme|u 3 i 4 hiljade publi-kacija, i to na razli~ite na~ine. Nekih 31%kupovinom, 23% dobivamo kao poklon,46% razmjenom. Moram naglasiti da smou veoma kratkom periodu ostvarili sarad-nju sa brojnim institucijama u zemlji i svi-

    jetu sa kojima redovno razmjenjujemopublikacije.

    U fondu likovnih djela imamo oko 1600 dj-ela bosanskohercegova~kih autora. Rije~ je o posebnoj zbirci jer je nastala iz pri-vatne kolekcije, koja je oboga}ena vrijed-nom donacijom profesora Mersada Ber-bera od 70 djela, i 50 akvarela Ismeta Riz-vi}a. Adil-beg je za `ivota savjetovao da seumjetni~ka zbirka vi{e ne {iri, tj. da se neula`u velika sredstva u pro{irenje umjet-ni~ke zbirke, jer je smatrao da to nije jednaod primarnih zada}a Bo{nja~kog instituta.Nagla{avam da to ni u kojem slu~aju nezna~i da na razli~ite na~ine ne podr`avamobosanskohercegova~ku umjetnost. Povre-

    meno organiziramo izlo`be mimo na{estalne postavke, sara|ujemo sa galerijamau Sarajevu, i sli~no.Mu~ni spor, upravo ste dobro rekli, zaista

    je mu~an, oko testamenta Adil-bega igospo|e Tatjane na`alost jo{ nije okon~an.Naime, ostavinski postupak je zaustavljendok se ne okon~a slu~aj tu`be protivBo{nja~kog instituta od jednog broja Adil-begovih ro|aka. Tu tu`bu je sud u Sarajevuodbio, i nadamo se da }e se ostavinski pos-tupak nastaviti u {to skorijem periodu kakobi Bo{nja~ki institut dobio ono {to mu je

    njegov osniva~ namijenio. Adil-beg i gos-po|a Tatjana su imali jasnu viziju i cilj, i ve-

    oma dobro su znali {ta `ele. Pa, sam Bo{-nja~ki institut to najbolje pokazuje. Ospo-ravati ne~iju posljednju volju koja je nadobrobit ne samo Bosne i Hercegovine,nego slobodno mogu re}i i civiliziranog~ovje~anstva, je zaista ravno zlo~inu. Kada,ako Bog da, dobijemo ono {to nam je tes-

    tamentom namijenjeno, Institut }e bitiobezbije|en s tim {to }e jednim dijelom,kao {to to i sada ~ini, morati sam da ostva-ruje dio prihoda.

    Iako su o tome napisane knjige, po va{ojocjeni koji je su{tinski doprinos Bo{nja~-kog instituta i djelovanja vakifa Adil begaZulfikarpa{i}a u konstituiranju bo{nja~kenacije i o~uvanju nacionalnog blaga?Adil-beg je jo{ 60-tih godina pro{log sto-lje}a, u emigraciji, o`ivio ideju bo{nja{tvakroz ~asopis Bosanski pogledi, analize ipriloge, okupljanjem progresivne bo{nja~-ke intelektualne emigracije. Njegova uloga

    je bila neprocjenjiva, jer je jedan od prvihkoji je otvoreno pisao i analizirao pitanjenacionalnosti muslimana. Iako je njegovglas rezonirao u emigraciji, po~etkom 90-tih godina je po povratku u Bosnu bio jedanod klju~nih aktera u konstituiranju bo{-nja~ke nacije, tj. u vra}anju bo{nja{tvu kaostvarnoj i jedinoj bosanskomuslimanskojnacionalnoj identifikaciji. Kroz Bo{nja~kiinstitut i Bosanske poglede se ~uo glasBo{njaka iz emigracije, 90-tih je pru`iobrojne mogu}nosti za javne nastupe,

    objavljivanje publikacija, organiziranje trib-ina i komunikaciju sa maticom. PreseljenjeInstituta u Sarajevu je za Bo{njake imalododatno zna~enje, pored neprocjenjivogopipljivog nacionalnog blaga, a to je vjera usvoj narod i u budu}nost svoje zemlje.

    Kakva je Va{a suradnja sa Nacionalnomknji`nicom, Orijentalnim institutom iknji`nicom Gazi Husrevbegove medrese?Ima li kakvih prijepora, osje}a li sekonkurentski naboj?Mogu re}i sa na{e strane, a sigurna samda bi isto rekle i kolege iz institucija koje

    ste pobrojali, da je saradnja veoma dobra,uspje{na, i da su odnosi prijateljski. Na{esve institucije rade u svom domenu, i iakose u mnogo~emu prepli}u, opet svaka imasvoje specifi~ne zadatke i svoj profil, ali za-

    jedni~ki cilj nam je isti: nauka, obrazova-nje, o~uvanje kulturnog blaga Bosne i Her-cegovine i njegovo promoviranje. Kako ja tovidim, mi se upotpunjujemo, a ako pone-kad postoji izvjesna doza konkurentnosti,to mo`e biti i pozitivno i stimulativno, svedok njegujemo prijateljske i fer odnose.Saradnja sa ovim, ali i mnogim drugim

    institucijama u BiH, je otpo~ela jo{ iz Zri-cha. Npr. sa Orijentalnim institutom smo

    zajedni~ki izdali Op{irni popis Bosanskogsand`aka 1604. godine, {to je bio veliki iobiman projekat, sa Gazi Husrev-begovombibliotekom imamo saradnju kada je u pi-tanju digitalizacija rukopisne gra|e, itd.Dakle, op}enito veoma intenzivno sara|u-

    jemo u raznim domenima, zajedni~kim

    programima organiziranjem kulturnih do-ga|anja, seminara, konferencije, okruglihstolova, i u upotpunjavanju knji`nog fonda.

    Sura|ujete li sa srodnim institucijama usvijetu?Svakako, nastojimo da {to vi{e razvijemome|unarodnu saradnju. Evo da prvo spo-menem Bo{nja~ku nacionalnu zajednicuHrvatske, potom sara|ujemo sa instituti-ma (npr. Hrvatski institut za povijest, Jumaal-Majid centar za kulturno naslje|e, Isto-rijski institut u Beogradu, Centar za istra-`ivanje islamskog kulturnog naslje|a KraljFaisal, itd.), akademijama (HAZU, SANU,CANU, itd.); bibliotekama (Harvard Univer-sity, Library of Congress, nacionalnim i uni-verzitetkim bibliotekama u Srbiji, Hrvat-skoj, ^e{koj, Sloveniji, Velikoj Britaniji itd.),arhivima (npr. sa Turskim dr`avnim arhi-vom smo organizirali simpozijum i izlo`bu),muzejima, te sa mnogim drugim nau~no-istra`iva~kim institucijama koje rade uglav-nom na projektima tematski vezanim zaBosnu. Tu su i brojni kulturni centri sa ko-

    jima organiziramo zajedni~ke nastupe iprograme u Sarajevu.

    Kakva je recepcija Instituta u RepubliciSrpskoj i hrvatskom dijelu Federacije?Neki tvrde da je Senat Instituta ustvarielitisti~ko mjesto u kojem se definirajupoliti~ki ciljevi Bo{njaka. Jesu li Vam pri-{ivali politikanstvo i nacionalisti~ke ten-dencije?

    13BEHAR 96

    INTERVJU: Direktorica Bo{nja~kog instituta mr. Amina Rizvanbegovi} D`uvi}

    Sarajevo jo{ uvijek dr`i primat {tose ti~e tzv. orijentalne {kole u ovomdijelu Evrope. Biblioteka i arhiv Ori- jentalnog instituta u Sarajevu jesuuni{teni, i to je apsolutno nena-doknadiva {teta za cijelo ~ovje~an-stvo. Me|utim, i na sre}u, ljudi nisu!

    Ko `eli da se istinski upozna saonim {to mi radimo, i tome pristu-

    pa bez predrasuda, veoma brzo }ese uvjeriti da nismo nacionalisti~-ka niti bilo kakva politikantskainstitucija. Tu i tamo su se u poje-dinim medijima u RS pojavljivalimaliciozni komentari koji nisu biliutemeljeni na stvarnim argumen-tima i ~injenicama, nego na posti-zanju dnevnopoliti~kih ciljeva, za-visno kako je kome u tom trenut-ku odgovaralo.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    14/7814 BEHAR 96

    RIZNICA BO[NJA^KE KULTURE

    Ko `eli da se istinski upozna sa onim {tomi radimo, i tome pristupa bez predrasu-da, veoma brzo }e se uvjeriti da nismonacionalisti~ka niti bilo kakva politikant-ska institucija. Tu i tamo su se u pojedinimmedijima u RS pojavljivali maliciozni ko-mentari koji nisu bili utemeljeni na stvar-

    nim argumentima i ~injenicama, nego napostizanju dnevnopoliti~kih ciljeva, zavisnokako je kome u tom trenutku odgovaralo.[to se ti~e Senata Bo{nja~kog instituta, to

    je tijelo koje je osnovao Adil-beg, sa ciljemafirmiranja i promoviranja kulturnih vrijed-nosti Bo{nja~kog instituta i BiH, promicanjepozitivnih ideja i dijaloga sa drugim kultur-nim institucijama u BiH i inostranstvu, kao ida okupi ljude razli~itih politi~kih opredje-ljenja, da se razviju konstruktivni dijalozioko bitnih i aktuelnih dru{tvenih pitanja.Mora se re}i da se Senat sa ovim ciljevimasamo donekle aktivirao, tj. aktivirao sesamo jedan dio njegovih ~lanova. A konstat-acija da se u Senatu definiraju nekakvi poli-ti~ki ciljevi Bo{njaka uop}e ne stoji.

    S obzirom da je predsjednik UpraveZlatko Lagumd`ija ujedno i predsjednikparlamentarne stranke, je li Institut stra-na~ki neopredijeljen?Institut je u potpunosti strana~ki neopredi-

    jeljen. To je uvijek bio Adil-begov princip,pa je tako i precizirano u na{em statutu ipravilniku, ~ega se svakako pridr`avamo.Prof. dr. Zlatko Lagumd`ija je bio Adil-be-

    gov veliki prijatelj i ~ovjek od povjerenja, ikada ga je Adil-beg izabrao za predsjedni-ka Upravnog odbora i tada je bio lider par-lamentarne stranke. Znate, Adil-beg je bio~ovjek liberal, njegovi su prijatelji i sarad-nici tokom cijelog `ivota pripadali razli-~itim strankama, i u tome naravno nije bilonikakvih kontradikcija. Recimo, u na{emUpravnom odboru imamo ljude koji suaktuelni ili biv{i ~lanovi Parlamenta iz ~e-tiri razli~ite stranke, a poznato Vam je da jei Adil-beg imao svoju stranku i bio njenpredsjednik. Sva~ije politi~ko opredjeljenje

    je njegova li~na stvar, koja nema nikakvuvezu sa radom Bo{nja~kog instituta.

    Da li vam je nazivbo{nja~ki, budu}i da jesve vi{e onih koji se kunu u svojebosanst-vo , su`avao krug djelovanja? Za{to biuop}e te dvije odrednice bile u sukobu?Kao direktorica Bo{nja~kog instituta kakobi definirali na{ identitet, kada govorimo onjemu, mo`emo li govoriti u pluralu?Bo{nja~ki institut je i bosanski institut.Smatram da krug djelovanja mo`e biti su-`en samo onima koji smatraju da su bo{-nja{tvo i bosanstvo u suprotnosti jedno sa

    drugim, a ne komplementarni jedno sa dru-gim. Po nacionalnosti Bo{njaci, dr`avljani

    Bosne i Hercegovine ergo Bosanci, naravnoda mo`emo i trebamo govoriti u pluralu.

    Kakvi su Va{i programski ciljevi u budu-}nosti, na koji na~in mislite dodatnopobolj{ati rad Instituta?Bo{nja~ki institut je specifi~an i jedinstven pomnogo ~emu. Na{ cilj je da Institut nastavi dabude mjesto susreta, razmjene misli, mjestokoje nudi bogatu literaturu za istra`ivanja,mjesto va`nih kulturnih doga|aja, mjesto sakojeg }e se slati va`ne poruke za napredak i

    razvoj bh. dru{tva, i u tom pravcu }emo i nas-tavit na{e napore. U budu}nosti namjerava-mo pro{iriti na{u djelatnost na izdava~ku(iako se Institut ve} bavio izdava{tvom ali jeprivremeno zaustavljeno), kao i stvoriti uvjeteza nau~noistra`iva~ke projekte sa ciljemdoprinosa bosanskohercegova~koj historiji,umjetnosti i kulturi.

    Koje bi projekte Instituta istaknuli kaonajuspje{nije?Op}enito, prepoznavanje Instituta u bh.

    javnosti kao institucije koja ba{tini ne sa-mo bo{nja~ko, nego cjelokupno bosansko-

    hercegova~ko kulturno blago. Veoma va-`an projekat je pokretanje Foruma Bo{-nja~kog instituta u 2009. godini. Krozaktuelne teme Foruma, kao {to su "Evro-atlanski put BiH, "Javnost u BiH, "Zajed-ni~ka dru{tva: liderstvo u razli~itostima,"Memorijalni centar Poto~ari: kako dalje,itd., uspjeli smo javnosti omogu}iti da sedirektno uklju~i u diskusije sa uglednimgostima poput predsjednika i premijeradr`ava, npr. predsjednik Mesi}, premijerErdogan, gospodin Ku~an, i dr., nau~nika izrazli~itih oblasti, knji`evnika, itd. Bo{-

    nja~ki istitut sa drugim institucijamaaktivno sudjeluje u promicanju bh. kulture,

    nauke i umjetnosti, promoviranjem najno-vijih izdanja bh. izdava{tva, obilje`avanjemobljetnica velikana bh. historije, organizi-ranjem konferencija i okruglih stolova izoblasti kulturnog naslje|a, itd.

    Odr`ali ste zamje}eno predstavljanjeInsituta u Turskoj. Koji su bili odjeci? Ko-liko su Turci zainteresirani za osmanskonaslje|e u BiH?Predstavljanje u Turskoj je zaista imalo ve-likog odjeka. To je ujedno bilo prvo predstav-ljanje bh. kulture u Turskoj, na instituci-onalnom nivou, gostovalo je i Narodno po-zori{te i ULUBiH, i pokazalo se da je interesop}enito za BiH i bh. kulturu i umjetnostveliki. Na{e gostovanje je najve}im dijelombilo predstavljanje umjetni~ke zbirke, ali iarhivske gra|e. Posebnu pa`nju turske pub-like i javnosti su privukli orijentalni rukopisi.Stru~na javnost je naravno upoznata sana{im osmanskim naslje|em, me|utim {ira

    javnost nije niti je svjesna da u Bosni postojiveliki broj vrijednih dokumenata iz osman-skog perioda. U turskim arhivima se osman-sko historijsko i kulturno naslje|e u BiH svevi{e istra`uje, i interes turskih osmanista ihistori~ara raste. Tako|er, za BiH op}enitovlada interes i me|u Turcima u Evropi, izvanTurske, koji ujedno ele da u ovom dijelu svi-

    jeta predstave svoje, tursko osmansko nas-lje|e, da u dijalogu sa drugima i u interakci-

    ji kultura osvijetle nove puteve razumije-vanja i koegzistencije.

    Va{ Institut je potekao iz dijaspore, ~ini seda je ona i dalje, vi{e nego ikada, va`an diobo{nja~kog bi}a. Kao direktorica jedne odnajbogatijih bibiloteka na ovim prostori-ma, s uvidom u recentni ali i povijesnidoprinos na{ih institucija, kako bi ocijenilikulturni i znanstveni udio hrvatskih Bo{-njaka na cjelokupni bo{nja~ki etni~ki ko-lektivitet?Hrvatski Bo{njaci su ve} dugo prije agresijena BiH, gradili i izgradili svoju nacionalnuzajednicu, priznatu i prepoznatu unutarhrvatskog dru{tva. Kada uzmemo u obzirveoma ugledne knji`evnike, nau~nike, javneradnike, hrvatske Bo{njake, vidimo da suostavili veliki pe~at u hrvatskoj kulturnojsceni, ali su u isto vrijeme veoma artikulira-no i jasno doprinijeli izgradnji bo{nja~kognacionalnog bi}a.

    Gdje se ~uva bo{nja{tvo? Mo`e li se ono~uvati samo u nekom Institutu, bez obzirana njegov nesumnjivi zna~aj za Bo{njake?Bo{nja{tvo se ~uva u svakoj bo{nja~kojku}i, u {kolama, u institucijama, u BiH i vannjenih granica. Svaki segment je bitan i

    svaki pojedinac ili institucija moraju da ganjeguju i ~uvaju.

    Adil-beg je jo{ 60-tih godina pro{logstolje}a, u emigraciji, o`ivio idejubo{nja{tva kroz ~asopis Bosanskipogledi, analize i priloge, okuplja-njem progresivne bo{nja~ke intelek-

    tualne emigracije. Njegova uloga jebila neprocjenjiva, jer je jedan od pr-vih koji je otvoreno pisao i analiziraopitanje nacionalnosti muslimana. Ia-ko je njegov glas rezonirao u emigra-ciji, po~etkom 90-tih godina je popovratku u Bosnu bio jedan od klju~-nih aktera u konstituiranju bo{nja~kenacije, tj. u vra}anju bo{nja{tvu kaostvarnoj i jedinoj bosanskomusli-manskoj nacionalnoj identifikaciji.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    15/78

    U biblioteci Bo{nja~kog instituta nalazi se bogata kolekcijaperiodi~nih izdanja, ~asopisa, novina, kalendara i godi{njakaod perioda Osmanskog carstva do danas. U zbirci se moguna}i najstariji primjerci BiH {tampe, Bosanski prijatelj, Salna-me-i Vilayet-i Bosna (Godi{njak bosanskog vilajeta) i Prvibosansko-srpski kalendar, kao i drugi zna~ajni naslovi kasni-jih perioda, Bo{njak,Bosnischer Bote,Behar,Bosanska Vila,Gajret, Nada, Literarna {tampa, Izraz, Historijska traganja,Znakovi vremenai dr.Ovom prilikom predstavit }emo manji izbor bh {tampe, ~a-sopise i kalendare, te izbor iz emigrantske {tampe.

    IZBOR BIH [TAMPE S KRAJA 19. i PO^ETKA 20. ST.Bosanski prijatelj: ~asopis sadr`avaju} i potriebite kor istne i zabavne stvari.Bosanski prijateljje "prvi ~asopis jednog bosanskohercego-va~kog autora"1 Ivana Franje Juki}a, franjevca (Banja Luka1818. Be~ 1875.). Iza{le su ukupno ~etiri sveske Bosan-

    skog prijateljau periodu od 1850.-1870. g. Prve dvije sveskeuredio je Ivan Franjo Juki}, koji je ujedno bio i izdava~ i vlas-nik ~asopisa, i {tampane su u Narodnoj tiskari dr. LjudevitaGaja u Zagrebu. U prvom svesku, na naslovnoj strani, naz-na~eno je da je ~asopis iza{ao tro{kom dra. Ljudevita Gaja.2

    Tre}i svezak, koji je Juki} ranije pripremio i nije ga bio umogu}nosti urediti i izdati zbog svoje bolesti, izdala je Ma-tica ilirska a uredio tajnik Matice J. Jurkovi}, te je {tampanu Tiskari Antuna Jaki}a u Zagrebu.3 ^etvrti svezak uredio jei izdao fra Antun Kne`evi} i {tampan je u Tiskari IvanaJaki}a u Zagrebu.

    Da je ve} bilo vrijeme da se pokrene i izda bosanski ~asopisIvan Franjo Juki} to spominje u predgovoru prvog sveskagovore}i o kulturnoj afirmaciji drugih zemalja Osmanskogcarstva i isti~u~i uspavanost Bosne. "Da druge narode mi-moidjem, dosta je napomenuti bratju na{u Bugare, kojiovim carskim milostima znali su se slu`iti, te u malo vrie-mena preko 50 u~ionicah pu~kih utemelji{e, knjige inaklonost k {tivenju razprostrani{e, dapa~e ve} od dvie go-

    dine politi~ne novine "Bugarski Viestnik" u glavnom graduCarigrada izdaju, a sad cerkvu bugarsku grade u Carigradu.Vlada turska, ne samo da ova narodna poduzetja neprie~i,ve} svakom prigodom podpoma`e i brani od nasilja niekihpokrajinskih ba{ah, koji su jo{ predsudama zasliepljeni. Svegotovo der`ave prostranog turskog carstva u Europi pre-nule su se iz dubokog sna neznanja i nemarnosti, samaBosna jo{ sladko spava!"4

    O koncepciji ~asopisa se mo`e re}i da su prva tri sveskaBosanskog prijateljasadr`avali ~lanak o pregledu Osman-skog carstva u Evropi pod nazivom Zemljo-dr`avopisni pre-gled turskog carstva u Europikao i ~lanak o dr`avnim i ze-maljskim naredbama pod naslovom Dr`avne uredbe u tur-skom carstvu. Bili su zastupljeni ~lanci o biskupima u Bosnikoje je Juki} u tre}em svesku ~asopisa imenovao @ivotopisi

    15BEHAR 96

    PERIODI^NE PUBLIKACIJE

    Izbor iz zbirke periodi~nih publikacijabiblioteke Bo{nja~kog institutaPi{e: Narcisa Puljek-Bubri}

    1 Memija, Minka. Bosanski vjescnici : po~eci {tampe bosanskih musli-mana. Sarajevo : El Kalem, 1996. Str. 25.

    2 Bosanski prijatelj. Sv. 1, 1850.3 Pejanovi}, \or|e. Bibliografija {tampe Bosne i Hercegovine od 1850-

    1941. Sarajevo: Veselin Masle{a, 1961. Str. 13. 4 Juki}, I. F. Predgovor // Bosanski prijatelj. Sv. 1,(1850.).

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    16/78

    slavnih Bo{njakah. Za knji`evne tekstove Juki} daje pose-ban naslov, Knji`evnost bosanska, u kojoj su sadr`ane nar-odne pjesme, pripovijetke, poslovice i zagonetke. Posebansegment ~asopisa bio je posve}en narodnom zdravlju podnazivom Doma}i liekaru kojem su se nalazili razni savjeti ipreporuke za ujed zmije, zubobolju, crni pri{t i sl. Na kraju

    prvog sveska nalazi se Juki}eva molba Bo{njacima da neprodaju "starinske stvari: novce, kamenje, pe~ate pohlepn-im inostrancima"5 nego da ih prodaju Juki}u koji }e "ovakvestvari sabirati i sakupljati"6. Bosanski prijatelj, kao "vrlorje~it iskaz o Juki~evim idejama i aktivnostima"7, prestao jeizlaziti poslije Juki}eve smrti. Bio je uzor za nastanak jednog drugog ~asopisa pod nazivom Novi prijatelj Bosnekoji je iza{ao u ~etiri godi{ta od 1887.-1896. g.

    Nada: pouci, zabav i i umjetnostiU predgovoru prvog broja Nade1895. g. pod naslovom Na-{im ~itaocimauredni{tvo pi{e o Nadikao o zabavno pou~-

    nom listu koji bi "vodio ra~una o duhovnom `ivotu naroda"8.Uredni{tvo dalje isti~e ideju ujedinjenja ju`nih Slavena uznanju i kulturi kako bi se se stranom svijetu predstavili"kao jedinstveni, sna`ni kulturni element"9. "Ovakva raz-matranja stvori{e zamisao, da se u Sarajevu osnuje list, ko-ji bi se pred svijetom prikazao kao ogledalo ukupne du{ev-ne kulture ju`noslovjenskih naroda, koji bi redovno bilje`iokulturne prilike slovjenskog svijeta uop}e i drugih prosvjet-ljenih naroda, i koji bi nas pomo}u knji`evnosti i umjetnostibolje i bli`e upoznao izemgju sebe"10. ^asopis se sastojao

    od tekstova posve}enih knji`evnosti, kulturi, likovnoj umjet-nosti, muzici, historiji, higijeni i zdravstvu, te o aktuelnimdoga|anjima kako u svijetu tako i u BiH {to se mo`e vidjetikroz ~lanke Sastanak arheologa i antropologa u Sarajevu,Velike konjske trke u Butmiru 1895. i sl.

    Nada je bila posebna po tome {to je u svakom svom brojusadr`avala umjetni~ke slike, crte`e i fotografije tada{njihumjetnika J. Garnela, E. A. ^epelin, W. Leo Arndt, L. Lavi},Anke Lynker, L. Kuba i dr. Da je takvu koncepciju ~asopisazamislilo i uredni{tvo vidi se u predgovoru prvog broja Nade."Umjetnost je onaj najmo}niji ~inilac, koji uzdi`e du{u ljud-sku, i mi }emo je za to prigrliti i na{im ~itaocima prikazivatiu svakom vidu, - i u slikama na{ih i stranih slikara umjetni-ka, i u kajdama pripoznatih kompozitora uz lijepe pjesmi-ce"11. Zahvaljuju}i toj ideji, danas je u Nadimogu}e prona}ivrijedne i rijetke fotografije BiH gradova, poznatih li~nosti iva`nih doga|aja u BiH i Austro-ugarskoj monarhiji s kraja19. i po~etka 20. st., te upoznati se sa imenima mnogih

    umjetnika toga vremena. Nadaje izlazila dva puta mjese~nood 1895.-1903. g., izdavala ju je Zemaljska vlada za BiH a{tampana je u Zemaljskoj {tampariji. Urednik od prvog dozadnjeg broja Nadebio je Kosta Horman. Za Nadusu pisaliSafvet-beg Ba{agi}, Mehmed-beg Kapetanovi}, LjudevitKuba, Jovan A. Du~i}, Fra Grga Marti}, Edhem Mulabdi},Osman-Aziz, Karlo Patsch, ]iro Truhelka, Ivo Pilar, MehmedH. Sejdovi} i mnogi drugi. Za dana{nje istra`iva~e Nadapred-stavlja neiscrpan izvor za prou~avanje bh kulture i umjetnostis kraja 19. i po~etka 20. st. Taj izvor je zamislilo i uredni{tvopi{u}e da "Nada nit ho}e da prihva}a, nit ho}e da {iri u nar-odu drugo, nego ono {to je istinito, dobro i lijepo; samo

    zdravu i krepku du{evnu hranu pru`a}e ona narodu."12

    Behar: list za pouku i zabavuU predgovoru prvog broja Behara, 1. maj 1900, uredni{tvopi{e o nauci i o tome koliko je nauka potrebna ~ovjeku. "Na-uka je dakle farz (obavezna du`nost za svakog muslimana imuslimanku a ta nauka obuhva}a sve {to je ~ovjeku potreb-no da zna"13 Uredni{tvo nagla{ava ~injenicu kako se vreme-na mijenjaju, kako se od ~ovjeka vi{e tra`i, te kako ~ovjektreba vi{e znanja i naobrazbe. U `elji da obrazuje ~ovjekauredni{tvo predla`e: "Neka dakle "Behar" bude za nas ovosredi{te, gdje }emo se sastajati, t.j. gdje }emo mo}i svakisvoje znanje iznijeti, svaki svoje iskustvo pru`iti svjemadrugim, da se po potrebi okoriste njime"14 Behar, list za po-

    16 BEHAR 96

    RIZNICA BO[NJA^KE KULTURE

    5 Isto.6 Isto.7 Memija, Minka. Bosanski vjescnici : po~eci {tampe bosanskih musli-

    mana. Sarajevo : El Kalem, 1996. Str. 35.8 Na{im ~itaocima // Nada : pouci, zabavi i umjetnosti. Br. 1,(1895.). Str. 1.9 Isto.10 Isto.11 Isto.12 Isto.13 Na{im ~itateljima i suradnicima // Behar : list za pouku i zabavu. Br. 1,

    (1900). Str. 1.14 Isto. Str. 1-2.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    17/78

    uku i zabavu, izlazio je svakih 15. dana od 1900.-1911. Sas-tojao se od nekoliko segmenata, Pou~ni ~lanci, dio koji jeobuhva}ao historijske i vjerske teme; Zabavni dio, u kojemsu se nalazile pjesme, pripovijetke i drame, Narodne umo-tvorine, u kojoj su bile predstavljene mnoge narodne pjes-me i pri~e; te Kulturne bilje{kei Sva{ticekoje su sadr`avale

    vijesti iz svijeta.Svoj doprinos Beharudali su H. M. D`emaludin ^au{evi},Musa ]azim ]ati}, Fehim Spaho, Safvet-beg Ba{agi}Osman Nuri Had`i}, Edhem Mulabdi}, Osman Aziz, H. Kre-{evljakovi}, A. Kadi}, [emsi-beg Salihbegovi}, LjudevitDvronikovi} i mnogi drugi. Iza{lo je ukupno 11 godi{ta Be-hara. Pokreta~i ~asopisa bili su Safvet-beg Ba{agi}, EdhemMulabdi} i Osman Nuri Had`i}. Izdava~ i vlasnik bio jeAdem-aga Me{i} a glavni urednici od 1900.-1911. bili suSafvet-beg Ba{agi}, Edhem Mulabdi}, H. N. D`emaludin^au{evi}, [emsi-beg Salihbegovi} i Ljudevit Dvornikovi}. Saposljednjim godi{tem Behar postaje islamski knji`evni i

    kulturni list ~iji je vlasnik i odgovorni urednik dr. Hamid [a-hinovi} Ekrem.

    U uvodom dijelu devetog godi{ta pod nazivom Na po~etkuIX. Godi{ta uredni{tvo ne{to malo govori i o suradnicimaBehara. "Bio je to mali broj pregaoca ali su svi bili odu{ev-ljeni za plemenitu stvar"15 Tu se spominju Adem-aga Me{i}"kao vlasnik lista, kao otad`benik, koji je preuzeo na se du`-nost, da za slu~aj potrebe za stvar doprinese `rtve iz svogd`epa"16, te Safvet-beg Ba{agi} za kojeg uredni{tvo ka`e:"S odu{evljenjem se latio posla. Radio je marljivo i savjesnoza list, te je kao dobar poznavaoc istoka i islama dr`ao list

    na lijepoj visini."17

    Sa devetim godi{tem, Behar postajehrvatski-pou~ni list. Mnoge poznate li~nosti toga vremenasu se odazvali pozivu Beharada sudjeluju u njegovom ure-|enju, Safvet-beg Ba{agi}, Fehim ef. Spaho, dr. TugomirAlaupovi}, Silvije S. Kranj~evi}, dr. Milan Prelog, OsmanNuri Had`i} i Ivan A. Mili~evi}, Josip Milakovi} i mnogi dru-gi. "U sveukupnosti svoga djelovanja "Behar" se pokazuje ikao svjedok strujanja jednog doba i kao sudionik u njihovomusmjeravanju i oblikovanju; ovaj list je bio ne samo izrazsavremenog knji`evnog `ivota Bo{njaka nego inicijator istvaralac njegovog bi}a18"

    Gajret: Glasilo "Gajreta", dru{tva za potpomaganje|aka muslimana na srednjim {kolamaMuslimansko kulturno dru{tvo "Gajret" u Sarajevu je osno-valo i svoj ~asopis Gajretkoji je izlazio u periodu od 1907.-1941. g. Urednici ~asopisa su bili Edhem Mulabdi}, Mustaj-beg Halilba{i}, Osman \iki}, dr. Murad Sari}, Avdo Sumbul,[ukrija Kurtovi}, Abdurezak Bjelavac, Hamid Kuki} i HamzaHumo. Gajret je sadr`avao ~lanke iz oblasti knji`evnosti,

    17BEHAR 96

    PERIODI^NE PUBLIKACIJE

    15 Behar : hrvatski pou~ni list. Br. 1,1908/1909. Str. 1.16 Isto.17 Isto.

    18 Rizvi}, Muhsin. Behar: knji`evnohistorijska monografija. Sarajevo:Svjetlost, 2000. Str. 462.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    18/78

    historije, islama i privrede. Imao je i posebne segmenate,Narodne umotvorine, u kojem su bile zastupljene narodnepjesme i pri~e iz narodne knji`evnosti, te Gajretov glasnikkoji je bio posve}en "Gajretu", prosvjetnom i kulturnomdru{tvu muslimana u BiH. Gajretov glasnik je sadr`avoinformacije o glavnoj skup{tini, imenovanju odbora i pod-

    odbora, izvje{taju o radu Glavnog odbora, upravi Gajretovogkonvikta i mnoge druge aktivnosti ovog dru{tva.

    Jedan dio Gajretaje nosio naziv i @ivotopisi sa fotografijamau kojem su se nalazile biografije i fotografije saradnika Gaj-retakao i drugih poznatih Bo{njaka toga vremena, Ali-begFirdus, Selim-beg [ahinpa{i}, Bekir-beg Tuzli} i dr. Za da-na{nje istra`iva~e i nau~nike ovaj segment je od posebneva`nosti i veoma ~esto je u upotrebi. Za Gajretsu pisali Mu-sa ]azim ]ati}, Edhem Mulabdi}, Safvet-beg Ba{agi},Osman \iki}, A. Hifzi Bjelavac, Osman Nuri Had`i}, Muha-med Tajib Oki}, Ahmed Muradbegovi} i dr. ^asopis Gajretjeodigrao zna~ajnu ulogu u okupljanju i podsticanju bo{-

    nja~kih pisaca. Njegova ure|iva~ka politika je doprinosilapodizanju svijesti o vlastitim knji`evnicima i posebnom knji-`evnom stvarala{tvu, {to je do{lo do izra`aja u zahtjevimaiznesenim pred Drugi svjetski rat, za uvo|enjem u nastavniprogram bo{nja~kih pisaca ravnopravno sa srpskim ihrvatskim19".

    KALENDARIKalendari kao godi{nje publikacije, uz podatke o teku}oj ka-

    lendarskoj godini, sadr`e i tekstove informativnog, pou~nogi zabavnog karaktera namijenjeni pripadnicima razli~itihzvanja i zanimanja. "Kalendari su, po recepciji najnarodnijaknjiga. Oni su to prije svega po svojoj prakti~noj vrijednosti bili su mogu}nost za orijentaciju o vremenu i praznicima, aisto tako i {tivo za pouku i zabavu ~itaocu nesviklom knjizi.Po{to su izlazili jednom godi{nje, svako je mogao sebipriskrbiti to zadovoljstvo i tro{ak"20 U biblioteci Bo{nja~koginstituta nalazi se veoma vrijedna kolekcija kalendara {tam-panih od po~etka 19. st. do sredine 20. st. Ovom prilikom,{iroj javnost, predstavit }emo nekoliko zna~ajnih kalendara.

    Prvi bosansko-srpski kalendarIza{lo je samo jedno godi{te Prvog bosansko-srpskog ka-lendara 1869. g. sa 58 stranica. Raritetna vrijednost ovogkalendara ogleda se u tome da je ovo jedan od kalendara izperioda Osmanskog carstva u BiH i da je {tampan u Bosan-skoj-vilajetskoj {tampariji u Sarajevu koja je bila nastavakPe~atnije I. K. Soprona. Urednik kalendara bio je Jovan R.D`ini}. Kalenadr sadr`i kalendarski dio u kojem su pri-

    kazane godine zna~ajnih doga|anja, po~eci godi{njih doba,pokretne svetkovine. Kalendarski dio je podijeljen na novi istari, po novom i starom ra~unanju vremena i namijenjen jepravoslavcima i katolicima. Pored kalendarskog dijela moguse na}i i informacije o tome kada su se odr`avali va{ari ipazari po gradovima u BiH. Zatim, infomacije o tome da supo{iljke pisama i amaneta i{le iz Sarajeva svakog utorka upodne za Carigrad, Rumeliju, Sjenicu, Novi Pazar i Vi{egradi svakog ~etvrtka za Banja Luku, Biha}, Travnik i druge gra-dove u BiH. U kalendaru se mogu na}i i informacije kolike supo{tanske takse za pisma. Pored informacija o po{ti pri-kazane su i takse za telegraf i da telegrafije ima u Sarajevu,Mostaru, Zvorniku i Bijeljini. Na kraju kalendara mo`e sepro~itati i ~lanak Du{evno ljekarstvo sa uputstvima i savjeti-ma o zdravlju. Taj segment }e biti veoma ~esto zastupljen iu drugim kalendarima kasnijih godina.

    Bo{njakKalendar Bo{njak po~inje sa izla`enjem 1883. g. sve do1918. g., {to je ukupno 36 godi{ta. Izdavala ga je Zemaljskavlada u Sarajevu. Prvi dio Bo{njakaje kalendarski dio kojise sastoji od godi{njeg kalendara za rimo-katolike, isto~no-

    pravoslavne, muslimane i Jevreje. Za svaki mjesec se dajuupute kako se pona{ati i odijevati: Ko ho}e u aprilu da bude

    18 BEHAR 96

    RIZNICA BO[NJA^KE KULTURE

    19 Zahirovi}, Mirna. Doprinos kulturno-prosvjetnog muslimanskog dru{tva"Gajret" u razvoju {kolstva, nauke i kulture u Bosni i Hercegovini od 1903.do 1949. godine. Mostar : IC {tamparija, 2008. Str. 111.

    20 Memija, Memija: Bosanski vjesnici: po~eci {tampe kod bosanskih musli-mana. Sarajevo: El-Kalem, 1996. Str. 93.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    19/78

    zdrav, valja da veoma pazi na to, kako se odijeva. Od reumei nazime ~uva donja vunena ili pamu~na ko{uljica. Ko pogjeu slobodu, neka ne sjeda u travu ili na studen kamen. Kobrzo hoda, neka snimi gornji kaput prije, nego {to se zagri-jao21. Kalendarski dio se sastoji i od op}ih informacije oteku}oj godini: koliko ima dana, koja je planeta vladaju}a,

    koji su pomi~ni praznici i sveci po pashaliji, kada su postoviza rimokatolike i pravoslavne, kada su po~eci godi{njih do-ba, pomra~enja u godini i kakav je op}enito karakter godi-ne. Prikazano je i rodoslovlje kraljevske ku}e cara FranjeJosipa I.

    Drugi dio kalendara je Zabava i poukau kojem se mogu na}i~lanci o historiji BiH, obi~ajima, savjetima za zdravlje i zadoma}u privredu. Mogu se na}i tako|er i prakti~ne infor-macije kolike su vrijednost kupona na te~ajnoj listini ubilje-`enih dr`avnih i privatnih zajmovnih papira. Ili koliki je tarifza telegrafske korespondence u BiH. Jedan od najva`nijihsegmenata Bo{njaka, po ~emu je ovaj kalendar i danas ve-

    oma aktuelan i nezaobilazan izvor, jeste dio koji nosi naslov[ematizam svijeh oblasti u Bosni i Hercegovini. [ematizamje podijeljen na odsjeke a svaki odsjek na politi~ke i porez-ne oblasti. Pa je tako prvi odsjek Bosanskohercegova~kazemaljska uprava; drugi: Sabor BiH; tre}i: Vjerozakonske

    oblasti i zavodi podijljene na rimo-katolike, muslimanske,pravoslavne; ~etvrti: Vojna zapovjedni{tva i oblasti; peti:Gradske op}ine u BiH; {esti: Trgova~ka i obrtni~ka komoraza BiH u Sarajevu; sedmi: Iskaz postoje}ih dru{tava u BiHiosmi: Iskaz novina i ~asopisa {to izlaze u BiH. [ematizam jedonosio statisti~ke podatke iz svih odsjeka po upravama i

    gradovima {to je danas od velike koristi za nau~ne istra-`iva~e.

    Bosn ischer Bote Bosanski glasnik:Universal-Hand und Adressbuch fur Bosnien-HercegovinaBo{njaki Bosanski glasnik izdavala je Zemaljska vlada zaBiH. Oba kalendara imaju vrlo sli~an ako ne i isti sadr`aj.Ipak, mora se re}i da se oni razlikuju u svojoj namjeni.Bo{njakje bio vi{e narodni kalendar, namjenjen za sve gra-|ane, kao zabavni kalendar, posebno u prvim godinamasvoga izla`enja. Mada je u kasnijim godinama Bo{njaksvemanje sadr`avao tekstove zabavnog karaktera, te [emati-

    zam svih oblasti u BiHi drugi statisti~ki podaci postaju nje-govi jedini i najva`niji elementi. Sa druge strane, Bosanskiglasnikje od po~etka adresar sa administrativnim i drugimstatisti~kim podacima o BiH namjenjen za trgovce i dr`avneslu`benike. Izlazio je od 1900. g. Do 1918. g. Bio je podije-

    19BEHAR 96

    PERIODI^NE PUBLIKACIJE

    21 Bo{njak. 1895. Str. 13.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    20/78

    ljen na dva odjela {to je jasno nazna~eno do detalja u sa-mom sadr`aju, te se mo`e re}i da je bio jedan od najboljeorganiziranih i ure|enih kalendara.

    U prvom odjelu se nalaze: kalendarski dio koji se sastoji odinformacija kakva }e biti godina koja slijedi, najva`nijim da-

    tumima u godini, datumima godi{njih doba, i godi{njeg ka-lendara za katolike, protestante, pravoslavne, muslimane iJevreje.

    Na kraju kalendarskog dijela nalaze se najva`niji datumi zasve konfesije i koliko dana traju praznici. U prvom odjelu ta-ko|e se mogu prona}i i informacije o iznosu po{tanskih i te-legrafskih taksi unutar BiH i sa inostranstvom, cijene voznihkarata po osobi i klasama u vozovima izra`ene u helerima igodi{nji sajmovi u gradovima BiH. U drugom odjelu nalazi seAdresni priru~nik za BiH. Prikazuje se karta BiH, njenapovr{ina i daje se broj koliko je muslimana (muhameda-naca), rimo-katolika, isto~no-pravoslavnih, Jevreja, evan|e-

    lista i dr. nastanjeno u BiH uz podatke o nastanjenim ku}a-ma, broju bosanskih mjesta i povr{ini obra|ene zemlje.

    Drugi odjel, pored uvoda, se sastoji od sedam Odsjeka. Prviodsjek je Bosansko-hercegova~ka zemaljska uprava kojase sastoji od Centralne uprave, Odjeljenja zemaljske vlade,Vrhovnog suda i Okru`ne oblasti. Drugi odsjek je [emati-zam u BiH porazmje{tanih trupa i vojenih zavoda. Tre}i ods- jek su Vjerozakonske oblasti i Konzulat. ^etvrti odsjek su

    Banke, {tedionice i zavodi za osiguranja. Peti odsjek je[ematizam bosansko-hercegova~kih proizvoda (industrija).Peti odsjek su Mjestai sedmi odsjek je Alfabetski imenik zasvih 6 Odsjeka. U drugom dijelu se mo`e na}i i Alfabetskipopis firmi u BiH i u Be~ukoje se posebno preporu~uju zasvaku nabavku.

    Narodna uzdanicaNarodna uzdanica je izlazila neprekidno od 1933. do 1945.g., a izdavao je Glavni odbor Muslimanskog kulturnog dru{-tva "Narodna uzdanica"u Sarajevu.

    U kalendarskom dijelu Narodne uzdanice nalazi se kalendarsa vaktijom sa ra~unanjem vremena na ala turka i ala franka.Tu su tako|er prikazani i znameniti dani u godini i va`niji datu-mi kr{}anskih i islamskih blagdana kao i po~eci godi{njihdoba. U Narodnoj uzdanicimogu se na}i ~lanci o historiji BiH,kulturnoj historiji, gradovima, znamenitim Bo{njacima, isla-mu, medicini, bolestima i lijekovima, pedago{ki ~lanci,knji`evni tekstovi (pri~e, drame) tada{njih aktuelnih pisaca, ozemljoradnji, sto~arstvu, peradarstvu, p~elarstvu. I u ovomkalendaru mogu se na}i slike poznatih Bo{njaka, gradova iznamenitih gra|evina u BiH i inostranstvu koje su tekstualnoobja{njene na kraju kalendara. Mo`e se re}i da je Narodna

    uzdanicaposebna i po tome {to sadr`i raznovrsne teme i nijeusko vezana samo za kalendarski dio, te se mo`e istaknuti daje svojim ~lancima postepeno izlazila iz okvira kalendara.

    Svako godi{te Narodne uzdaniceje donosilo najnovije vijestio dru{tvu Narodna uzdanica, godi{njoj skup{tini, izvje{-tajima, prihodima i rashodima i stipendistima dru{tva. Nakraju Narodne uzdanice {tampane su razne reklame kao i udrugim kalendarima. Na kraju tekstova ~esto se nalazilakratka reklamna poruka Poma`ite Narodnu uzdanicu.

    IZBOR IZ EMIGRANTSKE [TAMPEU posebnoj zbirci Emigrantikabiblioteke Bo{nja~kog insti-tuta nalazi se emigrantska {tampa koja je nastajala u emi-graciji od Prvog svjetskog rata do agresije na BiH, te nas-tavila sa izla`enjem i do danas. Rije~ je o raritetenim prim- jercima koji sadr`e aktuelne doga|aje iz domovine emig-ranata, te promjene i pojave u samoj emigraciji, {to dovodido sve ve}e zainteresiranosti dana{njih istra`iva~a da pi{uo tome. Kroz emigrantsku {tampu istra`iva~i se moguupoznati sa razli~itim politi~kim strujama koje su djelovaleu emigracij i va`nim doga|ajima iz Jugoslavije vi|ene o~ima

    emigranata. Ovom prilikom predstavljamo dva emigrantska~asopisa iz zbirke Emigrantika.

    20 BEHAR 96

    RIZNICA BO[NJA^KE KULTURE

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    21/78

    Bosanski poglediU predgovoru prvog broja Bosanskih pogleda, 1955. g., podnaslovom Uz prvi broj ovog ~asopisa, uredni{tvo pi{e o razloz-ima osnivanja Bosanskih pogleda. "Na bosanskoj vjetrome-tini, ~ini se, mogli bi se ako u tome pravcu bude potrebnihnastojanja najprije razvedriti zamagljeni vidici, koji takouporno onemogu}uju, da se u na{em `ivotnom prostoru pro-na|e i ustoli~i ^ovjek kao jedino dostojna okosnica nacional-

    nih nastojanja i pregnu}a. Zato }e misao-vodilja ovog ~asopi-sa biti slu`ba ovjeku bez obzira na njegovo porijeklo i njego-vo vjersko osvjedo~enje22". Osniva~i i urednici Bosanskih pog-leda, ~asopisa za kulturno-socijalne problemebili su Adil Zul-fikarpa{i} i Smail Bali}. Prilog prvom broju dali su MuhamedPilav, Mons. Pavao Jesih, Du{an Kr{i}, Husref Ba{agi}, Tat-jana Zulfikarpa{i} i Adil Zulfikarpa{i}.Sadr`aj ~asopisa sastojao se od ~etiri segmenta, ^lanci,Kritike i osvrti, Bilje{kei Dokumentarnio dio. U ^lancimasemogu izdvojiti tri teksta, Bosna i Hercegovina u svjetlu stati-sti~kih podatakaautora Adila Zulfikarpa{i}a, Sudbina mus-limanskog tiska i prosvjete u Bosni i Hercegovini autora

    Smaila Bali}a, te ~lanak o Polo`aju `ene u Bosni i Herce-govinikoji je napisala Tatjana Zulfikarpa{i}. U 1955. g. iza-

    {ao je prvi i jedini broj Bosanskih pogleda. Nekoliko godinakasnije, 1960. g., osniva~i i urednici Adil Zulfikarpa{i} iSmail Bali} ponovo pokre}u Bosanske poglede, nezavisnilist muslimana Bosne i Hercegovine u iseljeni{tvu.

    ^asopis je izlazio u skromnom izdanju i ru~no je umno`avansve do 1967. g. Bio je politi~ko-kulturnog karaktera i u svomsadr`aju imao je rubrike Vijesti iz domovine, Kroz koministi~ki{tampu, Kritike i prikazi, Pitanja i odgovori, te rubriku Mali

    leksikon. Svaki broj se sastojao od politi~kih osvrta iz SFRJ,prikaza izdatih knjiga, te biografija poznatih Bo{njaka, opisava`nih doga|aja iz historije BiH i opisa spomenika kulturnognaslje|a. U rubrici Kritike i prikazipredstavljeni su zna~ajniosvrti o knjigama {tampanim u emigraciji koji danas imaju ve-liku va`nost u prou~avanju pisane rije~i u emigraciji. Odgo-vornost oko ~asopisa, ispisivanje teksta na pisa}oj ma{ini,umno`avanja tekstova, redakcije ~asopisa, korespondencije,pakovanja i slanja ~asopisa, u potpunosti se odvijala prekourednika. Pored urednika, za Bosanske poglede su pisali

    21BEHAR 96

    PERIODI^NE PUBLIKACIJE

    22 Zulfikarpa{i}, Adil; Bali}, Smail. Uz prvi broj ovog ~asopisa // Bosanskipogledi : ~asopis za kulturno socijalne probleme. Br. 1,(1955). Str. 3.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    22/7822 BEHAR 96

    RIZNICA BO[NJA^KE KULTURE

    Teufik Velagi}, Husein Metiljevi}, Omer Zuhri}, Haris Korkut,

    [ukrija Kurtovi}, Ishak Imamovi}, D`emal Ibrahimovi}, Hu-sein Vite{ki}, Izet Serdarevi}, Be}ir Tanovi}, Besim Veli},Selma Teskered`i}, Hasan Karachi i mnogi drugi.

    "Pod pseudonimom Sulejman Dautbegovi} pisao je OmerKajmakovi}, biv{i narodni poslanik. Safet Hori} koji je radio uHagu i Kopenhagenu kao trgova~ki ata{e pisao je pod pseu-donimom dr. H. Filipovi}. Bilo je jo{ autora koji su se javljalipod razli~itim pseudonima, kao {to su M.H. Stupac {to je biopseudonim knji`evnika, Alije Nametka, zatim dr. Du{an Kr{i}kao pseudonim jednog novinara u Sarajevu, i drugi"23. Bo-sanski pogledisu sadr`avali tekstove o aktuelnim pitanjimaiz politi~kog i kulturnog `ivota u BiH i Jugoslaviji. "Bo{nja~ka

    emigracija je putem "Bosanskih pogleda" izbjegla najve}uopasnost svake emigracije, a to je gubitak kontakata sa raz-vojem i stvarno{}u u zemlji iz koje je potekla24".

    Pregled listovaPregled listovapoznat jo{ i kao Bilten informacija, predstavljabilten vi{ednevnih i informacija o jugoslovenskim pitanjima uAustro-Ugarskoj monarhiji. Izlazio je u periodu od 1915.

    1918. u @enevi i izdavao ga je Jugoslovenski novinarski ured.Njegovim informacijama se koristilio uredni{tvo Jugosloven-skog glasnikakoji su ga koristili kao bilten informacija o jugo-slovenskim de{avanjima u Austro-Ugarskoj monarhiji prika-zanih u srpskim i hrvatskim novinama. Iz pisma Jugosloven-skog novinarskog ureda u @enevi upu}enog Jugoslovenskom

    glasniku, koji je {tampan kao uvod samog lista, mo`e se vidjetida Jugoslovenski novinarski ured daje upute Jugoslovenskomglasniku kako da koriste informacije. "Danas Vam {aljemove}u zalihu vesti, koje Vi izvolite upotrebiti postepeno i u vi{edana." Pregled listova je izlazio neredovito, dan za danom,svaki drugi dan, za sedam ili vi{e dana, u zavisnosti od togakoliko je informacija bili prikupljeno.

    LITERATURAMonografske publikacijeImamovi}, Mustafa. Bo{njaci u emigraciji: monografija

    Bosanskih pogleda 1955. -1967. Sarajevo: Bo{nja~kiinstitut Zrich Odjel Sarajevo, 1996.

    Memija, Minka. Bosanski vjescnici: po~eci {tampe bosan-skih muslimana. Sarajevo: El Kalem, 1996.

    Pejanovi}, \or|e. Bibliografija {tampe Bosne i Hercegovine1850.-1941. Sarajevo: Veselin Masel{a, 1961.

    Rizvi}, Muhsin. Behar: knji`evnohistorijska monografija.

    Sarajevo: Svjetlost, 2000.Zahirovi}, Mirna. Doprinos kulturno-prosvjetnog musli-

    manskog dru{tva "Gajret" u razvoju {kolstva, nauke ikulture u Bosni i Hercegovini od 1903. do 1949. godine.

    Periodi~ne publikacijeBehar: list za pouku i zabavu

    Bosanski pogledi: ~asopis za kulturno-socijalne probleme

    Bosanski pogledi: nezavisni list muslimana Bosne i Herce-govine

    Bosanski prijatelj: ~asopis sader`avaj}i potriebite koristnei zabavne stvari.

    Bosnischer Bote Bosanski glasnik: Universal-Hand undAdressbuch fur Bosnien-Hercegovina

    Bo{njak: kalendar

    Gajret: glasilo "Gajreta", dru{tva za potpomaganje |akamuslimana na srednjim {kolama

    Nada: pouci, zabavi i umjetnosti

    Narodna uzdanica: kalendar

    Pregled listova: bilten informacija

    Prvi bosansko-srpski kalendar

    23 Imamovi}, Mustafa. Bo{njaci u emigraciji : monografija bosanskih pogle-da 1955-1967. Sarajevo : Bo{nja~ki institut Zurich - Odjel Sarajevo, 1996.

    Str. 159-160.24 Isto. Str. 346.

  • 8/7/2019 Behar br. 96

    23/78

    U okviru specijalnih zbirki bibliotekeBo{nja~kog instituta Fondacije AdilaZulfikarpa{i}a nalazi se posebna ko-lekcija stare i rijetke knjige {tampaneod 16. st. do po~etka 19. st. Rije~ je opublikacijama koje spadaju u raritetnekolekcije zbog svog zanimljivog sadr-`aja, prijevoda, posebnog izdanja, rijet-

    kosti i starosti. Radi se o kolekciji me-|unarodnog karaktera u kojoj se na-laze djela stranih autora pisana na la-tinskom, arapskom, njema~kom, fran-cuskom i ma|arskom jeziku. Zanim-ljivo je spomenuti da kolekcija sadr`inajstarije {tampane knjige poslije in-kunabula, cinquecentine, {tampane u16. st. Zahvaljuju}i bri`ljivom i dugogo-di{njem prikupljanju knji`ne gra|egosp. Adila Zulfikarpa{i}a i supruge Tat-jane, kolekcija stare i rijetke knjige da-

    nas sadr`i zanimljiva i rijetka djela his-torijske, putopisne, religijske i prane li-terature koja broji oko 5000 biblio-te~kih jedinica. Ovom prilikom {iroj javnosti }emo predstaviti nekoliko za-nimljivih izdanja.

    16. stolje}e

    1590.Szent Biblia az az (prvi dio, Stari zavjet)i Az szent Biblianac masodic resze(drugi dio, Novi zavjet).Predstavljaju prvi prijevod Biblije nama|arski jezik u prijevodu KarolyiGa{para, ma|arskog teologa, (1529.-1591.). 1586. g. Karoly Ga{par je po~eosa prijevodom cijele Biblije uklju~uju}ii apokrife na ma|arski jezik. Zavr{io jeprijevod uz pomo} drugih biblijskih fi-lologa. Biblija je {tampana 1590. g. ugradu Vizsoly (Ma|arska) u 800 prim-jeraka i prva je cjelovita ma|arska ver-zija Biblije poznata i kao Vizsoly Biblija

    i Karoli Biblija. Biblija ima 2412 strani-ca i sastoji se od tri svezka. Prvi svezakobuhva}a prvih 28 knjiga Starog zavje-ta i obiman Ga{parov predgovor pos-ve}en eminentnim li~nostima i plemi-}ima. Drugi svezak sadr`i preostaleknjige Starog zavjeta dok je tre}i sve-zak Novi zavjet uklju~uju}i i veliku pre-

    savijenu stranicu rodoslovlja Isusa (Isea. s.).

    1595.Ogier Ghislen de Busbecq: LegationsTurcica . Frankfurt, 1595.Djelo poznato kao Turska pisma, ob-javljeno je u Frankfurtu 1595. g. Autordjela je Ogier Ghislen de Busbecq,(1522.-1592.), flamanski diplomata,

    pisac i poznav