Plavi dizel ili bankrot Jadrolinije? / SPH: zabrinut zbog sporosti / Veća suradnja transportnih sindikata

Povjerenik po mjeri svojih članova

Osobna iskaznica: Neven MelvanSudska odluka koja ugrožava pomorce i brodare

br. 60 siječanj 2010 godina 16

Slučaj“Scottish Bard”str.13 str.4 str.14

Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Još malo o“Marku Polu”Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapet-nije Šibenik podnio optužni prijedlog.

str.5

Kalmeta za 2010. povisio osnoviceMinistar B. Kalmeta je krajem 2009. godine počastio pomorce povećanjem osnovica.

str.6

4 posto svih klimatskih promjena uzrokuju brodoviJedan od najznačajnijih faktora koji utječu na klimatske prom-jene u svakom su slučaju ispušni plinovi dizelskih motora.

str.8-9

Zaplovila“Kraljica mora”Zaplovila“Kraljica mora”

str.16str.16

br. 60 • siječanj 20102

To ćemo to učiniti s dubokim uvažavanjem, prepoznajući izvanredne usluge koje radite svakoga dana Vašeg profesion-alnog života, često pod opasnim okolnostima, u isporuci, za više od 6,5 bilijuna ljudi u svijetu, brašna od kojega se svakodnevno proizvodi kruh, plina i nafte koji grije naše domove ili pokreću naša vozila te darova koje ćemo s radošću podijeliti našim obiteljima i prijateljima tijekom blagdana.

U IMO-u, smo uvijek svjesni važne uloge koju igrate da nam pomognete u postizanju pouz-danog i sigurnog brodarstva na čistim morima i oceanima – cilj koji, kao specijalizirana agencija UN-a, postižemo regulacijom međunarodnog brodarstva, kao članovi globalne pomorske zajed-nice, smo sami sebi zadali.

Obilježiti ćemo u 2010. godini Svjetski dana pomorstva s većim ponosom zbog Vašeg doprinosa našim ciljevima, održavanjem više od 90 % svjetske trgovine s održivim ljudskim razvojem.

Želimo da Vama, koji ste najvažnija karika pomorske industrije, mi koji smo odgov-orni za međunarodni zakono-davni režim i koji opslužujemo brodarstvo s kopna, ali i cjelokup-noj javnosti učinimo razumljivim veliki pritisak kojem ste podvrg-nuti i da naše vlastite ciljeve približimo i učinimo naklonjeni-jima poslu koji Vi obavljate.

U isto vrijeme, mi ćemo nasto-jati dodati zamaha kampanji “Go to Sea!”, koja je pokrenuta u studenom 2008. godine za privlačenje novih sudionika u brodarsku industriju i, posebno, za ohrabrivanje mladih ljudi da slijede Vaš trag tako da postanu jednog dana pomorci. Pokre-nuli smo kampanju u suradnji s Međunarodnom organizacijom rada (ILO) i cijelom pomorskom industrijom (International Cham-ber of Shipping, International Shipping Federation, BIMCO, International Association of Inde-pendent Tanker Owners i Inter-national Association of Dry Cargo Shipowners i International Trans-port Workers’ Federation –ITF), a svi oni će nam se pridružiti u obilježavanju Godine pomorca.

I na kraju, najvažnije, želimo da Vam prenesemo jasnu poruku da cijela brodarska zajednica razumije i brine o Vama – što pokazuju i napori koje činimo da osiguramo da budete pravično tretirani kada brod na kojem plovite ima nezgodu; kada se

nađete na napuštenom brodu u nekoj luci; kada Vam nije dozvoljeno da izađete s broda iz sigurnosnih razloga; da budete zaštićeni kada Vas brod nanese u područjima piratstva; da ne ostanete bez pomoći kada ste u pogibelji na moru...

1,5 milijuna pomoraca dnevno opslužuje više od 6,5 bilijuna građana svijeta! To je činjenica koja nije dovoljno poznata ili koju većina ne zapaža, ali to je činjenica koju treba jasno i glasno javno izreći. Pomorci su zaslužili naše poštovanje, prepoznavanje i zahvalnost, a tijekom 2010. godine mi u IMO-u smo odlučili da osiguramo da svijet bude upoznat s Vašom iznimnom ulogom i doprinosom te o poseb-nom dugu svih nas prema Vama. Zahvaljujemo Vam!

S najboljim željama za blagdane – i sretan povratak kućama! E.E. Mitropoulosgeneralni tajnik IMO-a

Međunarodna pomorska

organizacija odlučila

je da ovu godinu, kao i

Svjetski dan pomorstva,

obilježi pod motom

“2010: godina pomorca”.

Naša je namjera da

odamo počast Vama,

1,5 milijuna pomoraca,

muškarcima i ženama

diljem svijeta - za jedin-

stveni, prečesto podci-

jenjeni, doprinos koji

dajete za dobrobit svih

nas.

2010 - godinapomorca

Poruka

Fond solidarnosti SPH

Dobro je činiti dobroFond solidarnosti SPH se u prosincu uključio u posljednju

humanitarnu akciju u prošloj godini, s ciljem pomoći obitelji pokojnog Tihomira Burčula, koji je za života bio jedan od aktivnih članova Sindikata. Nakon 28 godina provedenih u radnom odnosu na Jadroliniji, Tihomir je preminuo prošlo proljeće, ostavivši iza sebe ženu i dvoje mlađe djece koji žive u Galovcu kraj Zadra.

5. prosinca 2009., sa g. Nevenom Melvanom na čelu, uručili smo Tihomirovoj obitelji podršku u ovim za njih teškim danima, u obliku prijenosnog računala i mobilnog uređaja za djecu. Tuga nakon smrti njihovog muža i oca nije zasigurno mjerljiva darovima odnosno materijalnom pomoći, ali ponekad je i malo dovoljno kao znak pažnje. (bm)

Uvodnik

Štovani članovi SPH i čitatelji Vjesnika,

Prije svega koristim prigodu da Vama i vašim obiteljima zaželim

sretnu novu godinu.

Iza nas je 2009. godina koju je obilježila globalna ekonomska

financijska kriza koja je najprije pogodila brodarstvo kao najglo-

baliziraniju djelatnost u svijetu. Posljedica toga su drastičan pad

vozarina i višak brodskog prostora. Mnoge brodarske kompanije

su bankrotirale, a neke od njih su morale svoje brodove usidriti i

čekati bolja vremena. Brojne kompanije su otkazale svoje novo-

gradnje ili su pak nove brodove preuzele bez ikakve mogućnosti da

ih u dogledno vrijeme zaposle.

To se odnosi i na hrvatske brodare koji su 2009. godinu zaključili s

negativnim poslovanjem. U mnogim kompanijama SPH je, usprkos

krizi, uspio sačuvati radna mjesta, ali nažalost ne i u svim. 2010.

godina je godina kada bi se trebali pripremati za vrijeme izlaska

iz krize, što znači da treba osigurati dobre pozicije u najboljim

kompanijama i pokušati unaprijediti položaj naših pomoraca.

Za takvo što potrebna je i logistička podrška unutar Republike

Hrvatske, prije svega mislimo na institucije države (uprava i

nadležna ministarstva), koja se dosad, nažalost, pokazala nedo-

voljnom. Stav SPH je da, u doba recesije, gospodarstvo mladom

čovjeku ne nudi posebnu alternativu u smislu zapošljavanja, te bi

država (u širem smislu) trebala više podržavati pomorstvo odnos-

no brodarstvo i pomorce, jer je to jedna od realnih mogućnosti

gdje se mladi ljudi mogu dokazati, zaposliti i osigurati pristojnu

egzistenciju za sebe i svoju obitelj. Puko birokratiziranje, plaćanje

svega i svačega te neučinkovita uprava nikako nije išla u korist

hrvatskog pomorca. SPH će, sukladno svojim kadrovskim i finan-

cijskim mogućnostima, činiti sve da se položaj hrvatskog pomorca

unaprijedi.

Apeliramo na solidarnost i suradnju među hrvatskim pomorcima

i svim udrugama koje organiziraju hrvatske pomorce, jer samo

zajedničkim radom možemo osigurati i održati svoje mjesto na

globalnoj pomorskoj sceni.

Uz mirno more i srdačan pozdrav,

Predsjednik SPHVladimir Svalina

Anketa Da li smatrate da pomorci trebaju biti naoružani u zonama visokog rizika?

rezultati ankete preuzeti sa www.sph.hr, studeni 2009.

68%

DA NE

32%

br. 60 • siječanj 2010 3

Plavi dizel ili bankrot Jadrolinije !?

Prema podacima iznijetima na sjednici Upravnog vijeća Agen-cije za obalni linijski putnički promet u planu za 2010. godinu iz državnog proračuna Repub-like Hrvatske za potporu trajekt-nih linija biti će izdvojeno 197 milijuna kuna što je za 86,40 milijuna manje nego 2008. godine. Kada se tome pridodaju i nedostatna sredstva za ugov-orene linije u 2010. godini za isti obujam prometa ukupno će nedostajati čak 113 milijuna kuna. Takva projekcija poslovanja za 2010. godinu dovodi Jadroliniju pred bankrot!

Podaci su prije sjednice Upravnog vijeća iznijeti državnom tajniku za more B. Bačiću, a među mjerama za izlaz iz situacije razmatrala se mogućnost ozbiljnog smanjenja broja plovidbi: ukidanje izvanse-zonske dužobalne linije, ukidanje izvansezonske linije Zadar-Ancona, ukidanje jedne vožnje Split-Starigrad, smanjenje broja linija prema Korčuli i ukidanje nekih brzobrodskih linija.

Međutim, sve predložene mjere ne bi pokrile manjak sredstava,

pa je zauzet stav da su se trebalo linearno reducirati sve linije za 20 posto uz određeno povećanje cijena karata na brzobrod-skim linijama uz otvaranje mogućnosti da se brodarima u javnom linijskom pomorskom prometu omogući korištenje tzv. plavog dizela. Ta inačica ovisi o dogovoru s premijerkom i minis-trom financija.

Predstavnik SPH u UV agencije V. Svalina je podržao mogućnost uvođenja plavog dizela kao dugoročnog rješenja problema brodara s obzirom da taj sustav se već godinama koristi u Italiji, a pokazati će se kao nelojalna konkurencija prilikom ulaska RH u EU. Predložio je i povećanje cijena karata na nekim linijama, posebno brzobrodskim koje su nelogično niske posebno tijekom turističke sezone pod uvjetom da hrvatski građani ostvaruju povlaštene cijene prema stvar-nim pravima te je predložio da se reduciraju određene linije (prvenstveno noćne) koje su posljedica određenih zahtjeva lokalnih samouprava.(dp)

NoviprojektETF-a

Europska Komisija je odobrila financiranje ETF Projekta pod

nazivom „Poticanje regrutiranja i osposobljavanja u europskom brodarstvu“. Taj projekt je ideja sindikata pomoraca članova ETF-a među kojima je i SPH. Nedostatak dobro osposobljenih pomoraca, časnika i ostale posade svih pozicija u Europi te činjenica da je obavljanje pomor-skog zvanja sve teže i složenije, stvorilo je loš imidž pomorstva uopće. To je bio dovoljan razlog da se nešto pokrene. Projekt će biti vođen u suradnji s eminent-nim stručnjacima iz tog područja s Working Lives Research Institute (WLRI) iz Londona; Metropolitan University (VB); the “Centre de Droit Maritime et Océanique” (CDMO) s Nantes University (Francuska) i Faculty of Economics and Business of the University of Groningen (Nizozemska). Sastojati će se od tri tematske konferencije koje bi trebale dati odgovor na sljedeća pitanja:

 “Kako promijeniti činjenicu da

imamo nedostatan broj europ-skih pomoraca i da se smanjuje razina njihove osposobljenosti ?”

“Promijeniti imidž sektora i promovirati kvalitetnije radne i životne uvjete na moru” i

“Kako osigurati bolji radni vijek na duže vremensko razdoblje u pomorskom sektoru ?”

Završna konferencija će se održati u Genovi, 30. rujna 2010.

godine koja bi trebala dati odgov-ore te natjerati sve interesne grupe u brodarstvu da promjene svoje uvjerenje da samo jeftina radna snaga iz trećih zemalja rješava njihove interese.

SPH će dati puni doprinos u provođenju ovog projekta s ciljem da ponovnom pokrene cijelu problematiku i kod kuće u Hrvatskoj kako bi zaštitili interese hrvatskih pomoraca te osigurali da se ova naša tradicio-nalna djelatnost očuva i stalno unapređuje. (vs)

Kongres ITF-a

Snažnisindikati – održivi transport

Izvršni odbor ITF-a je krajem

listopada 2009. godine raspravl-jao o glavnom kongresnom doku-mentu koji bi se trebao usvojiti na 42. kongresu ITF-a koji će se održati od petog do 12. kolovoza 2010. godine u Mexico Cityju, u kojem se govori o činjenici da su transportni sindikati već tri desetljeća u defenzivi, a da je taj

sektor devastiran privatizacijom, liberalizacijom i deregulaci-jom – poslodavci nastoje razbiti sindikate, radnici u privatnom i javnom sektoru se razdvajaju (outsourcing) ili upućuju na rad u offshore kompanijama. Uz poslodavce, i pojedine vlade nastoje smanjivati sindi-kalna prava te uvjete rada i zapošljavanja. Ne treba zaborav-iti da je sve eskaliralo početkom globalne ekonomske krize 2008. godine.

ITF je zaključio da se postavljeni ciljevi sindikata mogu postići samo jasnom vizijom stvaranja snažnih sindikata na principu snage, vizionarstva, organizacije, borbe, povećanja broja članova, solidarnosti i demokracije.

Strategija ostvarenja ciljeva usmjerena je na: gradnji snažnih sindikata, povećanju sindikal-nih prava i radnih standarda te borbi za ekološku i socijalnu održivost transporta. Gradnja snažnih sindikata će se temeljiti na globalno organizirane sindikate pri čemu su glavni pravci aktivnosti organiziranje nezaštićenih radnika, outsourc-ing radnika i radnika na ugovor, borba protiv socijalnog dump-inga i prekograničnog orga-niziranja, organiziranje mladih radnika, organiziranje radnica, organiziranje u globalnoj logis-tici, multimodalnog putničkog prometa.(dp)

Socijalna reforma za pomorce i dalje kašlje… Dokaz tome je i ova fotografija snimljena u Središnjem uredu SPH u Rijeci: hrvats-ki pomorac nam je donio pet zdravstvenih iskaznica u njegovom posjedu i sve su – važeće! (dp)

Foto kutakSO SPH

Plan rada za 2010. godinu

Posljednja sjednica Središnjeg odbora u prošloj godini, sedma po redu, održana je 17. i 18. prosinca 2009. u Puli. Na sjednici je donijet plan aktivnosti za 2010. godinu iz kojega stavljamo naglasak na slijedeće zaključke:

• SPH će ustrajati i poduzeti sve aktivnosti vezane za povratak beneficiranog radnog staža svim pomorcima. Ukoliko se to ne riješi do 1. lipnja 2010. godine SPH će u cilju protesta poduzeti akciju blokiranja luka;

• Na nacionalnoj razini SPH će sa članicama NKO HTS nastaviti međusobnu suradnju;

• SPH će kroz svoje aktivnosti promicati profesiju pomorac kako bi se mladi ljudi vratili

ovom zanimanju. SPH će dati pun doprinos 2010. godini – koja je po IMO-u proglašena Godinom pomorca.

• Sve konferencije, okrugle stolove, skupove i slično koje će organizirati SPH u 2010. godini biti će u sklopu obilježavanja 20 obljetnice postojanja SPH.

• I u 2010. godini SPH će vodi-ti pregovore za obnovu i kao i potpisivanje novih kolektivnih ugovora. Privesti će se kraju rad na KU za radnike na kopnu u Jadroliniji, kao i otpočeti prego-vori za KU za brodarce u jedi-nom našem riječnom brodaru Dunavskom Lloydu d.d. Sisak

Suradnja SPH i EMEFČlanovi Središnjeg odbora SPH

jednoglasno su prihvatili prijed-log Sporazuma o suradnji između Sindikata pomoraca Hrvatske i Euromediteranskog foruma (EMEF). Euromediteranski forum je nevladina organizacija, dio civil-nog društva RH kojemu su ciljevi između ostalog osmišljavanje Hrvatske mediteranske strategije i politike u okvirima Unije za Medit-eran, određivanje uloge Jadransk-og pojasa RH u UfM i javni dijalog s Vladom RH i lokalnim vlastima gradova i županija Jadranske regije. Predsjednik EmeF-a je dr.sc. Tonči Tadić. (bm)

Sa sjednice SO SPH u Puli

br. 60 • siječanj 20104Tko je Neven Melvan?

Po zanimanju sam operater pomorskih komunikacija (ex- radiotelegrafista). Već 20 godina radim na obalnoj radijskoj postaji Splitradio u sastavu Plovputa. Prije toga sam plovio na Jadroplovu- na „Herojima“. Inače me za Plovput i njegove preteče vežu i duboke obiteljske veze. Moj pradjed i djed su čitav svoj radni vijek bili svjetioničari, moja majka se rodila na svjetioniku Tajer, a djetinjstvo provela na svjetioniku Pinida na Brijunima. Zato sam poprilično “nezgo-dan” kada se opstojnost Plovputa dovodi u pitanje.

Par riječi o Plovputu..

Plovput je društvo u stopostotnom vlasništvu RH kojem je temeljna zadaća sigurnost plovidbe na moru. Bavi se održavanjem svjetlosne signalizacije i radijske službe, a sukladno Pomorskom zakoniku. S obzirom da je Plovput registriran kao trgovačko društvo (d.o.o.) može se baviti i poslovima za treća lica (priobalni i podvodni građevinski radovi te turizam). Pretežito se financira iz naknade za sigurnost plovidbe koju plaćaju brodovi. U sastavu Plovputa su sedam plovnih područja (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Korčula i Dubrovnik), tri obalne radijske postaje (Rijeka, Split i Dubrovnik), Baza za održavanje se nalazi u Splitu kao i direkcija društva.

Plovput posjeduje četiri radna broda (Svjetionik, Sušac, Svilaja i Saida) te sedam brzih brodica (Plovput 1-7). Ukupno ima oko 280 radnika, vrlo različitih profila zanimanja. Plovput je 1990. godine nastao iz Ustanove za održavanje pomorskih plovnih putova koja se bavila istim poslovima, ali na prostoru bivše države.

Tekući problemi u Plovputu

Trenutno u Plovputu imamo Kolektivni ugovor, pregovara se o poboljšanjima. Država naravno ima svoje argumente, a sindikati pokušavaju Plovputu i državi kao vlasniku nametnuti svoje. Ukratko, uobičajena situacija, ali dok se razgovara i pregovara - dobro je.

Sada smo u situaciji da ćemo, zbog “nebuloznih” naputaka i odluka Vlade RH koji su za posljedicu imale smanjivanje plaće u uspješnoj tvrtki, izgleda ponovno morati sudom utjerivati svoja prava i tako raditi štetu i Plovputu i državi kao vlasniku. Uprava provodi naputke Vlade RH, tako da pregovaranje gubi smisao. Svi sindikati koji djeluju u Plovputu su zajednički upozo-rili i predsjednicu Vlade, skupštinu, NO i upravu na posljedice. Još se uvijek nadamo da ćemo problem riješiti i da će Vlada RH povući besmislene odluke. Ukoliko neće, mi znamo što nam je činiti i sigurno se nećemo ustručavati.

SPH podružnica u Plovputu

SPH mi je omogućio sindikalnu edukaciju. Centar za industrijsku demokraciju koji je prije petnaestak godina educirao veliki broj sindikalnih povjerenika, i to vrlo uspješno i temeljito, danas na žalost ne postoji. Pohađao sam i ljetnu školu ITF-a. Osim edukacije jako cijenim poznanstva i prijateljstva koja se tako ostvare i puno pomažu u radu.

Kada se 1990. godine SPH osnivao, iz Plovputa su u SPH bili samo radiotelegrafisti s obalnih radijskih postaja, a 1995. su se uključili i drugi radnici. Što se sve do prije par godina događalo u Plovputu je poznato i nema smisla ponavljati. Povjereništvo SPH i Radničko vijeće je tada, uprkos teškim pritisc-ima, dokazalo ono što su mnogi negirali, a to je da je Plovput dobra tvrtka koja ima budućnost. Čiji je interes bio tvrditi drugačije i kakve su bile konačne namjere..Srećom, možemo samo pretpostavljati.

Moj rad za Sindikat pomoraca Hrvatske

Povjerenik sam u Plovputu desetak godina. Povjerenici se biraju za određene grupacije - pomorci, radnici direkcije, baze, obalne radijske postaje.. Sastajemo se po potrebi, a na sastanke se pozivaju i članovi Radničkog vijeća i svi koji žele sudjelovati u radu. Trudimo se širiti krug aktivnih članova i ne ponavljati pozicije u povjereništvu i Radničkom vijeću. Mnogo je konstruktivnije i ugodnije raditi sa što većim brojem ljudi.

Članovi, pa i oni koji to nisu mi se često obraćaju i s problemima u kojima sindikat ne može pomoći, osobnim i poslovnim problemima. Trudim se koliko mogu da i izvan tog sindikalnog dijela pomognem, nekad s više, nekad s manje uspjeha. Ali, ponekad je ljude najteže obraniti od njih samih.

Osim podružnice, uključen sam i u:

- Središnji odbor SPH- predsjedanjeKada sam, nakon posljednjeg Kongresa

SPH izabran za predsjedavajućeg SO SPH, nisam pretpostavio da taj posao može biti zahtjevan. Trudim se omogućiti članovima SO što kvalitetniji rad na sjednicama, priliku za raspravu i pitanja, a od članova Izvršnog odbora i profesionalaca u SPH se očekuje da odgovaraju na njih i tumače

ono što treba tumačiti. Koji put je prilično teško održati tu ravnotežu, mislim da se u prvom mandatu ovakvog načina rada svi skupa moramo još malo “uvježbati” . Unatoč tome, osobno sam zadovoljan tekućim radom; u SO ima zainteresira-nih, koji rasparavu čine zanimljivom i konstruktivnom. Odluke su dobro “iseci-rane i usaglašene”, pa se na kraju donose jednoglasno ili velikom većinom.

-Fond solidarnosti SPHZamolba za pomoć se može podnijeti u

pisanoj formi (postoji obrazac u uredima, na web stranici, po podružnicama...) može se uputiti poštom ili uručiti osobno u svakom Uredu SPH, svakom povjere-niku SPH ili izravno na Fond. Pomoć mogu zatražiti svi članovi SPH, a posmrt-nu pomoć u slučaju smrti člana dobiva njegova uža obitelj. Također postoji institut pozajmice za slučajeve kada član ne ispunjava kriterije FS, ali mu je pomoć hitno potrebna ili kada jednostavno želi vratiti sredstva Fondu. U prošloj godini odobreno je 56 od 59 zahtjeva za pomoć. Velika većina zahtijeva je pozitivno riješena, a odbijene su samo one zamolbe koje nisu bile u sukladnosti s Pravilnikom Fonda.

Kroz FS se itekako osjeća recesija u Hrvatskoj. Broj zahtijeva se povećava. Ovu godinu smo završili na rubu budžeta, prvi put od utemeljenja Fonda. Moje kolegice i ja se trudimo rasporediti sredstva najbolje što znamo. Određivati prioritete u teškim situacijama i vagati ljudsku nesreću je nezahvalan posao.

Pomorci i religija - suradnja s Apostolatom mora

Suradnja sa svim udrugama koje rade za dobrobit pomoraca je apsolutno dobrodošla. Već desetak godina SPH razvija dobre odnose s Apostolatom, a osobno se angažiram protekle tri godine. Posljednji godišnji susret u Karlobagu pokazuje koliko je rad Apostolata uznapredovao. Veliki broj nazočnih, izuzetno zanimljive teme, pomlađivanje u AM, interes medija... Sve je to pokazatelj da se ide u dobrom smjeru. Interesi Apostolata i Sindikata pomoraca su zajednički; pomoći pomorcima i njihovim obiteljima. Pomoć može biti u duhovnom, moralnom, pravnom, zdravstvenom i u materijalnom smislu, a svaka od tih “jedin-ki” je potrebna za održavanje “zdrave” cjeline. Osobno jako cijenim rad fra Zlatka Šafarića, a radujem se i suradnji s mlađim članovima Apostolata.

“Pomorske bitke” jučer- danas- sutra

Kada sam se 1983. prvi put kao asistent RTG-a ukrcao na m/b „Heroj Paić“, crew lista je brojala 36 članova posade. Ne sjećam se da smo u bilo kojoj luci boravili manje od tri dana. Plaća i tadašnji valutni dodatak nisu bili za hvaliti, ali s druge strane mirovinsko, zdravstveno i socijalno pravo za pomorca i njegovu obitelj nisu bili upitni. Nije mi cilj buditi nostalgiju za prošlim vremenima, ali ova nesigurnost i prekomjerno iskorištavanje pomoraca koja se danas događa i koja je rezultat borbe za profit po svaku cijenu, dovodi do toga da ćemo za koju godinu hrvatske pomorce brojiti u stotinama, a ne u tisućama kao danas. Modernizacija jest smanjila potrebu za pomorcima, ali ni izbliza onoliko koliko bi to vlasnici brodova htjeli i koliko to pokušavaju prikazati. Pozitivno je to što hrvatski pomorci već dugi niz godina rade u kapitalističkom ustroju, pa nisu imali problem snalaženja u novim uvjetima kao što to danas imaju radnici u Hrvatskoj.

Ono što bih želio u budućnosti i na čemu ću raditi jest zajedništvo sindikata, i u Plovputu i šire, Povijest nam je pokazala kako je SUPROTNO besmisleno i kontra-produktivno. Tri sindikata na 250 radnika Plovputa. To nije demokracija, nego ludost. Ludost koja najviše pogoduje poslodavcu, a najmanje radniku. To se mora promijeniti, ako nam je na pameti dobrobit radnika, a ne osobni probitak. •

Neven Melvan, pomorski

radiotelegrafist i operator

pomorskih komunikacija

je jedan od najaktivnijih

članova Sindikata pomoraca.

Razgovarali smo o suvremen-

im pomorskim “bitkama”,

o zaboravljenom značenju

riječi solidarnost, o odnosu

religije i pomorca i pitanjima

koja muče hrvatskog po-

morca u ova teška i nemirna

vremena...

Osobna iskaznica: Neven Melvan

Povjerenik po mjeri svojih članova

Piše: B. Manojlovićsnimio: dp

br. 60 • siječanj 2010 5

B ez prejudiciranja nevinosti članova posade broda “Marko Polo” ili krivice tužitelja.

Zgrozila me objava na www.mmpi.hr/vijesti u kojoj nadležno ministarstvo objav-ljuje da je

CITIRAM: “Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke

kapetnije Šibenik podnio optužni prijedlog Vijeću za prekršje te lučke kapetanije protiv zapovjednika Jadrolinijinog broda Marko Polo, drugog časnika palube te dvojice kormilara, obzirom da je došlo do propusta u vođenju navigacije, te se putnički RO-RO brod u subotu, 24. listopada 2009. godine u 01.59 sati nasukao na sjeverozapadnu stranu otoka Sita.”

Što je u tome grozno?Hrvatska se, Ministarstvo mora posebno,

busa u prsa junačka, kako je pomorska zemlja i prokazuje druge koji kriminaliziraju pomorce. Što ona radi nego, kriminalizira!

Zašto?U svakoj uljuđenoj zemlji, da bi netko

podnio prijavu mora i istražiti i imati argu-mente za prijavu, pa tako i ovdje, gdje te kadija istražuje i tuži i sudi, pa opreza nikad dosta.

Istraga koju je vodilo Povjerenstvo suklad-no Pravilniku o istraživanju pomorskih nesreća (dalje u tekstu Pravilnik), mogla bi, jako uvjetovano rečeno, biti ona u kojoj nije nužno pomorcu osigurati pravni savjet.

Zašto?CITIRAM iz Pravilnika: „Pomorska sigurnosna istraga je

istraživanje pomorske nesreće ili nezgode s osnovnim ciljem da se unaprijedi pomor-ska sigurnost i zaštita okoliša. Pomorska sigurnosna istraga se obavlja kako bi se utvrdili uzroci pomorske nesreće s ciljem da se kroz pouke spriječi ili smanji vjerojat-nost ponavljanja sličnih pomorskih nesreća ili nezgoda u budućnosti, a obuhvaća prikupljanje i analizu dokaza, utvrđivanje uzročnih faktora i, prema potrebi, izradu sigurnosnih preporuka.“

Zašto naglašavam jako uvjetovano?- zato što je osnovni cilj onaj koji pomaže

i učesnicima u nesreći/nezgodi u budućem radu i unapređenju zaštite. No ako ima osnovnog cilja, naravno da ima i drugih ciljeva.

Kako kod nas sve dobije izobličenu sliku, tako i ova istraga biva iskorištavana u svrhe u koje se ne smije koristiti, a to je pribavl-janje dokaza o krivnji.

Nama u pomorstvu, upravo zbog iskrivlja-vanja dobrih namjera, ne sažive izvanredno dobre ideje.

Tako se događa da prijava o „bliskom prolazu“ sa mišljenjem o poboljšanjima koja će ih ubuduće spriječiti, završavaju otkazom zapovjedniku.

Događa se da opisom tijeka nesreće na radu u kojem se naglase dodatni sigurn-osni elementi koji bi mogli pomoći da se ubuduće nesreće spriječe ili obim štete smanji, bude upotrijebljen za dokazivanje krivnje i otkaza zapovjedniku, časniku ili pomorcu izvršitelju.

I da ne nabrajam.

Započne s dobrim namjerama, a završi s kaznama. Da li se u to pretvara i Sigurnosna pomorska istraga?

Očigledno da, zato što bi za postizanje osnovnog cilja pomorska sigurnosna istraga morala bili napravljena od potpuno neza-visnih stručnjaka (sudskih vještaka) ili pak uključivati SVE zainteresirane strane.

Nažalost kod nas Povjerenstvo imenuje ministar „Mora“ iz redova ministarstva (jedan član HRB i ponekad jednog člana s Pomorskog fakulteta).

Ima li tu neovisnosti? Nema.Možete misliti što će netko, tko je brodu

dao klasu ustvrditi da je tehnički neispravan. (HRB)

Možete misliti što će netko tko je dopus-tio isplovljenje broda iz luke ili uplovljenje u luku ustvrditi da je brod ruina koja nije smjela ući u vodu, a kamo li navigati u našim teritorijalnim vodama. (MMPI-a).

Možete zamisliti što će isti ustvrditi da nisu reagirali na vrijeme kod poziva u pomoć, da organizacijski nisu spremni spriječiti veće nesreće na moru i da ne znaju otsukati brod.

(Špekuliram da se razumjemo).

I sada dolazimo do Up-ravne istrage. Ova je navodno vođena u isto vrijeme kada

i Sigurnosna istraga. Ona pak ni u najboljem slučaja NE SMIJE biti vođena, bez da se pomorce upozori na njihova prava i da im se ista osiguraju.

Zašto? Odgovor je u nas-tavku teksta MMPI-a, koji izaziva užas, a glasi:CITIRAM:„Također, cjelovita dokumentacija dostav-

ljena je na nadležno postupanje Državnom odvjetništvu u Šibeniku i na njihovo traženje Krim odjelu policijske postaje Šibenik:“

A rezolucija IMO A.987(24) koja označava “Guidelines on fair treatment of seafarers

in the event of maritime accident”, a koja je od 01.01.2010., (konačno!) obvezujuća za sve zemlje potpisnice Konvencije o zaštiti ljudskih života na moru, s time i za Hrvatsku (pa ona je pomorska zemlja ili se opet busamo u kriva prsa), kaže i nalaže državi:

• da osigura da istraga koja se provodi radi utvrđivanja uzroka pomorske nezgode bude obavljana na FER i brzi način (kod nas za izvješće imaju godinu dana – što sve mogu promijeniti u to godinu dana ?)

• surađuje i komunicira sa SVIM zainteresir-anim stranama, brodovlasnicima i pomor-cima i PODUZMU MJERE DA PREDSTAVNICI ORGANIZACIJA POMORACA U LUCI ILI U OBALNOJ ZEMLJI IMAJU PRISTUP POMOR-CIMA.

• poduzima potrebne i učinkovite mjere da se zaštite ljudska prava pomoraca za cijelo vrijeme....

• osigurava da se s pomorcima postupa na način koji osigurava njihovo ljudsko dosto-janstvo za cijelo vrijeme istrage

• osigurava da je za cijelo vrijeme proc-esa pomorcima osigurana zaštita na, ne -diskriminirajućoj osnovi.

Ne želim podsjećati na EU direktive, koje s očajničkom ljubavlju uvlačimo u naše zakono-davstvo gdje treba i gdje ne treba.

Što je od toga država Hrvatska napravila u slučaju pomoraca s Marka Pola? NIŠTA.

Sve se krši, ali koga briga. Oni su obični kriminalci. Vidi što su napravili? Nasukali brod. Ogromna šteta.

Najveća šteta u svemu tome je da je država, po tko zna koji put, PALA na ispitu iz prava i pravde, a nauštrb njenih građana.Što mislite tko su najslabije karike u cije-

lom lancu događanja?

Naravno, Zapovjednik, koji je po ocjeni tužitelja morao biti na mostu prilikom prolaska kroz rivanjski kanal, a prema Pomorskom zakoniku.

Uz najbolju volju i dugotrajno listanje i prelistavanje Pomorskog zakonika, Izmjena i dopuna, tekstova o Pomorskom zakoniku, konzultacijama s mnogim (NEZAVISNIM) stručnjacima, nisam mogao utvrditi koji je to članak Pomorskog zakonika koji optužuje zapovjednika. Jedino sam UTVRDIO da Zapovjednik određuje, tko će i kada gdje biti, i ima li pravo spavati kad je more mirno, vrijeme idealno za plovidbu, a posada sa ispravnim svjedodžbama – koje su izdali članovi Povjerenstva (valjda u nekom drugom životu), na svojim mjestima.

Kormilar, koji nije bio na mostu, jer je po nalogu obavljao redoviti obilazak broda???

I to s imenom i prezimenom na strani-cama ministarstva koje bi trebalo provoditi prihvaćene obveze iz članstva u međunarodnim organizacijama.

Sramota. Užas. Grozno. Kap. P.Brazzoduro

P.S. Neka mi se javi roditelj koji će svoje

dijete poslati u pomorsku školu da postane pomorac. Ne čovjek, već pomorac kojemu se uskraćuju ljudska prava, dostojanstvo. Koji je kriminalac dok ne dokaže suprotno i sve to u tzv. Pomorskoj zemlji.

Još malo o “Marku Polu”

Bez cenzure

Tekuće vijesti bez cenzure možete pratiti na službenom blogu kapetana Brazzodura.

http://predragbrazzoduro.wordpress.com/

br. 60 • siječanj 20106

Ministar B. Kalmeta je krajem 2009. godine počastio pomorce povećanjem osnovica za obvezne doprinose pomoraca u međunarodnoj plovidbi. Da podsjetimo, SPH je prilikom donošenje socijalne reforme tražio da se svi iznosi vezani za davanja pomoraca (obvezni doprinosi, porezi) dogo-varaju, a ne da ih donosi ministar svojom naredbom.

Osnovice osiguranja su povećane unatoč tome što je brodarstvo u krizi, što su vozarine niske, a brodovi vezuju što se izravno zrcali na pomorce koji ostaju bez posla (zamjenjuju ih jeftinije posade), dulje ostaju kod kuće što znači da će ove godine teže ispuniti uvjet za oslobađanje plaćanja poreza. (dp)

OSNOVICE ZA DOPRINOSE POMORACA UMEĐUNARODNOJ PLOVIDBI ZA 2010. GODINU

Kalmeta za 2010. povisio osnovice !

DoprinosiKategorija Radno mjesto

osnovica 2009 (kn)

osnovica 2010 (kn)

35,5%

1zapovjednik broda, upravitelj stroja, zapovjed-

nik osoblja, upravitelj osoblja u strojarnici6.935,00 7.173,00 2.546,41

2

prvi časnik palube, drugi časnik stroja,

rukovodeće hotelsko osoblje (upravitelji),

liječnik, zubar, časnik odgovoran za sigurnos-

nu zaštitu broda, časnik odgovoran za zaštitu

okoliša

5.115,00 5.290,00 1.877,95

3

drugi časnik palube, zapovjednik jahte, treći

časnik stroja, rukovodeće hotelsko osoblje

(direktori), frižiderist, operater postrojenja za

ukapljivanje, zapovjednik plutajućeg objekta,

zapovjednik nepomičnog odobalnog objekta,

operater dinamičke pozicije, upravitelj stroja

na jahti

3.865,00 3.997,00 1.418,94

4

treći časnik palube, časnik plovidbene straže

na palubi, četvrti časnik stroja, radiočasnik,

više hotelsko osoblje (časnici), više tehničko

osoblje (časnici), elektročasnik, elektroničar,

časnik plovidbene straže u strojarnici

3.580,00 3.702,00 1.314,21

5

više hotelsko osoblje (niži časnici), više

tehničko osoblje (niži časnici), električar,

mehaničar, prvi kuhar, prvi konobar, vođa

palube, vođa stroja, poslužitelj sisaljki (pump-

man), vozač na RO-RO brodovima, medicinska

sestra, alatničar, dizaličar, bušač, ronilac,

bravar, cjevar, varioc

3.355,00 3.470,00 1.231,85

6

član plovidbene straže na palubi (kormilar),

član plovidbene straže u strojarnici (mazač),

hotelsko osoblje, tehničko osoblje

3.125,00 3.232,00 1.147,36

7 drugi kuhar, drugi konobar, pekar, slastičar 2.865,00 2.963,00 1.051,87

8

vježbenik palube, vježbenik stroja, ostali

vježbenici, mornar, čistač, mladić sobe, mladić

kuhinje, pomoćnik električara, pomoćnik

mehaničara, pomoćnik poslužitelja sisaljki

(pumpman), pomoćno hotelsko osoblje,

pomoćno tehničko osoblje

2.611,00 2.700,60 958,71

Povjerenik SPH u Jadroliniji, Dragomir Mucić napisao je detaljni izvještaj o radu Jadrolinije u prošloj godini, odnosno u razdoblju u kojem je postao povjerenik Sindikata pomoraca Hrvatske u tom brodarskom divu, od kojeg prenosimo najvažnije:

Kroz proteklo vrijeme, uz stalni aktivni rad podružnice i održanih 6 (šest) sjednica Povjereništva, paralelno su se odvijale i radnje poduzi-mane u cilju jačanja SPH u društvu Jadrolinija, zaštiti prava radnika i pomoraca (dalje samo RiP) , prven-

stveno misleći na zaštitu prava na rad RiP zapo-slenih po osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme i pružanja informacija svim članovima.

Jedan od najvećih prob-lema, kako za agencije, tako i za brodove predstav-lja radno vrijeme, te da bi se to riješilo pokrenuta je inicijativa za ponovno akti-viranje rada radne grupe, s cijem donošenja Odluke o radnom vremenu, ali ne na osnovama Prijedloga za izmjenu Odluke o radnom vremenu donesene od strane Uprave Jadrolinije. Na zajedničkim sastancima

s kolegama iz NSPPBH i Predsjednikom Uprave Jadrolinija, S. Lončarom, zaključeno je da se nastavi s donošenjem Odluke o radnom vremenu, uz prijedlog Predsjednika Uprave da se razmisli o vezivanju plaća pomoraca za zvanje, liniju i brod, te primanju iste plaće kući i na brodu, s razlikom pomorskog dodatka. Predloženo je da se odmah pristupi pilot-projektu na jednom brodu u svakom plovnom području.

Postojeći Ugovori o radu na određeno vrijeme, kojih ima među pomor-

cima preko 500, a među radnicima na kopnu oko 170, odnosno od ukupno zaposlenih u Jadroliniji oko 65%, su, isto tako, veliki problem u Jadro-liniji. Naime, odlukom Vlade RH o smanjivanju bruto mase plaća za 10 % i načinom rješavanja toga od strane Uprave Jadrolinije (za sada ne produžavanje ugovora o radu na određeno vrijeme), vidljivo je kako će veći radnika RiP ostati bez posla, uz dio radnika s umanjenim koeficijentom. Na sjed-nicama Povjereništva podružnice SPH donesen je zaključak, koji je podržan i na 16. sjednici IO SPH, da se stane u zaštitu svih RiP, makar i sudskim putem, koji su dobili prekide Ugov-ora o radu na određeno vrijeme u Jadroliniji, nevezano za njihov status u članstvu SPH, s tim da se mora paziti na zakonske rokove podnošenja žalbe na prekide radnog odnosa.

U 2010. će se obavezno inzistirati na nastavku

izrade NKU, tražeći sastanak s ministrom B. Kalmetom, kako bi MMPI izvršilo pritisak na „male brodare“ na sudjelovanje u izradi NKU, da bi se izbjegla nelojalna konkurencija. Predsjednik Uprave Jadrolinije, na sastanku sa Sindikatima se je složio s našim stavovima i obećao prihvaćanje svega što prihvate i „mali brodari“, uz opasku da u budućim pregovorima ne moraju biti prisutni svi „mali brodari“.

Okvirno KU za radnike na kopnu je izrađen i uručen Upravi Jadrolinije i kolegama iz NSPPBH s našom željom da isti prouče, u njega ugrade sve što misle da je dobro i na kraju da ga zajednički donesemo kako bi oko 500 radnika na kopnu bilo kvalitetno zaštićeno u svojim pravima.

Pri kraju je izrada kriterija za utvrđivanje minimalnog broja članova posade broda u javnom obalnom pomorskom

prometu u komercijalnoj eksploataciji, od strane radne grupe čiji sastavni dio čine i predstavnici SPH.

Zaključeno je da se moramo izboriti i u Zakon o mirovinskom osiguranju, Pomorski zakonik i ZOR ubacili zvanje “pomorac”, pošto svima predstavlja veliki problem ne posto-janja zanimanja pomorac, što se reflektira kroz razne probleme s kojima se susreću pomorci.

I dalje ćemo inzistirati, kod VRH, na ponovnom uvođenju beneficiranog radnog staža za pomorce po osnovi dostavljenog im elaborata.

U ovim kriznim vremeni-ma recesije, iznos članarine za sve članove, koji plaću primaju u kunama prev-elik, te je prihvaćeno na 6. sjednici SO SPH održanoj 20. listopada 2009. da se isti smanji s 1 na 0,5 % bruto plaće s početkom primjene od 01. 01. 2010. godine. •

Priredila B. Manojlović

Aktivnosti u2010. godini

Jadrolinija

br. 60 • siječanj 2010 7

SPH:zabrinut zbog sporosti

Tijekom 2009. godine održana su dva sastanka u MMPI u svezi traženih prom-jena Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Ovdje se ponajviše radilo o problematici u dijelu vezanom za stjecanje najviših zvanja u pomorstvu, iako je taj dio ostavljan za kasnije rasprave i usaglašavanja, a rješavana su samo pitanja vezana za primjedbe EMSA-a (European Maritime Safety Agency).

Da podsjetimo: s obzirom da veliki broj hrvatskih pomoraca ne može napredovati do najviših zvanja zbog toga što se za ta zvanja zahtjeva fakultetska naobrazba pokrenuta je inicijativa (s više strana) da se dodatnom fleksibilizacijom naobrazbe časničkog kadra koji imaju dugogodišnju praksu omogući stjecanje najviših zvanja.

SPH je u svom prijedlogu zahtijevao da časnici s dužim stažom plovidbe (npr. 3-5 godina, iako to još nije definirano) mogu, uz dodatnu naobrazbu i polaganje određenih ispita, doći do najviših zvanja što je poznata praksa i u drugim europskim zemljama.

Pomorski fakulteti u Hrvatskoj imaju zadatak da odrede potrebnu razinu (broj sati, predmeti) edukacije. Takva edukacija odvijala bi se isključivo u okviru fakulteta, pa bi se položeni ispiti priznavali za eventu-alno daljnje školovanje.

SPH zahtjeva da se takav sustav obra-zovanja prilagodi pomorcima:

- da se broj sati svede na razumnu mjeru,

- da svi pomorci imaju jednaka prava i mogućnosti, da pomorci mogu (s obzirom na smjene i boravak na brodu) predavanja slušati i ispite polagati na bilo kojem pomorskom fakultetu u RH, i

- da takva naobrazba bude cijenovno u rangu drugih europskih zemalja.

Prema najavama, prvi ovogodišnji sastanak radne grupe koja priprema prijedloge, očekuje se najranije u veljači, pa SPH izražava zabrinutost sporošću, jer ukoliko se nastavi ovakvim tempom novi način naobrazbe za najviša zvanja neće moći startati na vrijeme, u najboljem slučaju, prije slijedeće godine. (bb i dp)

Šibenska plovidba – mrtvo slovo na papiru

U utorak 20. listopada 2009. godine u turističkom kompleksu Solaris kraj Šibenika održana je konferencija za novinare Sindikata

pomoraca Hrvatske na kojoj je Milko Kronja, bivši povjerenik SPH za “Slobodnu plovidbu” iz Šibenika objavio vijest o sporazumu Jadranske banke Šibenik i bivših zaposlenika “Slobodne plovidbe” prema kojoj će banka otkupiti tražbine bivših radnika, njih 58 koji imaju pravo potraživanja jer su na dan proglašenja stečaja bili još u radnom odnosu sa SP. Sporazum je formuliran tako da će im

do konca listopada biti isplaćene zaostale ( zakonski minimalne ) plaće i otpremnine u iznosu od 1 517 000 kuna a ukoliko banka uspije naplatiti još nešto u daljnjem tijeku stečajnog postupka, obvezuje se isplatiti radnicima još 50 % od tog eventualnog naplaćenog dodatnog iznosa. Inače, ukupna priznata potraživanja radnika iznose 6 799 000 kuna. Uz Kronju javnosti su se obratili

i Vladimir Svalina, predsjednik SPH, Branko Berlan, tajnik SPH i Nikša Ninić, jedan od bivših zaposlenika te šibenske kompanije.

Brodarska kompanija koja je desetljećima bila zaštitni znak grada Šibenika, ali i izvor prihoda za sam grad i širu okolicu, već deset godina je u procesu stečaja.

Sudbina “Slobodne plovidbe” je od listopada 1998. do službenog proglašenja stečaja, godinu dana kasnije, bila prepuštena političkoj volji šačice ljudi koji su “bez pardo-na” odlučili šibensku kompaniju, već onda na početku propasti, svojevoljno “pogurnuti” i ubrzati taj proces. Prethodno Prethodno najavi o prvom prosvjedu SPH u Šibeniku koji je održan 13. travnja 1999. godine, osnovana je nova tvrtka “Šibenska plovidba”, ali samo na papiru. No, unatoč javno izrečenim obećanjima iz Zagreba i napravljenim elabo-ratima isplativosti kupnje 5 do 8 rabljenih brodova, državne garancije nisu stizale.

“Šibenik je ostao bez svoje 50-godišnje tradicije, a ljudi bez dostojanstva. Sa čime smo zaslužili takav tretman?”, završio je konferenciju Nikša Ninić.

Tekst i slika: B. Manojlović

Za većusuradnjutransportnih sindikata u Hrvatskoj

U Zagrebu je na inicijativu SPH 15. pros-inca 2009. godine održana sjednica NKO HTS (predstavnici transportnih sindikata iz Hrvatske koji su članovi ITF-a odnosno ETF-a (Sindikat strojovođa Hrvatske, Sindikat željezničara Hrvatske, Sindikat službi kontrole leta, Sindikat lučkih radnika Hrvatske), odnosno sindikati koji su odas-lali molbu za prijem ( Sindikat prometnika vlakova Hrvatske). Sastanak je organiziran nakon što je SPH izašao iz članstva SSSH, a zaključeno je da se s tim sindikatima nastavi suradnja s ciljem otvaranja dijaloga oko podizanja razine suradnje odnosno da se dogovori prijedlog rada za 2010. godinu.

Suradnja među transportnim sindikatima formalno je započela 1998. godine ustanov-ljavanjem Nacionalnog koordinacijskog odbora hrvatskih transportnih sindikata, a aktivnost odbora doživjela je svoj vrhu-nac 2001. godine kada je zajednički orga-niziran Prvi kongres ETF-a u Zagrebu, a u sklopu priprema za sudjelovanje na Trećem kongresu ETF-a prošle godine zajednički su podnijeli kongresnu rezoluciju pod nazivom “Socijalni dijalog i prava radnika” koja je, nakon predstavljanja, prihvaćena od delegata kongresa.

Na sjednici u Zagrebu je zaključeno da se odbor treba izboriti da osigura mjesto za svog predstavnika u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV), da se zajednički snažnije nastupa prema Vladi RH i MMPI oko praćenja završnih pregovora oko Poglavlja 14- Transport u procesu pristupanja EU. Do konca siječnja 2010. godine izraditi će se tekst Statuta odnosno prijedlog aktivnosti u 2010. godini. (dp)

Rok do 2011. godineMinistarstvo mora, prometa i infrastruk-ture uputilo je u procedure Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljen-osti pomoraca, a isti se donosi u cilju produženja roka u kojem su pomorci dužni zamijeniti svoje svjedodžbe o ospobobljenosti koje su, sukladno rani-jem propisu, izdavane s neograničenim rokom trajanja.Prema prijedlogu novog Pravilnika, kra-jnji rok za zamjenu svjedodžbi o osposo-bljenosti biti će 1. lipnja 2011. godine.

Zamjena svjedodžbiObavještavamo Vas da Sukladno izmjenama i dopunama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposo-bljenosti pomoraca (Narodne Novine broj 62/2009), pomorci koji su do 6. lipnja 2009. godine odnosno stupanja na snagu izmjena i dopuna Pravilnika stekli:

• Svjedodžbu o dopunskoj osposobljen-osti za temeljnu sigurnost na brodu • Svjedodžbu o osposobljenosti za člana posade koji čini dio plovidbene straže • Svjedodžbu o osposobljenosti za člana posade koji čini dio plovidbene straže u strojarnici • Svjedodžbu o osposobljenosti za up-ravljanje gašenjem požara • Svjedodžbu o osnovnoj osposobljen-osti za rad na tankerima • Svjedodžbu o osposobljenosti za rukovanje brodicom za spašavanje i spasilačkom brodicom osim brze spasilačke brodice • Svjedodžbu o osposobljenosti za ru-kovanje brzom spasilačkom brodicom • Svjedodžbu o osposobljenosti za pružanje medicinske prve pomoći • Svjedodžbu o osposobljenosti za rad s opasnim teretima

moraju zamijeniti iste u roku od 5 godina od dana izdavanja, a najkasnije do 06. lipnja 2010. godine bez uvjeta. Pomorci koji ne zamijene svjedodžbe u roku morat će ponovno odslušati program izobrazbe i polagati ispit.

Osposobljenost za pružanje medicinske skrbi na brodu

Podsjećamo pomorce da Sukladno Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, pomorci koji su do dana stupanja na snagu navedenog Pravilnika stekli svjedodžbu o osposo-bljenosti za pružanje medicinske skrbi na brodu mogu zamijeniti iste najkasnije do 25. svibnja 2012. godine.

Svjedodžba ima valjanost za razdoblje od pet godina od dana izdavanja. Nakon istjeka propisanog roka svjedodžba će se moći zamijeniti isključivo uz potvrdnicu o izobrazbi.

Podsjetnik za vježbenikePodsjećamo da Sukladno Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama o osposobljen-osti pomoraca, vježbenik palube ili stroja dužan je prije početka vježbeničke službe ovjeriti obrazac vježbeničkog dnevnika u nadležnoj lučkoj kapetaniji. Također su dužni tijekom vježbeničke službe slijediti propisani program izobrazbe na brodu, pod nadzorom i uz praćenje od strane osposobljenog i ovlaštenog časnika na takvom brodu te voditi vježbenički dnevnik na hrvatskom ili engleskom jeziku sukladno obrascima propisanim u Prilozima E i F koji su sastavni dio ovog Pravilnika.

Časnik od 20 godina!Smatralo se da je prošlo vrijeme kada su se svjedodžbe mogle dobiti kupovinom. Sjećamo se slučaja gen. tajnika ITF-a Davida Cockrofta koji je dokazao da se bez dana plovidbe može dobiti svjedodžba prvog časnika 2001. godine ili slučaja dvadesetgodišnjeg pomorca koji je imao svjedodžbu prvog časnika stroja.Sredinom prošle godine ciparski PSC je otkrio da od 24 zapovjednika, prvih časnika palube i stroja na šest brodova samo četvorica imaju valjane svjedodžbe!Još je sramnija bila činjenica da je većina tih pomoraca imala zakonite svjedodžbe koje je izdala državna administracija koja je potpuno zanemarila svoja temeljne obveze iz “svete” knjige međunarodnog prava, UN Convention on the Law of the Sea.Tužna je bila i činjenica da su časnici PSC koji su razgovarali s mladim časnikom, s osnovnim obrazovanjem koji je posje-dovao svjedodžbu za drugog strojara uz pomoć prevoditelja, jer nije znao ni riječi engleskog, na pitanje što će biti s njegovom pomoračkom karijerom ako ne bude mogao ploviti kao časnik. Odgovor je bio: imam obitelj koju moram prehraniti i ostati ću na brodu i raditi kao mazač! (dp)

Podsjetnik

8 br. 60 • siječanj 2010 9

Jedan od najznačajnijih faktora koji utječu na klimatske promjene u svakom su slučaju ispušni plinovi dizelskih motora. Ispušni plinovi s brodova smatra-ju se značajnim izvorom onečišćenja zraka, jer u njima ima 18-30 % dušikovih oksida (NOX) i 9 % sumpornih oksida (SOX) koji se smatraju onečišćivačima. Ostali sastojci-onečišćivači su ugljični monoksid (CO), ugljikovodici (HC) i ugljični dioksid (CO2). Prema nekim istraživanjima 15 velikih brodova emitira istu količinu sumpornog oksida kao svi automobili zajedno ! U 2010. godini, kažu zaštitnici okoliša, oko 4 % onečišćenja zraka potjecati će iz ispušnih plinova brodova. Ako je točan podatak da svjets-kim morima plovi oko 90.000 brodova od kojih je 90 % pogonjeno dizelskim moto-rima koji su pouzdani, efikasni, laki za održavanje, ali teško da mogu udovoljiti i zahtjevima za što nižom emisijom štetnih plinova.

Zašto brodski motori onečišćuju Kako bi se postigla što veća efikasnost

brodskih dizelskih motora, skraćuje se vrijeme izgaranja goriva u cilindru, pa se motoru s duljim stapajem povećava kompresijski omjer.To dovodi do izgaranja goriva u cilindru pri višim temperatura-ma, što uzrokuje pojavu štetnih plinova. Sumpor je jedan od sastojaka goriva sporohodnih dizelskih motora, a smanjenje udjela sumpora u gorivu poskupljuje njeg-ovu proizvodnju i time povisuje njegovu cijenu. Srednjehodni dizelski motori, kao i plinske turbine, koriste kvalitetnija goriva, pa time smanjuju onečišćenje, ali imaju i manji stupanj iskoristivosti.

Ovakva ograničenja visoke iskoristivosti i povećanih ekoloških zahtjeva otvaraju potrebu za razvojem novih pogonskih postrojenja: putnički i ro-ro brodovi sve

više koriste prihvatljiviji elektromotorni pogon, radi se na razvoju nove gener-acije plinskih turbina, a iznimka nisu više kombinirani pogonski sustavi.

U brodarstvu je sva pozornost prebačena na smanjenje dušikovih oksida (NOX). Smanjenje NOX-a može se izvršiti na tri osnovna načina: obradu prije uporabe goriva, unutarnje ili primarne metode i sekundarne metode.

Obrada prije uporabe goriva temelji se na smanjivanju dušika u gorivu (deni-tracija), ali još nema u uporabi praktične metode.

Unutarnje ili primarne metode mijen-jaju konfiguraciju samog motora i djeluju izravno na proces izgaranja. Stvarno smanjenje ovisi o tipu motora i metodi smanjivanja (10-50%).

Modifikacija procesa izgaranja može se izvršiti na više načina: smanjenjem tlaka izgaranja čime se smanjuje skok temperature i zastupljenost NOX (ta metoda povećava potrošnju goriva); druga je metoda prilagodba sapnice rasprskača. Tvrtka MAN B&W je uvela rasprskač kliznog tipa koji smanjuje količinu ugljiko-vodika i krutih čestica za 30 % i sman-juje potrošnju goriva (samo za motore s više od 600 mm promjera cilindra). Promjenom osobina uštrcavanja goriva može se birati između ekonomičnosti ili niske emisije NOX-a. Može se koristiti i uštrcavanjem vode ili vlaženjem – voda se dodaje u komoru izgaranja odvojenim sapnicama (smanjuje se NOX za motor na MDO gorivo za 50-60 %). Još jedan je

način ubacivanjem vode u prostor izga-ranja vlaženjem ispirnog zraka ( smanjenje i do 50 % NOX-a, ali nedostatak je velika potrošnja vode).

Sekundarne metode podrazumijevaju smanjenje emisije bez promjene konstruk-cije motora (selektivno katalitičko smanjenje NOX-a – do 95 % uz dodatak amonijaka ili uree u ispušni plin prije ulaska u katalitički pretvarač). Ta metoda je trenutno najdjelotvornija i zadovoljava najstrože zahtjeve za plovidbu morem.

No, svaka metoda nosi sobom kompro-mise: smanjuje se emisija NOX-a povećava se potrošnja goriva odnosno emisija nekih drugih štetnih plinova.

SAD prednjače Prema izvješću Irene Blooming, glasno-

govornice europske udruge Seas at Risk, gorivo koje se koristi za pogon tankera i kontejnerskih brodova ima visoki sadržaj sumpora pa je stoga jeftiniji u odnosu prema gorivu koje se koristi za pogon vozila na kopnu.

-Brod kroz ispušne plinove izbacije oko 50 puta više sumpora od cestovnog tegljača po metričkoj toni prevezenog tereta, ističe Blooming.

Povećanje trgovinske razmjene između SAD i Kine posljedično povećava broj brodova koji plove Tihim oceanom i stvara velike probleme zaštiti okolišu. Uz to da bi se zadržala razina ekonomskog rasta u Kini,

Priredio: D.Prestint

U 2012. godini Kyoto protokol iz 1997. godine za sprječavanje klimatskih promjena i global-nog zagrijavanja koji je stupio na snagu u listopadu 2004. go-dine prestaje važiti. Njime su se trebale emisije stakleničkih plinova do 2012. godine sman-jiti za 5 posto ispod razine iz 1990. godine. No, Protokol nisu prihvatili SAD i Australija. Zbog toga je na klimatskoj konferenciji koja je održana u Copenhagenu u prosincu prošle godine u s svakom slučaju trebalo donijeti bilo kakav završni dokument.

kupuju se velike količine žita i rudače koje se prijevoze brodovima, a broj putovanja, prema realnim procjenama, će nastaviti rasti.

Inače, ispitivanja utjecaja ispušnih plino-va s brodova na onečišćenje zraka počelo je 1992. godine u Kanadi na brodu “Grif-fin”, a kasnije se proširilo na 15 trgovačkih brodova koji su plovili kanadskim vodama. Rezultati su predstavljeni u studenom 1996. godine u IMO-u. Podaci su iskorišteni da se potkrijepi odluka o donošenju zakonskih akata i pravila o onečišćenju zraka kao i za potkrijepu tvrdnje da su brodski ispusi generatori onečišćenja.

SAD prednjače u donošenju zakonskih akata za sprječavanje onečišćenja zraka s brodova, pa su nedavno donijeti stan-dardi za motore i goriva za brodove koji viju američku zastavu koji će smanjiti onečišćenje i uštedjeti preko sto bilijuna dolara zdravstvu za liječenje bolesti koje se javljaju kao posljedica onečišćenja zraka.

Cilj je da se do 2030. godine smanji godišnja emisija dušičnog oksida (NOX) s velikih tankera, teretnih brodova i brodova za krstarenje za oko 1,2 milijuna tona. Kada se standardi budu u potpunosti primjen-jivali emisija NOX-a će se smanjiti za čak 80 posto u odnosu na današnje stanje. Iznijet je i podatak da će primjena tih standarda u 2030. godini smanjiti broj preranih smrtnih slučajeva između 12 i 31.000 te da će se uštedjeti čak 1,4 milijuna radnih dana.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) će ove godine u ožujku objaviti zajedničku američko-kanadsku zonu, u

kojoj će se neumoljivo provoditi strogi standardi u pogledu čistoće ispušnih plinova za velike brodove pod stranim i američkom zastavom koji će ploviti tim područjem.

Što s Hrvatskom ?

U travnju 2005. godine hrvatska je Vlada donijela Uredbu o potvrđivanju Protokola iz 1997. godine na Međunarodnu konvenciju o sprječavanju onečišćenja s brodova, 1973. kako je preinačena Protokol iz 1978. godine. Konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova, 1973. kako je preinačena Protokolom 1978. (MARPOL 73/78) stupila je na snagu 2. listopada 1983. Republika Hrvatska je stranka Konven-cije, temeljem notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991. godine. Konvenciju je ratificiralo, prihvatilo ili joj je pristupilo 130 država. Konvencija ima pet priloga koji uređuju: Prilog 1. sprječavanje onečišćenja uljem - stupio na snagu 02.10. 1983.; Prilog 2. sprječavanje onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u razlivenom stanju - stupio na snagu 06.04.1987.; Prilog 3. sprječavanje onečišćenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u upakiranom obliku - stupio na snagu 01.07.1992.; Prilog 4. sprječavanje onečišćenja sanitarnim otpadnim vodama s brodova - stupio na snagu 27.09.2003. i Prilog 5. sprječavanje onečišćenja smećem s brodova- stupio na snagu 31.12.1998.

Protokolom iz 1997. godine na

4 posto svih klimatskih promjenauzrokuju brodovi !

Tema broja

Međunarodnu Konvenciju o sprječavanju onečišćenja s brodova, kako je preinačena Protokolom 1978. (MARPOL 73/78) koji je stupio na snagu 19. svibnja 2005. godine, uvoden je Prilog 6. kojim se uređuje sprječavanje onečišćenja zraka od brodova.

Sprječavanje onečišćavanja zraka obuhvaća: nadzor nad ispuštanjem dušikovih oksida (NOX) u ispušnim plinovima diesel motora snage iznad 130 kW; nadzor nad ispuštanjem tvari koje uništavaju ozon; nadzor nad ispuštanjem sumpornih oksida (SOX) u ispušnim plinovima diezelskih motora; nadzor nad ispuštanjem hlapljivih organskih spojeva s tankera i nadzor rada brodskih spaljivača.

I na kraju, zaštita morskog okoliša od onečišćenja iz zraka je novijeg doba, nema međunarodnih ni regionalnih ugovora koji su samo posvećeni zaštiti mora od onečišćenja iz zraka. Zbog toga pravila za sprječavanje onečišćenja iz zraka nalazimo u konvencijama koje se bave nadziranjem i sprječavanjem emisija u atmosferu i konvencijama o onečišćenjima s brodova i iz kopnenih izvora.

U Rio de Janeiru je 1992. godine doni-jeta Konvencija UN-a o promjeni klime. U njezinoj primjeni države su obvezne surađivati u izradi nacionalnih i region-alnih programa mjera za ublažavanje klimatskih promjena kontrolom emisija plinova koji pridonose globalnom porastu temperature, a nisu obuhvaćeni Montrealskim protokolom. Uz Konven-ciju donijet je i Protokol u Kyotu 1997. godine.

S primjenom tog protokola se zakas-nilo, jer njime predviđene mjere nisu dostatne s obzirom na to da je sve više znakova globalnog zatopljenja.

Summit u Copenhagenu usvojio je dokument nazvan Copenhagen Accord, usvojen konsenzusom male grupe zemalja uključujući dva svjetska najveća onečišćivača zraka – Kine i SAD. Spora-zum je djelo Baracka Obame (zajedno s predstavnicima Kine, Indije, Brazila i Južnoafričke Republike, uz konzultacije s predstavnicima Francuske, Njemačke i V. Britanije), a sporazumu su se proti-vile Venezuela, Bolivija, Ekvador i Kuba. Konferencija nije prihvatila taj sporazum, već je on “primljen na znanje”. Što to znači ? Pozitivno je da su po prvi puta na istoj strani SAD, Kina i druge najraz-vijenije zemlje u zajedničkom naporu da se smanji emisija plinova, a negativno je da nema zajedničkog cilja za smanjenje emisija do 2050. godine, i da je sporazum neodređen u svojim ciljevima. •

(Korišteni podaci B. Milošević-Pujo, N. Jurjević: Onečišćenje mora iz zraka emisi-jom ispušnih plinova)

4 posto svih klimatskih promjenauzrokuju brodovi !

ITF – zaštitnik sigurnog i čistog transporta

International Transport Worker’s Federa-tion prometnuo se u zaštitnika sigurnog i čistog javnog transporta na posebnom seminaru za delegate na Konferenciji o klimatskim promjenama koja je održana u Copenhagenu 15. prosinca.

Seminar je bio posvećen ulozi čistih, zelenih poslova u smanjenju emisija, borbi protiv klimatskih promjena i osiguranju sigurnije i svjetlije budućnosti.

Generalni tajnik ITF-a, David Cockroft je tom prilikom izjavio da je transport globalni fenomen koji zahtjeva globalno zakono-davstvo, globalnu suradnju i globalnu tehnologiju kako bi se ostvarila stvarna održivost za ljude i robu u putovanjima koje moraju napraviti.

On je naglasio da jeftini, neregulirani transport “ne znači samo smanjenje plaća i trošak rada, već i oštećivanje okoliša odnosno stvaranje rizika kako za putnike tako i za radnike.”

-Pronalaženje boljih rješenja u poštivanju okoliša počinje s nalaženjem rješenja

koja poštuju onoga tko u transportu radi i putuje, zaključio je Cockroft.

Kada je UN-ova konferencija počela, međunarodna udruga brodara (Interna-tional Chamber of Shipping-ICS) je objavila da snažno podupire globalne mjere koje će se prihvatiti u Copenhagenu za smanjenje emisija ugljičnog dioksida u brodarstvu.

- Najdjelotvorniji način smanjenja ugljičnog dioksida s brodova znači za konferenciju u Copenhagenu da da Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (agenciji UN-a) mandat da finalizira sveo-buhvatan paket tehničkih i ekonomskih mjera koji je već razvijen, stav je ICS-a.

EU je zatražila dogovor u Copenhagenu za plan smanjenja emisija u globalnom pomorskom sektoru za 20 posto od 2005. do 2020. godine.

Unutrašnja plovidba - 30 %

Bez obzira na summit u Copenhagenu o klimatskim promjenama, Inland Navigation Europe, European Barge Union i European Skippers Organisation su se dogovorili da znatno smanje emisiju ugljičnog diok-sida: “To je jedino što mi možemo učiniti da učinimo svijet boljim za življenje za sadašnje i buduće generacije.

Unutrašnja plovidba je najveći prijatelj okoliša u transportu (3,5 puta manje ugljičnog dioksida po toni/kilometru u usporedbi s cestovnim prijevozom), ali to nije sve, ova grana transporta je smanjila potrošnju goriva od 1990. godine do danas za 15 posto.

br. 60 • siječanj 201010

Svečana dodjela prestižnih nagrada održala se petog prosinca 2009. godine na trajektu “Zadar” privezanom u Zadru. Plavu vrpcu u pojedinačnoj konkurenciji dobio je dubrovački kapetan Jurica Brajčić, a u momčadskoj je Plavu vrpcu dobila posada »Donata« Tankerske plovidbe pod zapovjedništvom kapetana Tonija Dunatova.

Nagradu je u ime kapetana Brajčića primio njegov kolega, voditelj ureda SPH i kapetan Vladimir Glavočić iz Dubrovnika, a uručio ju je Bojan Divjak, direktor Narod-nih novina pressa i član Uprave. Kapetan Brajčić je u to vrijeme bio na istoj ruti na kojoj je 30. studenoga 2008. spasio kruzer »Oceania Nautica« od napada somalskih gusara u vodama između Jemena i Somali-je. Brajčić se satelitskom vezom zahvalio nazočnima, istaknuvši: »Velika mi je čast dobiti Plavu vrpcu. Ovo je i nagrada svim časnicima i posadi koji su sa mnom bili na brodu u trenutku napada gusara.«

Milivoj Fučkar, predsjednik Uprave Narodnih novina je uručio Plavu vrpcu u momčadskoj konkurenciji Toniju Duna-tovu, kapetanu »Donata«. Tanker »Donat« Tankerske plovidbe iz Zadra plovio je Adenskim zaljevom 4. siječnja 2009, u trenutku kad ih je napala skupina pirata. Mlazom iz vodenih topova i vatrogasnih cijevi uspješno su odbili napad somal-skih gusara i spasili brod. »Najvažnija je priprema, jer nepripremljeni brodovi najlakši su plijen gusarima, a tamo su svi gusari, pa i ribarski brodovi, i nije se lako boriti protiv njih«, rekao je kapetan Duna-tov. U radu ocjenjivačkog suda za dodjelu Plave vrpce Vjesnika sudjelovao je, u ime SPH, kap. Predrag Brazzoduro.

Hrvati spasili 18 brodolomaca

Pred dodjelu Plave vrpce Vjesnika u

SU SPH u Rijeci pristigao je e-mail o pothvatu posade “LNG Pioneer” (dužine 277 metara) koja je pod zapovjedništvom Nikole Brzice spasila 18 brodolomaca u Indijskom oceanu, na pola puta između Šri Lanke i Australije, oko 650 kilom-etara od najbližeg kopna. Još devetoricu je iz mora izvukla posada broda “Kuamg”. “LNG Pioneer” je plovio iz Hazire (Indija) za australsku luku Dampier kada je dobio zahtjev australskih vlasti za pružanje pomoći brodu u nevolji. Ukrcavši svih 27 brodolomaca, brod ih je, skrenuvši s kursa, sigurno iskrcao, nakon pružene tople odjeće, pića i hrane, na Božičnim otocima. Brod je u managementu MOLNG Transport Europe i vije zastavu Bahama.

Zapovjednik i posada su početkom ove godine dobili pismo zahvale Australia Border Patrol.

Dodjela Plave vrpce Vjesnika najhrabrijima

»Plava vrpca Vjesnika je nagrada koja se dodjeljuje najhrabrijima među najhrabrijima za iznimne podvige u spašavanju ljudskih života na moru. Po uzoru na međunarodnu nagradu plave vrpce, Vjesnikov urednik Pomorske rubrike Ratko Zvrko prije 43 godine utemeljio je i našu nagradu na koju je Vjesnik jako ponosan«, naglasio je Marinko Bobanović, zamjenik glavnog urednika Vjesnika. »Toliko puno ima pomorskih pothvata u Jadranu i na svim morima svijeta da je zaista teško izabrati najbolje i najpožrtvovnije«, istaknuo je Mate Botica, predsjednik Odbora za dodjelu nagrada.

Kriminalizacija

Osiguranjepomoraca

Članovi Središnjeg odbora raspravljali su o prijedlogu osiguranja pomoraca – članova SPH od kažnjavanja, na prijedlog P. Brazzodura. Nakon slučaja Marka Pola, gdje smo bili sudionici javnog linča od strane medija na pomorce i to u trenutku kada im nije bila dokazana krivnja, podržan je prijedlog uz nadu da će ovakvih slučajeva biti malo ili da ih možda neće niti biti. nakon rasprave donesene su sljedeće odluke:

Da se nakon upravne istrage objavi i prihvati plaćanje kazne za prekršaje pomorca do najvećeg iznosa od 20.000,00 kuna.

Da je pomorac član SPH sa redovito plaćenom članarinom od najmanje 5 godina.

Da pomorac u svojoj odbrani od samog početka istražnog postupka (pomros-ke istrage) do kraja upravnog postupka mora angažirati SPH, ovlastiti predstavnika SPH.

Da je pomorac dužan osob-no podmiriti iznos ukoliko je kazna veća od 20.000,00 kuna.

UkratkoSO SPH donio je odluku

da članarina SPH pomoraca i ostalih radnika-članova SPH koji plaću primaju u kunama iznosi 0,5 posto od bruto plaće (dosad 1 %). Ova visina članarine primjen-juje se do trenutka ukidanja tzv. kriznog poreza.

SO SPH donio je odluku da vježbenici na brodu kao i radnici pripravnici koji su pristupili SPH plaćaju jedinstvenu članarinu od 20 kuna mjesečno.

SO SPH donio je odluku da, u slučaju kada SPH po prvi put pokreće svoje aktivnosti u nekoj kompani-ji te učlanjuje nove članove u toj kompaniji, članarina za prvu godinu iznosi 30 kuna mjesečno.

SO SPH donio je odluku da studenti i đaci koji su odlučili pristupiti SPH plaćaju jedinstvenu članarinu od deset kuna mjesečno dok su u tom statusu.

20 = 60U 2010. godini Sindikat pomoraca Hrvatske obilježava 20.

obljetnicu svog postojanja koja će se obilježiti uglavnom radno – organizacijom okruglih stolova i konferencija o problemima koji tište pomorce i ostale zaposleniku u pomorskoj privredi. Tako je već u siječnju planirano održavanje okruglog stola na temu Mirenja u pomorskim sporovima u Splitu, a u travnju će se organizirati Međunarodna (Italija, Slovenija, Crna Gora, Albanija) konferencija o provođenju FOC kampanje u Hrvatskoj odnosno u Jadranu. Na proljeće će se organizirati i međ. konfer-encija o kriminalizaciji pomoraca te okrugli stol o sigurnosti plovidbe na Jadranu.

Istovremeno je pred Vama i 60. broj Pomorskog vjesnika što znači da je, u prosjeku, Pomorski vjesnik tiskan triput na godinu. Međutim, valja imati na umu da je prvih godina Pomorski vjesnik (u starom formatu) tiskan svega jednom na godinu.

Blue Line Ltd traži suglasnost

Agencija za obalni linijski putnički promet dobila je zahtjev za

davanje suglasnosti plovidbenog reda za novonabavljeni trajekt tvrtke Blue Line Ltd (Split, odnosno druge hrvatske luke – talijan-ske/jadranske luke). Predstavnik SPH u UV agencije V. Svalina je upozorio da SPH više godina upozorava da ovaj, po svemu sudeći, hrvatski brodar djeluje na tržištu pod dampiškim uvjetima s brodovima koji su upisani pod zastavom pogodnosti Paname što podrazumijeva angažman jeftinije posade drugih nacionalnosti i angažman dijela hrvatske posade (časnika) prema uvjetima međunarodne plovidbe prema Pomorskom zakoniku, što se ne može primijeniti za jadransku kabotažu.

Predstavnik SPH je istaknuo da će problem dodatno eskalirati ukoliko se donese odluka o ukidanju linija prema talijanskim lukama koje sada održava Jadrolinija, koja zapošljava isključivo hrvatske pomorce prema postojećem Pomorskom zakoniku i Nacionalnom kolektivnom ugovoru te da će SPH pozvati kolege iz drugih sindikata i sindikata lučkih radnika ( uključujući i one s druge strane Jadrana) da iskoriste sve zakonske mogućnosti i poduzmu industrijske akcije kako bi se spriječio takav razvoj događaja.(dp)

V. Glavočić prima Plavu vrpcu umjesto kap. J. Brajčića

br. 60 • siječanj 2010 11

Prema Ustavu RH “međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavlje-ni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj snazi su iznad zakona.”

To znači da u slučaju kolizije između odredbe međunarodnog ugovora i zakonske odredbe koja uređuje isti pravni odnos ili situaciju, u praksi se primjen-juju odredbe međunarodnog ugovora.

Obvezu na osigu-ranje prema mjestu rada sadržavaju svi međ. ugovori o soc. osiguranju (moguća je i obveza prema mjestu prebivališta). U slučaju RH, svi ugovori sadržavaju obvezu na osiguranje u državi u kojoj se obavlja rad ili djelatnosti, što znači obveznost na osigu-

ranje (mirovinsko, zdravst-veno i dr.) u državi rada. U pravilu nije moguće biti zaposlen i u državi rada biti osiguran samo na zdravstve-no, a u državi podrijetla ostati osiguranim na mirovinsko osiguranje. Posljedica obveze osiguranja u jednoj državi je isključivanje iz obveze na osiguranje u drugoj državi. Time se izbjegava plaćanje dvostrukog doprinosa povo-dom iste činjenice rada.

No, postoje i izuzeća. Npr. posada broda (izričito se navodi) je obvezna na osigu-ranje prema zakonodavstvu države pod čijom zastavom brod plovi. Hrvatsko zakono-davstvo ima posebne odredbe o obveznom osiguranju članova posade broda (čl. 16 st. 1 ZOMO i čl. 128. i 129. Pomorskog zakonika o prijavi i odjavi, osnovici i

obvezi plaćanja doprinosa na obvezna osiguranja članova posade broda). Valja napo-menuti i da se ovo izuzeće odnosi ne samo na članove posade brodova u riječnoj plovidbi. U izuzeća spadaju i zaposleni u utovaru i istovaru broda, uključujući tu i zapo-slene na popravku i nadzoru broda, koji su obvezni na osiguranje prema propisima države ugovornice u kojoj je luka u kojoj se nalazi brod.

Primjena ovih dvostranih međudržavnih ugovora ne bi smjela biti i povod za izbjega-vanje plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje (često pitanje pomoraca da li trebaju plaćati obvezna osiguranja), jer ta obveza važi uvijek u jednoj od ugovornih strana.(dp)

VladaMeđunarodni ugovori o socijalnom osiguranju

HrvatskaratificiralaKonvencijuo radupomoracaPredsjednik RH Stjepan Mesić je 28. listo-pada proglasio Zakon o potvrđivanju Kon-vencije o radu pomoraca iz 2006. godine koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 23. listopada 2009. godine. Treba naglasiti da ova Konvencija obvezuje samo one članice Međunarodne organizacije rada čije je rati-fikacije registrirao glavni ravnatelj, da ova Konvencija stupa na snagu 12 mjeseci od datuma registriranja ratifikacija najmanje 30 članica s ukupnim učešćem u svjetskoj bruto tonaži brodova od najmanje 33% te da ova Konvencija stupa na snagu za bilo koju članicu 12 mjeseci od datuma registriranja njezine ratifikacije.

Utjecaj naobveznaosiguranja u Hrvatskoj

DržavaZdravstvenoosiguranje

Mirovinsko osiguranje

Ozljede na radu i prof.

bolestiNezaposlenost

Obiteljska davanja

AUSTRALIJA - + -  - - AUSTRIJA + + + + - BELGIJA + + + + +BiH + + + + - BUGARSKA + + + + - ČEŠKA + + + + +DANSKA + + + -  +FRANCUSKA + + + -  +ITALIJA + + + + +JUGOSLAVIJA + + + + - KANADA - + - -  - QUEBEC - + -  -  - LUKSEMBURG + + + + +MAĐARSKA + + + + - MAKEDONIJA + + + + +NIZOZEMSKA + + + + +NORVEŠKA + + + + +NJEMAČKA + + + + - RUMUNJSKA + -  -  -  - POLJSKA + + + -  +SLOVAČKA + + + + +SLOVENIJA + + + + - ŠVEDSKA + + + -  +ŠVICARSKA + + + -  +TURSKA + + + + - VELIKABRITANIJA + + + + +

Država Predmet ugovora

ALBANIJA DOHODAK I IMOVINA

AUSTRIJA DOHODAK I IMOVINA

BELGIJA DOHODAK I IMOVINA

BJELARUS DOHODAK I IMOVINA

BiH DOHODAK I IMOVINA

BUGARSKA DOHODAK I IMOVINA

CRNA GORA DOHODAK I IMOVINA

ČEŠKA DOHODAK I IMOVINA

ČILE DOHODAK

DANSKA DOHODAK I IMOVINA

ESTONIJA DOHODAK

FINSKA DOHODAK I IMOVINA

FRANCUSKA DOHODAK

GRČKA DOHODAK I IMOVINA

IRAN DOHODAK I IMOVINA

IRSKA DOHODAK I IMOVINA

ITALIJA DOHODAK I IMOVINA

IZRAEL DOHODAK I IMOVINA

JORDAN DOHODAK

JUŽNOAFRIČKA REP.

DOHODAK I IMOVINA

KANADA DOHODAK I IMOVINA

KINA DOHODAK

KOREJA DOHODAK I IMOVINA

LATVIJA DOHODAK

LITVA DOHODAK

MAĐARSKA DOHODAK I IMOVINA

MAKEDONIJA DOHODAK I IMOVINA

MALEZIJA DOHODAK

MALTA DOHODAK

MAURICIJUS DOHODAK

MOLDOVA DOHODAK I IMOVINA

NIZOZEMSKA DOHODAK I IMOVINA

NORVEŠKA DOHODAK I IMOVINA

NJEMAČKA DOHODAK I IMOVINA

POLJSKA DOHODAK I IMOVINA

RUMUNJSKA DOHODAK I IMOVINA

RUSKA FED. DOHODAK I IMOVINA

SAN MARINO DOHODAK

SLOVAČKA DOHODAK I IMOVINA

SLOVENIJA DOHODAK I IMOVINA

SRBIJA DOHODAK I IMOVINA

ŠPANJOLSKA DOHODAK I IMOVINA

ŠVEDSKA DOHODAK I IMOVINA

ŠVICARSKA DOHODAK I IMOVINA

TURSKA DOHODAK

UJEDINJENO KRALJEVSTVO V. BRITANIJE I S. IRSKE

DOHODAK I IMOVINA

UKRAJINA DOHODAK I IMOVINA

Ugovori o socijalnom osiguranju koji su u primjeni

Pregled ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u Rep. Hrvatskoj

2010.godinaraspisivanje koncesija

Obavijeststudentima

Prema najavama iz MMPI u 2010. godini pri-premiti će se i raspisati natječaj za sve linije (trajektne i brodske putničke) koji bi trebao dovoljno dugo biti otvoren da se do konca 2011. godine zaključe ugovori s brodarima s uključenim žalbenim rokovima. S obzirom na raspisivanje natječaja za novi način funkcioni-ranja javnog linijskog pomorskog prometa MMPI je mišljenja da je potrebno vrlo brzo za svaku liniju izraditi poseban elaborat. Kako se navodi Europska komisija ne bi utjecala u hrvatskom javnom linijskom pomorskom prometu do istjeka zaključenih ugovora brodara za obavljanje ove djelatnosti, a nakon istjeka tih ugovora na natječaje za obnovu ugovora o dodjeli koncesija mogli bi se javiti i drugi brodari iz EU.(dp)

SPH obavještava studente koji su primali stipendije od MMPI, a ne mogu dobiti ukrcaj za obavljanje vježbeničkog staža da (prema odgovoru mr.sc. Siniše Prn-jaka, dipl. iur, višeg pravnog savjetnika u MMPI) se trebaju obratiti Mare Nostrum, Udruzi hrvatskih poslodavaca-brodara u međunarodnoj plovidbi (Av. V. Holjevca 20, Zagreb) i Split Ship Managementu (za CROSMA- Udruga hrvatskih poduzetnika u pomorskom poslovanju, Boktuljin put bb, Split). Ukoliko navedene Udruge potvrde da brodari nisu u mogućnosti studenta ukrcati na brod, isti nije dužan vratiti stipendiju, jer se nije mogao ukrcati zbog objektivnih razloga, a ne svojom krivnom.

br. 60 • siječanj 201012Odluka općinskog suda u Kopenha-genu, kojom je odbačen zahtjev četvorice pomoraca koji su proveli 83 dana zatočeništvu, nakon otmice broda DANICA WHITE, mogao bi biti presedan s nesagledi-vim negativnim posljedicama za pomorce, ali i za brodare.

Brod su oteli pirati 1. lipnja 2007. godine uz obale Somalije. Četvorica pomoraca tužili su kompaniju, vlasnika broda H.Folmer potražujući naknadu za štete koje su im nastale, a koje uključuju osobne povrede, izgubljenu zaradu i naknadu ukradenih stvari. Potražuju ukupno 253.000 US$ naknade.

Pomorci tvrde da se radi o nemaru kompanije koja je promjenila cilj putovanja i uputila brod uz obalu Somalije, a da nije savjetovala siguran kurs kroz opasno područje. Zapovjednik nije postavio stražu i plovio je 140 milja od obale, ignorirajući savjetovanih najmanje 200 nautičkih milja (u to doba).

Na brod koji vozi brzinom od 6 čvorova i čija se glavna paluba nalazi samo 1,5 metara iznad vodene linije, pirati su se ukrcali a da ih nitko nije opazio. U tužbi je istaknuto i to da zapovjednik nije uključio alarm. Prema tužbi brod je predstavljao, kako ističu tužitelji „otvoreni poziv piratima da se popnu“. Iako je u svojoj odluci sud utvrdio krivicu zapovjednika i odgovornost brodara za radnje zapovjednika, iako se zapovjednik ne nalazi među četvoricom tužitelja, sud je presudio u korist brodovlasnika H Folmera, jer tužitelji nisu dokazali da je nemar tuženika, direktno uzrokovao otmicu broda od strane pirata.

Pomorci su uložili žalbu višem sudu u Danskoj, nadajući se da će ovakav neprih-vatljiv stav suda biti promjenjen. Rasprava se očekuje tek za šest mjeseci.

Zašto je to loše za pomorce i za brodare?

Pomorci su uskraćeni za naknadu i onda kada su potpuno bez svoje krivnje i volje dovedeni u opasno područje i kada se kompanija odnosi neodgovorno i ne poštuje osnove sigurnosti uvjetovane

i međunarodnim obveznim pravilima

(ISPS, ISM). U ovom je slučaju očigledno da nisu imali izbora, jer je destinacija broda promjenjena bez mogućnosti da posada odustane od puta što je osnovno pravo pomorca. Radi se o brodu koji ima minimal-

ni broj posade (bolje rečeno ispod minimu-ma potrebnog za područje plovidbe), kojim se onemogućuje dovoljno dobra straža za brod koji je u potpunosti izložen po svojim maritimnim karakteristikama (mala brzina i niski freebord) piratskom napadu.

Iz svega je vidljivo da brodar nije poduzeo ništa radi povećanja sigurnosti i pružanja minimalne zaštite pomorcima, a očigledno nije ni mario o povećanim rizicima plovidbe u području u koje je poslao brod. U ovakvom postupku nije ni moguće dokazati, niti je potrebno dokazivati NAMJERU brodara da izazove otmicu. Dokaz namjere bi vodio u krivičnu odgovornost brodara. Ovdje je bilo dovoljno dokazati da je nečinjenjem brodar izložio brod i posadu većem riziku od onoga kojega bi imali da je postupao „pažnjom dobrog brodara“. Čak i da je poduzeo mjere kao što su: - omogućiti zamjenu pomorcima koji ne žele ploviti u područje s povećanim rizikom; - odrediti prolaz uz Somalijsku obalu dalje od 400 Nm; - ukrcati dodatni broj članova posade radi 24 satne straže s najmanje 2 lookouta; - zatražiti pratnju i/ili nadzor ratnih brodova u području plovidbe; - ograditi žicom brod da se oteža pristup na palubu; - uključiti vodene topove/pumpe; - podesiti alarma za automatsko alarmi-ranje i dr., njegova bi odgovornost za štetu nastalu brodu i posadi bila neupitna, ali bi mogla biti ograničena na ugovorenu nakn-adu. Brodari ovom presudom gube, jer će se pomorci morati prilagoditi ovakovim suds-kim rješenjima, te će odustajati od plovidbe u opasna područja. To je dugoročno gledano puno veći trošak od naknade koju je u ovom slučaju trebalo, po pravdi, isplatiti pomor-cima. •

Sudska odluka koja ugrožava pomorce i brodare

Pirati

Piše: Kap. P. Brazzoduro

Uz to, te noći na sidrištu luke Livorno navodno se nala-zila i ribarica/brod za prijevoz rashlađenog tereta ˝21 Oktobaar II˝ u vlasništvu talijansko-somalske tvrtke koji će nekoliko godina kasnije biti u središtu istrage nakon ubojstva novinarke Ilarie Alpi koja je ubijena dok je istraživala krijumičarenje oružja i otrovnih otpada u Somaliju.

Zaključak: trajekt se te večeri našao na krivom mjestu u potpuno krivo vrijeme. Pitanje je zbog čega su svi putnici pronađeni u pramčanom salonu s pojasevima za spašavanje i prtljagom kao da su spremni za iskrcavanje? Navodno je zapovjednik Ugo Chessa (stari morski vuk koji je godinu dana održavao liniju Livorno-Olbia, u prošlosti je bio zapovjednik jahte ˝Nabila˝ u vlasništvu miljardera Kashoggija, slučajno je i to ime povezano sa sumnjivim poslovima u trgovini oružjem), iako je vidljivost dobra, odlučio vratiti se u luku. Putnici su obaviješteni i okupljeni u

salonu gdje su nađeni mrtvi.Da li je rješenje tajne: trajekt

se vraćao u luku? Dok se trajekt vraćao, barža, koja je gorjela, eksplodira oštećujući antene i instrumente na trajektu. Trajekt mijenja smjer da se ne sudari s baržom, ali ne uspijeva izbjegnuti ogroman tanker. Svi drugi brodovi

bježe, a nafta s tankera pali trajekt.Ometanje radio veza i radara

na cijelom području onemogućuje spasitelje da lociraju trajekt, a tu je i dim. Salon u kojem su putnici puni se otrovnim plinovima dok putnici umiru očekujući pomoć.

Na suđenju u studenom 1995. godine na optuženičkoj klupi su četvorica: treći časnik palube tankera ˝Agip Abruzzo˝ Valentino Rolla optužen za višestruko ubojst-vo i požar, Angelo Cedro, zamjenik lučkog kapetana i dežurni časnik Lorenzo Checcacci optuženi su također za višestruko ubojstvo, jer nisu na vrijeme aktivirali spasitelje, a Gianluigi Spartano, običar ročnik, je optužen da nije proslijedio poziv za pomoć.

Prvog studenog dvije godine kasnije sud odlučuje da nitko nije kriv. Odbijeno je i samooptuživanje vođe palube Cira di Laura koji je tvrdio da je on ˝oštetio˝ kormi-larski uređaj na podrtini ˝Moby Princea˝ te tehničkog direktora Navarme zaduženog za održavanje trajekta Pasqualea D’ Orsija kojeg je prozvao vođa palube ...

Vraćamo se na noć desetog travnja 1991. godine zbog još nekih detalja: u 22.30 zapovjednik broda „Efdim Junior“, brod koji su unajmili Amerikanci za svoje vojne potrebe, vjerojatno pod grčkom zastavom, piše u brodskom dnevniku da je dobio obavijest u sudaru između nekog tankera i trajekta te da priprema brod za udaljavanje iz sigurnosnih razloga. To čine i drugi brodovi (vojni) koji provode precizni sigurnosni protokol, suprotan normalnim

nautičkim pravilima koji propisuju da se svaki brod mora približiti brodu u nesreći kako bi pomogao. No, s obzirom na teret koji voze shvatljiva je njihova žurba: moraju se što brže udaljiti od zone sudara zbog rizika za teret u njihovim skladištima. Između sebe ne komu-niciraju radio vezama, vjerojatno i zbog toga što se na brodovima nalaze posebni ljudi zaduženi za veze (pripadnici vojske, mornarice ili unajmljeni civili) koji odgov-araju samo Amerikancima, koji koriste šifrirane poruke i koji su u vezi sa svojim terminalom putem baze Coltano. Protokol predviđa da se ponovno sakupe u sigurnoj zoni, koju osiguravaju Amerikanci. Dakle, nema lutanja i samostalnog donošenja odluka – svi odlaze sjeverno od Darsena Toscana, gdje se već nalaze brodovi za prijevoz barži i gdje je sigurnost na većoj razini nego na prethodnom sidrištu. Ti brodovi pružaju „sjenu“ (makar i nenamjerno) i za još dva ili tri mala broda koji, nakon što su se našli u zoni sudara, dolazeći

sa sjevera, uzimaju rutu prema sjeveru (Darsena Calambrone-Tirrenia-Marina di Pisa). Njih slijedi, navodno, helikopter koji će se spustiti nedaleko od Marine di Pisa. Jedan od tih navodnih glisera ili većih gumenjaka s tri čovjeka na palubi ostaje u zoni gdje „Moby Prince“ ploveći krmom radi koncentrične krugove. Spasitelji žure prema „Agip Abruzzu“ i još ne znaju za trajekt... „Therese“ (postoji mogućnost da se radi o istome brodu koji je s hrvatskom posadom nedavno uhvaćen u Panami s drogom, ali u to doba s ukrajinskom posadom) bježi s prob-lemima na kormilarskom uređaju, teško manevrirajući i rizikujući da se i sama sudari s brodom „Nervi“... Naša istraživanja pokazuju da je „Nervi“ ustvari tanker koji će poto-nuti s teretom melase i djelomično hrvatskom posadom (stradao upravitelj stroja) nekoliko godina kasnije pod imenom – „Kristal“ !

nastavlja se

U istrazi je pronađeno da na pramčanim pro-pelerima trajekta ima tragova eksploziva. I to više vrsta eksploziva: pet od njih su ˝civilni˝, a dva su vojni koji se koriste za rušenje. Svi su jake razorne moći, kako sami tako i u zajedničkoj smjesi.

Moby Prince 6

Tajne mora, more tajni

Piše: D.Prestint

br. 60 • siječanj 201014

Kada je brodu istekla klasa, poslan je na putovanje iz Lagosa u Rijeku u balastu kako bi ovdje napravio neophodne popravke. Iako je udaljenost od Nigerije do Jadrana poprilična, u odluci Grka ima i dodatne logike, naime, brod je pod imenom “Tasman” izgrađen prije 19 godina baš u pulskom Uljaniku. Nakon dolaska na sidrište ispred Rijeke ništa se posebno nije događalo mjesecima, sve do 22. kolovoza, kada je brod konačno ušao u remontno brodogradilište Viktor Lenac. Tu je ostao do 15. listopada i obavio neophodne radove kako bi mogao produžiti svjedodžbe. U svemu se vlasnici nisu previše žurili, pošto je u proteklom razdoblju recesija dobrano pogodila tržište tekućih tereta. Isto tako, nisu naručili dokovanje u remontnom brodogradilištu, jer su namjeravali zatražiti od klasifi-kacijskog društva dozvolu da brod obavi još jedno putovanje do Pireja, gdje su očigledno planirali odgađanje odlaska u dok sve dok se stanje na tržištu ne popravi. Međutim, to im nije dopušteno, i od tada, odnosno ponovnog dolaska na

sidrište Rijeka, počinju nevolje posade, koja je u međuvremenu prestala dobivati plaće. Isplate su do kolovoza bile uredne, a nakon toga nisu dobili ni centa na svoje bankovne račune, brodske zalihe hrane su sasvim okopnile, isto ako ne i gore je bilo sa pitkom vodom. Posebna priča je to što je kompanija dopustila da zalihe goriva dođu skoro do nule, iako ga se maksimalno štedjelo, tako da pomorci nisu mogli niti pripremati hranu niti se normalno grijati niti osvijetliti brod. Stoga su zatražili žurnu pomoć ITF-a i 26. listopada je inspektor Milko Kronja stigao na brod kako bi utvrdio točno stanje i

probleme na brodu. Nakon sagledavanja sveukupne situacije, zaključeno je da je prioritet hitno nabaviti gorivo, bilo pritiskom na kompaniju bilo alarmiranjem nadležnih osoba u MMPI, pošto brod bez propisnog osvjetljenja predstavlja opasnost za plovidbu po noći. Uspjelo se nabaviti 20 tona dizel goriva te su se zalihe hrane i vode popunile tako da mogu potrajati do konca studenoga. Brodovlasnik je i dalje inzistirao na odlasku broda u Pirej, te je iznio plan da ga tamo otegli i zatim raspre-mi. Pošto je, i bez tih problema, tanker bio pod sudskom zabranom isplovljenja zbog duga prema brodogradilištu, logično je

bilo da se bar dio posade pokuša iskrcati i to prije svega oni pomorci kojima je istekao ugovor. To se i uspjelo ostvariti, pa je sedam indijskih pomoraca repatrirano kućama te su im isplaćene zaostale plaće u iznosu od 30.000 američkih dolara. Nakon toga se pristupilo aktivnostima po pitanju repatrijacije idućih nekoliko pomoraca, međutim problem je i u činjenici da na brodu mora biti minimalni broj članova posade previđen dokumentom o sigurn-osti plovidbe, a to je u ovom slučaju 14. Manji broj je predviđen isključivo ako brod uđe u raspremu, a to se na sidrištu nije moglo dopustiti. Stoga je bilo rješenje ili brod privezati opet u Lencu ili ishoditi sve potrebne papire i platiti dugovanja kako bi se mogao otegliti do Pireja, a posada iskrcati, jer u tom slučaju nitko od sadašnjih pomoraca ne bi imao obvezu ostati na tankeru. Kako se u trenutku dovršetka ovog teksta čini, brodovlasnik se ipak odlučio za drugu soluciju i jedan od tamošnjih tegljača čeka nalog da isplovi prema Rijeci. U svakom slučaju, posada željno iščekuje epilog događanja oko “Scottish Barda” i svoje teško zarađene plaće iako sa brodom praktički nisu plovili ništa, osim onih par milja od sidrišta do brodogradilišta pa opet nazad. Posla na palubi i u stroju ne manjka ni u tim okol-nostima, a onih čuvenih sedam kora je u njihovom slučaju dobilo bar koju više.

Iako je motorni tanker Scottish Bard i na početku 2010. godine još uvijek bio na sidrištu riječke luke, za pomorce koji su na njemu mjesecima bili u gorem položaju nego da su na robiji, stigli su bolji dani. U dva navrata tijekom studenoga je repatri-rano ukupno 12 pomoraca, pretežno Filipinaca. Dug im je isplaćen u potpu-nosti, ukupno 39.267 US$. Naposljetku su 23. prosinca kući otputovali i dva Indijca, prvi časnik palube Kazi Abdul Kader te drugi časnik stroja, Dayaram Ratawjiya. Njih dvojica su morali čekati dolazak smjene zbog održavanja minimalnog broja članova posade na brodu. Ovim pomor-cima je također u potpunosti isplaćen dug koji je do dana iskrcaja iznosio 32.415 US$. Od stare posade je još ostao slučaj zapovjednika, Alexandera Kobushkina, čija je zamjena već trebala biti na brodu, ali je u međuvrem