behar br. 95, specijalni broj: tesavvuf

8/9/2019 Behar br. 95, Specijalni broj: Tesavvuf

1/80

ASOPIS ZA KULTURU I DRUTVENA PITANJA GODINA XIX 2010. BROJ 95 CIJENA 20 KN

BEHAR

ejh Edin Urjan Kukavica

SVETA POVIJEST I DUHOVNO

VITETVO U BOSNI I HERCEGOVINI(tekije, evlije, sufje, ratnici, pjesnici)


2/80

BEHAR, domjesen bonjak asops zakulturu drutena ptanja

Nakladnik:Kulturno druto Bonjaka HratskePREPOROD

Glavni i odgovorni urednik:Sead BEgOvi

Izvrni urednik:Flp Mursel BEgOvi

Urednitvo:ibrahm KAJAN, Senad NANi, Ern JAHi,Sena KULENOvi, Azra ABADi NAvAEy

Rukopisi i fotograje se ne vraaju

Adresa:BEHARKDBH Preporodilca 35, 10000 Zareb, Hratska

Telefon i fax: 00385 (0)1 483-3635e-mail: [email protected]@yahoo.com

web: www.kdbhpreporod.hr

Cijena po primjerku 20 kn, dvobroj 40 kn,godinja pretplata 100 knCijena u BiH: 5 KM, dvobroj 10 KM,godinja pretplata 20 KM.

Kunski iro-raun:ZABA 2360000-1101441490

Devizni iro-raun: SWIFT ZABA HR 2X:703000-280-3755185(S naznakom: Preporod, za Behar)

Graki prijelom i tisak:mt-topraf d.o.o., velka gorca

Tiskano uz nancijsku potporu iz dravnogprorauna Republike Hrvatske putem Savjetaza nacionalne manjine Republike Hrvatske.

ISSN 1330-5182Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisununo i stavovi urednitva.

EJH Edin UrJan KUKavica

SvETA POviJEST i

DUHOvNO viTETvO UBOSNi i HERCEgOviNi(tekje, elje, suje, ratnc, pjesnc)

UVODNA RIJE ...................................................................................................... 3

DERVIKE INSTITUCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI I SARAJEVU ................................. 6

FUNKCIJA I ULOGA DERVIKIH INSTITUCIJA ......................................................... 23

SVETA GEOGRAFIJA I SVETA HISTORIJA NAELA ZA UTEMELJENJE TEKIJE ........ 29

ISA-BEG ISHAKOVI: UNUK KATARINE KOSAE? ................................................. 35

EJH PRVI MEU JEDNAKIMA, DUHOVNI VODI I UITELJ ............................... 37

DUHOVNO VITETVO ........................................................................................... 39

EVLIJE, SUFIJE, RATNICI, PJESNICI ........................................................................ 44

ZNAMENITI I ZABORAVLJENI BONJACI U OSMANSKOM SULTANATU ................. 52INTERVJU: EJH EDIN URJAN KUKAVICA .............................................................. 74

Na naslonoj stranc:Zapis o pjesniku i kaligrafu Muhamedu Mejliji, 18. stoljee

Behar je prvi slavni bonjaki list tiskan latinicom u Sara-

jevu godine 1900., a izlazio je sve do 1911. godine. Prvim mu je urednikom bio Safvet-beg Baagi, a vlasnik AdemagaMei. Objavljivao je tekstove za zabavu i pouku, izvornei prijevodne knjievne priloge bosanske i islamske obojen-osti. Beharov se sjaj nije dao integracijom pretopiti u bliskesusjedne kulture, a niti preimenovati. Od 1992. godine izlazizagrebaki Behar ocijenjen najboljim to su Bonjaci dosadimali. On je najbolji izraz povezanosti nacionalne manjinesa ivotnom sredinom, dijasporom u svijetu i matinim naro-dom u Bosni i Hercegovini. U desetogodinjem razdoblju(1992.-2002.) glavni i odgovorni urednik zagrebakog izdanjabio je knjievnik Ibrahim Kajan, a potom ga je zamijenio dr.Muhamed dralovi koji je tu slubu obnaao do ljeta 2006.

godine.

BEHAR

2 BEHAR 95


3/80

3BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

POJAVA I ORGANIZACIONI OBLICI

ISLAMSKE DUHOVNOSTI

Historijsko poelo izvjesnih oblika rea-giranja na znakovito negativne tenden-cije unutar islama u vidu najprije indivi-dualnog, a potom i organiziranog dje-lovanja islamske duhovnosti mogue jepratiti i utvrditi, bezmalo 1200 godinaunatrag, dakle do prvog/sedmog i dru-gog/osmog stoljea (po hidri/po mila-di Isa, a.s.). Tada se, uslijed iznimnobrzog irenja islama, kao posljedica

javlja njegovo izlaganje velikom brojurazliitih etnikih skupina koje su u njunosile svoje tradicijske vrijednosti, te,vjerovatno jo uoljivije, kao rezultatvojnih osvajanja, znakovitog bogaenjavladajuih slojeva jo uvijek mladogislamskog drutva. Znakovit utjecajbogatstva u islamu ali i prvi monarhi-stiki i dinastiki pristup vladanju ogleda se ili makar simbolizira pre-mjetanjem prijestolnice iz Medine ukozmopolitskiji Damask (Damascus).Kao reakcija na sve svjetovniji izvanjskiizgled islama pod prvom musliman-skom dinastijom, ummejadskom (Um-mayad), pojavile su se razliite skupinei linosti koje su insistirale na povratkuistim vrijednostima koje su nalagaliKuran asni i njegovo otjelotvorenjeAllahov Poslanik Muhammed (s.a.v.a.).Jedna od takvih linosti, Hasan iz Ba-sre (al-Basri, 642.-728.), jedan od naj-znaajnijih tabiina za kojega vlada mi-ljenje da je bio uenik samog ImamaAlija (s.a.), te da je poznavao i uio od

preko dvadeset Poslanikovih Drugova(r.a.), propovijedao je i zagovarao odri-canje i odbacivanje svega ovosvjetov-nog te otvoreno i smjelo kritizirao vla-dajue strukture kada god bi osjetio dase ne ponaaju i vladaju u skladu saetikim standardima islama. Drugaznaajna linost, Rabija Adevija(Rabiah al-Adawiyah, p. 801.), njego-vala je duhovno nestajanje u Bogu krozljubav prema Njemu (Uzvien je On!) iBoansku ljubav prema Njegovim stvo-

renjima. Trea i najkontroverznija li-nost, Mensur Grebenar (al-Hallaj,

857.-922.), ivio je kao putujui propo-

vjednik koji je svojom karizmom i istin-ski dubokom produhovljenou okosebe okupljao veliki broj uenika. Zanjega se tvrdi da je izjavio Anna al-Haqq! (Ja sam Istina!) to je nemi-novno izazvalo reakciju konzervativneuleme, iji je protest na koncu rezulti-rao Halladevim javnim i iznimno suro-vim pogubljenjem. Halladeva smrtekstremna je rezultanta napetosti koja

je uglavnom karakterizirala odnos iz-meu ranih suja i konzervativnih

islamskih vlasti i uleme koji su se ve utom historijskom periodu znakovitoodrodili od povjerenog im ummeta.

Prvi oblici organiziranog djelovanja neposjeduju gotovo nijednu od osobenostiduhovnog institucionaliziranja kakvopoznajemo danas u vidu ureene i ela-borirane teorijske potke tesavvufa,organiziranih i etabliranih prakticiraju-ih bratstava tarikata, odnosno doktri-narno-deniranog uenja i njegovogprakticirajueg domena. Onovremenoorganiziranje ponajvie podsjea naskup sljedbenika i uenika okupljenihoko linosti ili uenja karizmatinoguitelja, uglavnom u izvjesnoj neobave-zujuoj, ali vrstoj vezi uspostavljenojna respektivnom odnosu povjerenja iodanosti. Taj neobavezni odnos i vezauitelj-uenik, karakteristian za islam-sku duhovnost drugog/osmog i treeg/devetog stoljea, postepeno se razvio ina svojevrstan nain institucionaliziraou narednim stoljeima, ponajprije kao

rezultat potreba koje su nalagale okol-nosti od potrebe za stacionarnim dje-lovanjem u odreenoj sredini do pojaveveeg broja uitelja i neuporedivo veegbroja zainteresiranih uenika, a potom ikao posljedica produbljivanja uzaja-mnih veza i odnosa izmeu uenika injihovih uitelja.

Do petog/jedanaestog stoljea kroni-ari, historiogra, te prvi hagiograbiljee postojanje nekoliko razliitihskupina za koje se pouzdano moe reida su bile okupljene oko respektivnih

UVODNA RIJE

Edin Urjan Kukavica, roen je uSarajevu 1967. godine. Nekolikogodina pohaa predavanja iz k-ha, akaida, Kuranske logike, ha-disa i tefsira kod ejh Akbar Aydi-

ja, a zatim biva pozvan u blizinuSejjida ejh Mesud-ef. Hadimej-lia. Bejat svome ejhu daje 2001.godine, koji ga 2006. promovira usvog vekila, a 2008. u ejha tari-kat-i nakibendijje-husejnijje; 2009.godine prima hilafet tarikat-i

rifaijje-sejadijje, te jo jedan hila-fet tarikat-i nakibendijje sa rukuSejjida ejha Husejna DaferaTajjara. ejh Edin Urjan Kukavica

je pisac, autor dva romana Prvo-roeni Dunja (2001.) i Be(2005.), te nekolicine objavljenihautorskih djela Bajramijje-mela-mijje Hamzevijje (2009.) i knjigaprijevoda, mahom tesavvufske li-terature: Seyyed Hossein Nasr,ivi suzam (2004.), Uvod uislamske kozmoloke doktrine

(2007.), Islamska umjetnost i du-hovnost (2007.); Titus Burckhar-dt, Alkemija znanost o kosmo-su, znanost o dui (2005.), Svetaumjetnost na Istoku i na Zapadu(2005.), Kathleen Seidel, Sujskikuhar kako doekati i ugostitimusara (2008.), Behauddin Ve-led, Maarif knjiga iz bunara(2008.)... te velikog broja tekstova.Jo nekoliko njegovih romana,autorskih djela i knjiga prijevodaeka na objavljivanje.


4/80

Sveta povijest i duhovno vitetvo u Bosni i Hercegovini

4 BEHAR 95

uitelja, jer ih savremenici nazivajunekom od imeninih osobenosti njiho-vih ejhova. Te skupine, meutim, e-sto nisu bile dovoljno vrste ili meu-sobno uvezane da bi preivjele prese-ljenje (smrt) svoga prvaka. Tek u e-stom/dvanaestom i sedmom/trinae-

stom stoljeu poinju se pojavljivatiskupine dovoljno stabilne i vrste, da-kle koherentne, koje su bile u stanjunadivjeti svoga utemeljitelja i prvaka.Dakako, ovoj pojavi umnogome je do-prinijelo i imenovanje nasljednika, odstrane ivog prvaka, kojega se imaloslijediti nakon preseljenja trenutnogprvaka ejha. Dakle, skupine ueni-ka okupljenih oko jednog uitelja ije

je porijeklo mogue pratiti sukcesiv-

nim lancem uitelja, s vremenom suponijele ime tarikati (tariqah), pojmomkoji se u savremenoj literaturi naje-e prevodi kao red (po uzoru na po-sveenike redove drugih religijskihtradicija), ali iji je taan prijevod put.U to vrijeme biljei se i pojava prvihznaajnih autorskih teorijskih djela oislamskoj duhovnosti openito, ali i opojedinim prakticirajuim segmenti-ma, metodima i rezultatima, uoenim,

prepoznatim i deniranim duhovnimpostajama, kao i elaboriracije ostalihkarakterizirajui elemenata, od odje-e do institucija.

Tri geografska podruja koja se izrii-to povezuju sa nastankom i formira-njem ovakvih skupina tarikata suMezopotamija, naime Iran i Irak, Sre-dinja Azija i Sjeverna Afrika. Najzna-ajniji tarikati nastali u Mezopotamijisu Rifaijje, Suhraverdijje, Kubrevijje iKadirijje, koji su u istom smislu i naj-raniji organizirani tarikati. Tarikat-i

Rifaijje osnovan u Basri, u Iraku u e-stom/dvanaestom stoljeu, veoma br-zo se proirio na Siriju (Syria) i Egipat;pripadnici i sljedbenici tarikat-i Su-hraverdijje, su iz Iraka krenuli premaIstoku Indiji; tarikat-i Kubrevijje kojislovi izvorno iranski tarikat, koji se hi-

storijski povezuje sa Suhraverdijjama(budui je njihov osniva, naime uiteljtemeljem ijeg uenja su njegovisljedbenici formirali sljedbu, Ned-muddin Kubra/Nayim al-din Kubra,1145.-1221., bio uenik utemeljiteljatarikat-i Suhraverdijje, Abu NedibaSuhraverdija/Abu Najib as-Suhrawar-di, 1097.-1168.), zadrao se na po-druju stare Perzije, dok se tarikat-iKadirijje, koje slove kao najraniji od-

nosno prvi jasno formirani tarikat,svejednako iri prema Istoku Indiji,ali i prema Zapadu Sjevernoj Africi.Suzam se u Sjevernoj Africi pojavljujei kao rezultat irenja Rifaijja premaSiriji i Egiptu; pojava i prisustvo ovogtarikata omoguilo je i nadahnulo for-miranje drugih, autentino afrikih ta-rikata. Tako se u sedmom/trinaestomstoljeu pojavljuje tarikat-i Bedevijje(Badawiyyah), koji je u Egiptu osnovan

temeljem uenja Pira Ahmeda Bede-vija (Ahmad al-Badawi, 1199.-1276.).Ovaj tarikat postoji i danas, te se hilja-de pripadnika, sljedbenika i simpati-zera ovog puta okuplja na godinjojsveanosti u Tanti (Tanta), u Egiptu.Otprilike u istom historijskom perioduu kojem se suzam poeo razvijati uEgiptu, biljei se njegovo znakovito ja-anje i u drugim dijelovima Sjeverne iZapadne Afrike, emu doprinosi bla-gonaklon odnos Almohadske dinastije

(1130.-1269.), koja je vladala Maro-kom (Morocco), Alirom, Tunisom i

muslimanskom panijom. U istomstoljeu u Tunisu, oko ejha Hasanaazilija (al-Shadhili) okupila se skupi-na uenika koja e initi okosnicu tari-kat-i azilijje, koji e najveu sljedbustei u Aliru, Tunisu i Maroku.

U dvanaestom/osamnaestom stoljeuislamski svijet, osobito srce islama sanajsvetijim gradovima Mekkom i Medi-nom, pada pod vlast reformistikog sa-moproklamovanog puritanistikog ide-olokog pokreta zvanog Vehabiti ili Ve-habijje. Osnov njihove ideologije ininastojanje da se islam oslobodi svegato oni smatraju nedoputenim i nedo-pustivim inovacijama (novotarijama)poput i, naroito potovanja svetih ljudite strogo pridravanje krutog slova Vje-

rozakona (shariah), ali i to onako kakoga oni vide i tumae. Duh ove vrste pro-mjena proirio se i Sjevernom Afrikom,nadahnujui pojavu tarikata koji su usvome izvanjskom izrazu insistirali namanje ekstremnim formama ponaa-nja i obreda koji su karakteristika nekihtarikata. Znaajan tarikat kojeg u svomsmislu treba spomenuti je tarikat-i Tid-anijje, kojega je godine 1780. osnovaoAhmed Tidani (Ahmad al-Tijani, p.1815.), a koji u svome akaidu nemajunaglaeno potovanje svetih ljudi. Ovajtarikat postoji i danas te se moe reida je prisutan irom Sjeverne i zapadnepodsaharske Afrike.

Jo jedan tarik, gotovo istovjetnogakaida je tarikat-i Senusijje, koji je go-dine 1840. u Barki (Barqah, istonaLibija), osnovao Muhammad ibn AliSanusi (1787.-1859.). Ovaj tarikkarak-terizira odricanje od svih oblika luksu-za i snanu privrenost Allahovom Po-slaniku Muhammedu (s.a.v.a.). Nepo-

sredno nakon odlaska europskih kolo-nizatora iz Sjeverne Afrike, godina1940.-1950. Sanusijje su osnovale sa-vremenu Libiju, ali ih je veoma brzonakon toga, ve 1969. sa vlasti zbaciopukovnik Muammer Gada (Muam-mar al-Qada). Od tada su Sanusijjesnana opozicija Gadajevom reimute su jo uvijek aktivni uprkos svim po-kuajima vlasti u Libiji da dokinu nji-hove aktivnosti.

U Sredinjoj Aziji i Anadoliji (koja segeografski poklapa sa savremenom

Prvi oblici organiziranog djelovanja ne posjeduju gotovo nijednuod osobenosti duhovnog institucionaliziranja kakvo poznajemodanas u vidu ureene i elaborirane teorijske potke tesavvufa,organiziranih i etabliranih prakticirajuih bratstava tarikata,odnosno doktrinarno-deniranog uenja i njegovog prakticira-

jueg domena. Onovremeno organiziranje ponajvie podsjea naskup sljedbenika i uenika okupljenih oko linosti ili uenja ka-rizmatinog uitelja, uglavnom u izvjesnoj neobavezujuoj, alivrstoj vezi uspostavljenoj na respektivnom odnosu povjerenja iodanosti.


5/80

5BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

Turskom) u periodu izmeu estog/dvanaestog i jedanaestog/sedamnae-stog stoljea, pojavio se veliki broj ta-rikata koji od tada imaju zasigurnonajznaajniju ulogu u ouvanju i ire-nju islamske duhovnosti. Najraniji odnjih, tarikat-i Jesevijje, osnovan u

oblasti koja je danas poznata pod nazi-vom Turkestan (ili Turkmenistan)imao je znaajnu ulogu u vrijeme svo-ga nastanka i nedugo nakon preselje-nja osnivaa, a u smislu irenja islamameu turskim plemenima SredinjeAzije. Za nekolicinu tarikata tvrdi se dasu potekli iz okrilja ovog tarika, meukojima je svakako najpopularniji tari-kat-i Bektaijja. Prema predaji, HadiBekta Veli (Hajj Bektash Wali), osni-va Bektaijja, bio je pripadnik tarikat-

i Jesevijje, iako ga neki drugi izvoripovezuju sa Babaijjama, Hajderijjama,te nekim drugim tarikatima i pokreti-ma kojih odavno nema. Bektaijje po-stoje i danas u odreenim dijelovimaBalkana i Turskoj.

Jo jedan izvorno Srednjeazijski tari-katje tarikat-i itijje. Porijeklo ovogatarikata see daleko iza vremena nje-govog prvog najpoznatijeg svetog o-vjeka iako ne i utemeljitelja tarikata Muinuddina Hasana itija (Muinal-Din Hasan Chishti, oko 1142.-1236.),stanovnika Sidistana (Sijistan), za ko-

jega neki autori tvrde da je bio dervitarikat-i Kadirijje. Tarikse postepenoirio Indijskim poluotokom gdje posto-

ji i danas, te se za njega moe rei daje tarik sa vjerovatno najbrojnijomsljedbom u cijelom islamu.

Tarikat-i Mevlevijje svoje porijeklo ve-zuje za vjerovatno najpoznatijeg sujai poetu Muhammeda Delaluddina

Belhija Rumija (Muhammad Jalaled-din al-Balkhi ar-Rumi, 1207.-1273.).Ime tarikata izvedeno je iz arapskogpojma Mevlana (Mawlana, na gospo-dar ili uitelj), kojim su Rumija oslov-ljavali njegovi prvi sljedbenici i savre-menici. Mevlevijje su osnovane u tur-skom gradu Konji (Konya). Poputmnogih turskih tarikata uspjeno jeuguen zabranom rada dervikih tari-kata iz 1925. godine, kada tarikatinenestaju, nego prelaze u drugu une-koliko ilegalnu fazu postojanja i dje-lovanja. U drugim dijelovima svijeta,

neko iznimno brojan i znaajan tarikpostepeno je gubio na znaaju da biubrzo potpuno nestao.

Tarikat-i Nakibendijje imao je vieuspjeha. Osnovao ga je ah BehauddinNakibend (Shah Baha al-dinNaqshband, p.1389.) u jednom selu ublizini grada Buhare (Bukhara) u Sre-dinoj Aziji. Taj tarikse polahko irioistono prema Indiji, ali i zapadno pre-ma Turskoj. Uivajui potporu osman-skih Turaka, Nakibendijje su uspje-no djelovali sve do ukidanja Osman-skog sultanata i formiranja pravnedrave pod Kemal-paom Ataturkom(Kemal Ataturk).

Tarikat-i Halvetijje, iako osnovan uPerziji (Persia) veoma brzo je privukaoznakovitu sljedbu u Anadoliji. Ovaj ta-

rikiznjedrio je druga dva znaajna ta-rika: tarikat-i Bajramijje i tarikat-iDelvetijje. Tarikat-i Bajramijje osno-van je u Ankari u 14. stoljeu i njegovopostojanje biljei se do nestankaOsmanskog sultanata; tarikat-i Del-vetijje (ponegdje slove i kao Hudaijje),u 17. stoljeu osnovao je Aziz MahmudHudai (p.1628.), prethodno sljedbeniki pripadnik tarikat-i Halvetijje. Poputostalih turskih tarikata i ovaj tarik jezabranjen godine 1925. a posljednjipoznati ejh ovoga tarika preselio je(umro) 1946. godine.

Ataturk je tarikate smatrao dekaden-tnim, reakcionarnim i na svaki nainpreprekom modernizaciji Turske. Ucilju reformiranja drave godine 1925.zapovijedio je zabranu djelovanja svihtarikata u Turkoj. Zabrana rada i dje-lovanja tarikata u Turskoj pokazuje iz-vjesnu vrstu pritiska sa kojim se vjer-ski establiment suoio usljed nara-stajuih sekularistikih tendencija usvijetu tokom perioda modernizacije,koji, vrijedi spomenuti, nije podjedna-ko rasporeena na sve segmente vjer-skog ivota. Dok su damije i damij-ska ulema unekoliko ipak imali dopu-tenje za djelovanje unutar damijskihharema, tarikatisu strogo proganjani ipodvrgavani svakovrsnoj torturi. Umnogim dijelovima arapskog svijetatarikati su potpuno nestali sa javnescene. U drugim dijelovima islam-

skog, pa i neislamskog svijeta, meu-tim, nastavili su svoje postojanje, koli-ko javno toliko i polu-javno. I u Sjever-noj Africi i Indiji suzam je izgubioutjecaj koji je neko imao, ali je svaka-ko ostao znaajan dio vjerskog identi-teta i folklora toga dijela svijeta. Usvakom sluaju, bez obzira na progo-ne i zabrane, kakve su derviki tarikatidoivjeli i tokom komunistikog i soci-

jalistikog perioda bive Jugoslavije,njihovo postojanje svjedoi o neraz-

dvojivosti vjere i njene duhovne di-menzije.


6/80


6 BEHAR 95

TEKIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Voljeli bismo vjerovati da e doi vrijeme u kojemu e se ljudiponositi jednako onim to su bili kao i onim to jesu, budu-nost graditi sjeajui se prolosti, to jest da e im budunostznaiti i biti jednako vana kao i prolost, i da ono to je u ovo-me trenu sadanjost, kad postane prolost nee nositi bremeposljedica kojih e se stidjeti budunost. Sustavno i ustrajnozatiranje tragova vlastite prolosti vodi u budunost koja ne-ma korijena te je stoga podlona svim historijskim vjetrovima,

ma kako slabi bili, a civilizacije koje svoje korijene njegujuodolijevaju i olujama. S druge strane, rekao je Allahov Posla-nik Muhammed (s.a.v.a.) da e Allah, Uzvieni, oprostiti svimljudima osim izdajici i samoubici; u kontekstu ovog rada izda-

jicom bi se mogao smatrati onaj koji svoju asnu prolost pro-daje za tuu neizvjesnu budunost, a samoubicom onaj kojizaboravlja i zanemaruje vlastitu tradiciju i naslijee.

Brojna su mjesta u Bosni i Hercegovini, ali i ire, u svim dijelo-vima Balkana, koja u svome nazivu kriju ili pak uope ne krijuneposrednu vezu sa objektima koji su u ne tako davnoj i dale-koj prolosti bili mjesta osobitog ibadeta (dovita), objektima u

kojima se Gospodar spominjao na naroit nain (tekija), a selai zemlje zovu se ehovinama, ehlucima, ejhovskim korija-ma... Jo je vie hanova koji nose imena svojih graditelja, ob-novitelja ili kasnijih vlasnika, cijeli predjeli zovu se turbe, iakoturbetima na tim mjestima odavno ili tek odskora nema ni tra-ga... Gradovi u Bosni, kao nigdje na svijetu, uz svoje vlastitoime nose i oznaku vakuf! Historija se igra sjeanjem, zamee

trag pamenju, smee s uma ono to se nipoto ne bi smjelozaboraviti i mijenja imena i nazive koji postoje od pamtivijekaonima koja je mjestima dalo vrijeme, vladari ili vlasti u skladus vremenom, nastojei zapoeti vrijeme od svoga postojanja, azemlju obiljeiti svojim trajanjem. S time, ali i sa naim opre-djeljenjem u skladu, imamo namjeru podsjetiti se nekih mje-sta u Bosni i Hercegovini koja su neko udomljavala tekije,dervie, njihove ejhove, putnike, namjernike i dolaznike i pro-laznike, nudei svakome onoliko koliko se imalo i moglo, nepitajui ga ni za vjeru ni za mjeru, ni za dau, ni za plau

NAKIBENDIJSKA TEKIJA I TURBETA U FOI

Tekija se nalazi(la) iznad grada na padini Crnog Vrha. Piuio ovoj tekiji Alija Bejti je identicira sa Bajezid-babinom te-kijom koju spominje Evlija elebija i za nju kae: Od svih(tekija) najznaajnija je Bajezid-babina tekija, na jugoistonojstrani grada, meu vinogradima i baama. Ona je okrenutaprema ariji i bazaru i predstavlja ogledalo svijeta (kozmo-ramu). Tekija pripada (1974.) nakibendijskom dervikomredu, a sastoji se od semahane i dva turbeta, dok je etvrtiobjekat ahar ili musarhana nestao u Drugom svjetskom ra-

tu. Foaci znaju da su u onom turbetu lijevo od ulaza u tekijusahranjeni Murat-baba i Bajezid-baba. U drugom turbetu suproelnici tekije Muftii. Nad ulazom u tekiju, na kamenojploi dimenzija 50x80 cm, ispisan lijepim nesh pismom ismjeten u 12 elipsastih polja, sauvan je natpis o njenoj ob-novi 1334. (1915.) godine, koji veli: Ovaj objekat je podigaodobrotvor hadi Mehmed-paa Kukavica (1752). Nakon to

DERVIkE INstItUcIJE U

bOsNI I hERcEgOVINI I sARAJEVU

Tekija u Foi


7/80

7BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

ga je obnovio Mehmed-beg uvalija, i nakon to je Ali Galib-paa sagradio ovdje hanikah, nastupio je svjetski rat u svimkrajevima zemlje. 1334./1915. godine, poruen je i ovaj obje-kat pa ga je iza toga obnovio Adem-aga Mei, askerski zabit1334./1915. godine. Tekija i turbeta srueni su za vrijemeagresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. godine.

BEKTAIJSKA TEKIJA, MURAD-DEDEOVO TURBE IZAVIJA U AJNIU

Na izlazu iz ajnia prema Pljevljima, uz obronak planine Ci-celj, nalazilo se vee mezarje, bektaijska tekija i Murad-de-deovo turbe. I Evlija elebija spominje Murad-babinu bau sabektaijskom tekijom i hvali ovo mjesto kao divno izletite. Da-lje izvori ne govore o ovoj tekiji. Meutim, u narodu se ouvalauspomena na tekiju koja se nalazila na Musali povie gradaajnia, iznad nekadanjeg hotela Orijent, a postojalo je i tur-be neto nie pomenutog hotela, podignuto nekom poginulomturskom ociru. Tekija je sruena poslije Prvog svjetskog rata,

ali ju je kasnije obnovila neka ena. Konano je sruena posli-je Drugog svjetskog rata i poslije toga vie nikada nije obnav-ljana. Isto tako narod pamti nekog ejh Omera i Murat-dedea,tako da je mogue je da se u oba sluaja radi o istoj tekiji. Pre-ma vakufnami izdatoj 990./1582. godine, hercegovaki san-dak-beg, Sinan-beg, sin Bajramagin, podigao je u ajniu

jednu zaviju s namjerom da slui kao konak putnicima, ali i daprehranjuje sirotinju i uboge. Zavija je na spratu imala dvijetabhane (radionice za preradu koe), u prizemlju ahar(osta-vu), kuhinju, magazin, pekaru i uz nju hambar i druge prosto-rije. U vakufnami se ne precizira gdje je zavija bila locirana, alisve ukazuje da se radi upravo o spomenutoj bektaijskoj tekiji.

SREBRENICA TEKIJA - KULAT

U pisanim izvorima Srebrenica se prvi put spominje 1352. go-dine kao predgrae tvrave Srebrenik, kada se pominje igradsko naselje sa razvijenim zanatima i ivom proizvodnjomsrebra. Pored Sasa kao rudara pominje se i kolonija dubro-vakih kopaa plemenitih metala. Turci su mnogo godina prijeosvajanja Bosne nastojali zavladati Srebrenicom kao vanimrudarskim sreditem i to im je donekle i uspijevalo, ali su jekonano osvojili tek polovinom 1462. godine i u njoj postavilisvoje povjerenike za rudarske poslove, te osnovali Srebrenikikadiluk. Godine 1660. Srebrenica je prema opisu Evlije elebi-

je, imala 800 prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kua, 6mahala i 6 damija sa mihrabom, zatim jednu tekiju, 3 mekte-ba, jedan mali han i 70 esnafskih duana, kao i jedno lijepo

javno kupatilo hamam. U zaseoku Tekija u Konjevi Polju,nedaleko od Nove Kasabe, na putu Vlasenica Zvornik, nalazise zavija/musarhana Hamza-dede Orlovia, podignuta925./1519. godine, a nedaleko od musarhane nalazi se i tur-be u kojemu je, prema predaji, u jednom mezaru ukopan osni-va zavije Hamza-dede, dok se za drugi mezar pretpostavljada pripada njegovom sinu Musta.

Prema predaji, koju biljei Muhamed Hadijahi, 1519. go-

dine u selu Orlovii, u nahiji Kulat, kadiluk Srebrenica,Hamza-dede sagradio je tekiju. Za njene potrebe uvakuo

je i okolno zemljite. Ovaj vakuf (zemljite) Hamza-dededobio je nakon susreta s jednim od turskih sultana (u pre-daji se spominje sultan Sulejman, ali je vjerovatnije da seradi o sultanu Selimu; neke predaje spominju ak i sultanaFatiha). Sultan je s vojskom poao u Zvornik i svratio nakonak u Konjevi Polje. Hamza-dede ba tada orae njivu.Sultan ga ukori rekavi mu zato ore tako sijede brade, i

zato je okasnio, to nije uranio. Hamzi-deda mu odgovori,Uranio sam, ali mi Bog nije dao.Poslije, kada se spustiou selo, sultan ponovno naleti na Hamza-dedea te ga, nakonklanjanja jacije namaza, upita bi li znao operutati gusku.Hamza-dede mu odgovori da bi je znao i u torbu metnutisamo kada bi je imao. Slijedeega jutra, kada je raspremaoposteljinu na kojoj je sultan spavao, Hamza-dede ispod ja-stuka pronae berat(pravno rjeenje) o gradnji tekije i mu-sarhane i o oprotaju od poreza i daa.

TURBE U DIVIU

Divi je mjesto koje se nalazi nedaleko od Konjevi Polja, a

turbe se nalazi na samom ulazu u grad, sa desne strane,pored hotela. Prema Hifziji Suljkiu, prvobitno turbe dimen-zija 11x5,50 metara, bilo je jednostavna graevina, zidanakamenom, erpiem i drvetom, a pokrivena crijepom; sasto-

jalo se od dvije prostorije; prva je bila prazna, namijenjena zaprenoite i ibadet namjernika, a u drugoj prostoriji nalazilisu se mezarovi, drveni sanduci dvojice velikana. Kako je sta-ro turbe dotrajalo air Hasanovi iz Pobua, opina Bratu-nac, ponudio je novac za njegovu ponovnu izgradnju; novoturbe sagraeno je tvrdim materijalom, postavljena su dvakubeta i pokrivena bakrom, te su uvedeni voda i struja. Turbe

je za vrijeme okupacije Divia do temelja srueno. U Diviu je

prije rata ivjelo gotovo iskljuivo muslimansko stanovni-tvo; gotovo jer su jedine dvije pravoslavke koje su tu ivjelebile udate za muslimane. Za vrijeme agresije sruena je da-mija, a na njenom mjestu izgraena pravoslavna crkva; velikibroj stanovnika je pobijen i odveden u logore. Nakon rata,preivjelo muslimansko stanovnitvo se vratilo, a veliki broju ratu doseljenih Srba je otiao. Odlukom Doma za ljudskaprava crkva e ostati na mjestu na kojem je sagraena, adamija e se izmjestiti/sagraditi na drugom mjestu.

Prema predaji u turbetu su ukopana dvojica brae, sejjida(potomaka Allahovog Poslanika Muhammeda, s.a.v.a.) kojisu ovdje doli kao vojnici sultana Fatiha. Poslije izvojevanepobjede, na povratku kui, obojica su ubijeni iz zasjede.Predaja kae da su bili porijeklom Perzijanci, imenom EmirAhmedi Emir Alija, a tvrdi se da im je Tatar-han bio daida(ujak). Po Tihomiru oreviu njihova imena su bila Evlija iMevlija. Turbe im je obilazilo i muslimansko i kranskostanovnitvo i ostavljalo u njemu novac i razliite darove.Ono to je naroito zanimljivo, kako pie Hifzija Suljki, je-ste da su ovo turbe redovno zijaretili dervii i ejhovi iz Bu-hare, Hive, Semerkanda, Takenta, Teherana i Konje.

KADIRIJSKA TEKIJA I TURBETA U ZVORNIKU

Nakon to je zbog aktivnog uea u socijalnim nemirimaprotiv pekulacija hranom sarajevskih trgovaca prognan iz


8/80


8 BEHAR 95

Sarajeva 1682. godine, ejh Hasan Kaimi-baba (p. 1699.) na-stanio se u Zvorniku. Na prostoru na kojem se danas nalazinjegovo turbe (na Kula-gradu) zvorniki mutesarifMehmed-paa na preporuku Silahdar Mustafa-pae (vakifa i graditeljaSilahdar Mustafa-paine poznatije kao Hadi Sinanova tekijau Sarajevu, iji je ejh Hasan Kaimi bio prvi ejh), 1805. godi-ne je uz turbe Hasana Kaimije sagradio jednu kadirijsku te-

kiju. Osim nekoliko podataka o turbedarima i zavijedarimaovog vakufa, drugih podataka o ovoj tekiji nema.

TEKIJSKA DAMIJA U ROGATICI

Tekijska damija je, po svoj prilici, bila najstarija damija uRogatici. Nalazila se na lijevoj obali rijeke Rakitnice. Natom je mjestu jo u prvim decenijama desetog/esnaestogstoljea podigao svoju damiju Sinan-vojvoda kao prvu da-miju u naselju oko koje se razvila i istoimena mahala. Vre-menom je damija dotrajala pa je na njenim temeljima nekiDafer-paa podigao novu, a godine 1870. iz temelja je ob-

novio ejhul islam Mehmed Rek-efendija Hadiabdi. Na-kon to je stradala 1943. nikad je niko nije obnavljao. Natpis

u stihovima na turskom jeziku isklesan je na kamenoj ploi

i ispisan lijepim talikpismom, podloga natpisa je zelena, aslova pozlaena, ejhul islam, Mevlana Rek, lijepih oso-bina, danonono se zalagao u vrenju dobroinstva. Ovabogomolja bijae do temelja oronula, a koja je poznata kaoTekijska damija, iz potovanja prema rodnoj grudi svojihpredaka, uloi trud i obnovi ovu damiju. Istiniti mu je omo-guio i olakao njeno dovrenje, i Tako postigao lijepe doveodlinika i puka. Fadil joj distihom izree kronogram, bivimuftija sagradio je lijepu bogomolju. Godina 1287./1870.

TEKIJE U VIEGRADU, RUDOM, BIJELJINI I DONJOJ TUZLI

Prema jednoj skupini izvora, Sulejmanu Kemuri i airu Si-kiriu, halvetijski tarikat imao je svoga istaknutog predstav-

nika i zagovornika u linosti Ebu Lejs-zade (Iblizovi) ejhSejfullah-efendije (p. 1889.), koji je 1865. postavljen za turbe-dara Jediler-turbeta (Sedam brae) u Sarajevu, a ijim utje-cajem su otvorene halvetijske tekije u Viegradu, Rudom,Bijeljini i Donjoj Tuzli. Meutim, prema Hazimu abanoviukoji prenosi usmeno predanje od Ediba ohadia (te teme-ljem injenice da je dugi niz godina rukovodio nakibendij-

skom tekijom kod turbeta Jedileri u Sarajevu), ejh SejfullahIblizovi je pripadao nakibendijskom tarikatu, te tekije uspomenutim gradovima jesu tekije tarikat-i Nakibendijje.No, nije iskljueno da je ejh Iblizovi imao oba hilafeta. Te-kija u Viegradu, prema predanju, budui da su svi pisani do-kumenti uniteni, nalazila se na jugozapadnoj strani grada ublizini bive pijace, a dananje autobuske stanice, oko pede-set metara daleko od mosta Mehmed-pae Sokolovia, naprostoru koji gleda na Drinu i samo je podzida dijelila od rije-ke. Ne zna se kada je tekija sruena, ali kako je u narodu jouvijek ivo predanje iz 1910. godine o nekom ejh Kapi i ejhDediji Grohiu iz sela Lasci u blizini viegradske banje, vjero-

vati je da je u vrijeme preseljenja te dvojice ejhova (1910.)tekija jo uvijek postojala i bila u svojoj funkciji.

Tekija u Rudom, podignuta na inicijativu ejh Sejfullaha Iblizo-via, nalazila se nedaleko od kasabe Rudo, na zaravni koja initrugao izmeu mosta na Limu za Rudo, rijeke Lima i puta kojivodi za Sjeverin, u malom naselju oko tri kilometra udaljenomod Rudog, gdje je donedavno ivio posljednji (halvetijski) ejhove tekije Sejfudin Hrnji. Tekija je sruena u Prvom svjetskomratu i nikada nije obnavljana, a zikir-halke odravane su u ku-ama samih ejhova. Do posljednjeg rata tu se nalazilo maloturbe, niska etvrtasta graevina sa drvenim krovom. U turbe-tu su se nalazila tri mezara u kojima su ukopani Glibovi Sulja-ga, vlasnik drugog mezara je nepoznat, a trei je pripadao ejhSalihu Hrnjiu, ocu ejh Sejfudina Hrnjia. Postoji predaja kojakae da je ejh Sejfullah u Sjeverin doao iz Bijeljine, boravio tuizvjesno vrijeme, a onda se ponovo vratio u Bijeljinu, gdje jepostojala tekija o kojoj istina, postoji samo predaja, a ne posto-

ji nikakva historijska ili dokumentarna graa. Halvetijska tekijau Bijeljini, zvana ejh-Sejna tekija, podignuta je oko 1882.godine. U posljednje vrijeme (1933.) izdravala se iz vakufa Kr-pia damije. Posljednji spomen ove tekije potjee iz 1937. go-dine u jednom dopisu Ulema-i Medlisa u Sarajevu.

MUSAFIRHANA I TEKIJA U JAJCU

U Jajcu se ranije nalazilo vie gostinjaca musarhana, odkojih se do danas sauvala samo musarhana porodiceMulali, a nalazi se u blizini travnike kapije u glavnoj ulici.Na vrhu kue je mali drveni toranj sa atorastim krovom idugim iljkom na vrhu, koji je prolaznicima sluio kao znakda je to musarhana i da je slobodan pristup putnicima inamjernicima. Inae, ovo je bosanska kua na dva kata, asvaki je iznesen prema vani u vidu erkera. Musarhanu jepodigao Hadi Jusuf Mulali poetkom 19. stoljea i u njojuspostavio i tekiju. I musarhana i tekija su radile do 1878.godine. Hadi Jusuf je preselio na putu prema Mekki oko1891. godine. Donji dio musarhane je, oko 1907, pretvoren

je u han, a gornji u stambene prostorije.

Turbe Hasana Kaimi-babe


9/80

9BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

KADIRIJSKA TEKIJA U JAJCU

Prema predanju koje je prenio Mustafa-efendija, mujezinEsma-sultan damije u Jajcu, u dananjoj eh-mahali, naprostoru oko katakombi i tornja sv. Luke, u stvari bive Su-lejmanije ili Fethije damije, neki ejh je jednom prilikomodrao predavanje narodu i pozvao ih u islam, to su prisut-

ni i uinili nakon to im je pokazao keramete. ejh je uko-pan na mjestu ehitluci kod Elektrobosne, a tu mu je bilopodignuto i turbe koje je postojalo do Drugog svjetskog ra-ta. Danas postoji samo mezar sa nianima. Taj ejh, koje-mu ni historija ni predaja ne pamti ime, djelovao je u tekijikoja se nalazila s druge strane Esma-sultan damije i ne-stala je u nekom velikom poaru i vie nije obnavljana. Po-

javom ejh Alije Bagdadlije, napravljena je tekija na mjestuehitluci koje se kasnije prozvalo Tekija. U stvari radi se oselu Vrbica koje lei izmeu Careva Polja i sela Mila. Nakonnjegovog preseljenja, naslijedio ga je sin takoer Alija (p.1917.), koji je ukopan na mezarju ehitluci kod turbeta, gdje

je ukopan i njegov brat Sulejman, i Ahmed Bagdadlija. Po-slije smrti osnivaa tekije ejh Alije, i njegovih sinova Alije iSulejmana, prestala je svaka aktivnost tekije koje danas vi-e nema, a o njenom postojanju svjedoe samo ostaci zidi-na i gomila kamenja na mjestu na kojem je nekada stajala.

HALVETIJSKA TEKIJA U PRUSCU

U Pruscu je postojala halvetijska tekija koju je utemeljioHasan Ka Pruak, koja je funkcionirala u istoj zgradi sanjegovom medresom. Vea pravougaona prostorija u prize-mlju sluila je kao tekija, a manja kvadratina prostorija naspratu, sa plafonom u obliku kubeta, sluila je kao dersha-na. Ugraeni dula u tekiji i medresi svjedoe da je tu bila

smjetena i biblioteka. Prilikom opravke 1936. godine me-dresa/tekija i mezar Hasana Kaje pokriveni su zajedni-kim krovom, tako da danas ine jednu cjelinu.

TEKIJA, KONACI I TURBETA NA OGLAVKU KOD FOJNICE

U selu Oglavak koje se nalazi 45 km zapadno od Sarajeva,

na obronku it-planine, nedaleko od ceste za Fojnicu i da-nas postoji zgrada tekije nakibendijskog dervikog reda.To je dosta jednostavna prizemna graevina, djelo domaihmajstora, koja ima semahanu, kahve-odak i druge potreb-ne prostorije. Tekiju na Oglavku utemeljio je poetkom 19.stoljea ejh Abdurrahman Sirrija, sin kadije Mehmeda, aunuk fojnikog kadije Fadila. Sirrija je roen oko 1785. go-dine, uio je u fojnikoj medresi pred ejh Huseinom, kojiga je kasnije uveo u derviki red nakibendija i preporuiomu da podigne tekiju spomenutog reda na Oglavku u blizinimezara ejh Huseina iz Horosana, koji je, prema predanju,poginuo pri osvajanju Bosne pod Turcima kao vojnik sultan

Fatih Mehmed-hana. ejh Sirrija je ehidu ejh HuseinuHorosaniju podigao i turbe, a sam je preselio 1847. godine iukopan je u zasebnom turbetu zajedno sa svojim sinom inasljednikom na poloaju proelnika tekije ejh Abdulati-fom, koji je preselio 1883. godine, kojega je na postu nasli-

jedio mlai brat akir, preselio 1890.

TEKIJA I TURBETA U IVIIMA VUKELJIIMA

U selu Vukeljiima, u predjelu ivia, kojih dva sata hodasjeverno od Fojnice i danas postoji tekija koja od svogaosnutka njeguje nakibendijski usul. Dananja zgrada tekijesasvim je jednostavna, rad domaih dunera, ima kameno

prizemlje kod kojega su bridovi raeni od tesanog kamena, asprat je od erpia i drveta sa jednim erkerom iznad ulaza iizboenjem mihraba u semahani tekije. Na ovom mjestu je

jo sredinom dvanaestog/osamnaestog stoljea tekiju podi-gao ejh Husein-baba Zuki koji se kolovao najprije u Fojni-ci i Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj medresi i konano u Ista-nbulu gdje je posjeivao i uvenu tekiju Muradiju, pa ga je

Musarhana i tekija u Jajcu

Tekija u Vukeljiima iviima, danas


10/80


10 BEHAR 95

njezin ejh uveo u nakibendijski tarikat. Husein je obiaopoznate tekije Male Azije, zatim Buhare i Semerkanda i po-tom se vratio u svoj zaviaj i u selu Vukeljiima, dosta zabi-tom kraju, podigao tekiju nakibendijskog dervikog reda.ejh Husein je u nakibendijski derviki red uveo i ejh Sirri-

ju, proelnika i osnivaa Oglavake tekije. Preselio je1214./1799. godine i ukopan u posebnom turbetu nedalekood tekije. Osim ejh Husein-babinog turbeta u iviima senalaze jo dva turbeta ejh hadi Mejli-babe (p. 1854.) i ejhHasan-babe (p. 1899.) i njegovih potomaka.

NAKIBENDIJSKA TEKIJA U FOJNICI

U Fojnici je donedavno (nismo sigurni da li je tako i danas)jedna ulica nosila naziv ehov sokak, gdje je ranije stano-vao ejh Sirrija i njegov otac kadija Mehmed, a tu se nalazi-la i tekija koju je prema nekim pokazateljima osnovao samejh Sirrija, a koja je nestala u poaru 1945. godine, poslijeega nikada nije obnavljana.

NAKIBENDIJSKA TEKIJA U VISOKOM

ejh Husnija Numanagi, roen u Fojnici 1853. godine, po-slije dugog izbivanja iz zemlje radi nauka, po povratku i pre-

seljenju u Visoko, osnovao je 1904. godine nakibendijskutekiju u Visokom, za koju je uvakuo kuu sa dvoritem, ba-

om i dvije parcele zemlje, te druge zgrade to joj pripada-ju, a sam je postao mutevelija i ejh tekije. Postojea tekija,u vrijeme posljednjeg zapisa temeljem kojega se pravi ovajpregled (1986.), bila je smjetena u jednoj uskoj ulici u cen-tru grada, odvojena od vanjskog svijeta visokim zidom. Sa-stojala se od tri prostorije, od kojih je najvea semahana,potom mejdan-odaje i prostorije za ene.

ELI IBRAHIM-PAIN HALVETIJSKI HANIKAH U TRAVNIKU

Halvetijski hanikah zajedno sa medresom i knjinicom, kojesu bile smjetene pod jednim krovom, Eli Ibrahim-paa podi-

gao je prije 1706. godine, kada je datirana njegova vakufnama,u mahali Osoju, na praznom zemljitu koje je s dvije stranegraniilo sa rijekom Lavom, s tree javnim putem, a s etvrtes privatnim putem. Danas je to prostor na desnoj strani Laveizmeu puta to s drvenog mosta vodi ispod oborene Hasan-paia kule (ulica Bunar) i drugog sporednog puta to se odovog prvog sputa prema Lavi. Vakufnamom je bilo predvie-no da se ejhu ove tekije, te za hranu njemu i derviima dnev-no daje 40 aki, a svakom derviu i ueniku koji stanuju u so-bama hanikaha po 5 aki svakoga dana. Pored toga ejh jeimao jednu sobu u tekiji, a uz to i bau koja se nalazila na li-

jevoj strani tekije, i u kojoj bijae ardak i bunar, kao i plodno

voe. Zgrada tekije vremenom je dola u ruevno stanje, pa ju je 1781. renovirao tadanji muderiz Hadi Salih. Od 1830-31.

Tekija u Fojnici


11/80

11BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

do 1871. ejh Eli Ibrahim-painog hanikaha, kao i muderizmedrese, bio je travniki muftija Dervi Muhamed Korkut, za-tim njegov sin Hazim, a potom njegov sin Asim (p. 1938.), koji

je zikr obavljao povremeno i u samoj medresi i u ishodnoj kuina Putievu iznad Doca na Lavi.

NAKIBENDIJSKA TEKIJA U TRAVNIKU

Na inicijativu ejha Husnije Numanagia, koji je 1914. po-stavljen za muftiju u Travniku, 1928. godine uz Jeni-dami-

ju u Travniku podignuta je tekija u kojoj se zikr obavljao ponakibendijskom usulu. Do tada se zikr po istom usuluobavljao se u samoj Jeni-damiji. Tekija se sastojala od dvi-

je sobe u prizemlju i semahane, kao i jedne vee prostorijesa predsobljem na spratu.

BEKTAIJSKA TEKIJA U BANJOJ LUCI

Pouzdano se zna da je najmanje jedna tekija postojala i u

Banjoj Luci, i to bektaijska. Naime, o njoj pie Murat Ser-toglu, ali bez uputanja u bilo kakve historijske podatke,tako da danas osim injenice da je postojala, o njoj vie ni-ta nije poznato.

KOSKI MEHMED-PAIN NAKIBENDIJSKI HANIKAH UMOSTARU

Koski Mehmed-paa, sin Mustan je prije 1572. godine naTepi u Mostaru podigao jedan hanikah sa 11 soba, u kojemuse imao izuavati tesavvuf i obrazovati dervii. U vakufnamise kae, Neka se postavi za ejha onaj koga krase dobradjela, koji je zaodjenut znanjem i plemenitou, ko budemogao itati komentare Kurana i hadisa, u teolokim zna-nostima dobro verziran i solidan, neko ko je iz reda aktivnihutjecajnih uenjaka i kreposnih dervia. Prvi ejh KoskiMehmed-paina hanikaha bio je njegov brat Mahmud-ba-ba, koji je dovrio gradnju Koski Mehmed-paine damije uMostaru i bio njen prvi imam, a kada je preselio ukopan je uturbetu na Maloj Tepi, nedaleko od damije i hanikaha. Ha-nikah je radio sve do 1924. godine kada je zatvoren, a kaozgrada postojao je sve do 1950. godine kada je sruen, a natom mjestu formiran mali park.

NAKIBENDIJSKA TEKIJA U LUCI U MOSTARU

Hercegovaki namjesnik Ali-paa Rizvanbegovi, kao der-vi ejh Hadi Mejli-babe (ili ejh Sirri-babe), podigao jenakibendijsku tekiju u blizini svoga mesdida na Luci uMostaru, nedaleko od lijeve obale Neretve. Tekija se sasto-

jala od tri prostorije, od kojih je jedna sluila kao semahanai mejdan, druga za ejhove potrebe, a trea za smjetaj mu-sara. Tekija je djelovala do pred sami Drugi svjetski rat iimala svoga stalnog ejha, koji je imao i kuu uz tekiju ukojoj je stanovao a uivao je uz to jo i prihod sa 30 dulumazemlje. U vrijeme prikupljanja podataka kojima se i mi slu-imo (1986.) na tekiju je podsjealo samo to to se ulica u

kojoj se nekada nalazila zvala Tekijska ulica, a sama zgradatekije bila je adaptirana i sluila je za stanovanje.

TEKIJA, MUSAFIRHANA I TURBE NA IZVORU BUNE UBLAGAJU

Uz desnu obalu Bune, upravo kraj samog njenog izvora, na-lazi se tekija sa turbetom, uz koju su jo vidljivi ostaci te-melji musarhane i drugih zgrada. Prema navodima Evlijeelebije tekiju je utemeljio Zijauddin Ahmed ibn Mustafa,

koji je roen u Mostaru, a studirao u Istanbulu. Bio je muridejh Muslihuddina Uianina i njegovih sinova Hasana iIsaa. Dananja zgrada potjee iz 1851. godine, a podigao jeu baroknom stilu Omer-paa Latas, na molbu tadanjegejha ove tekije Aik-bae. Nije poznato kada je prvotno naovom mjestu sagraena tekija, meutim, Evlija elebi spo-minje da je jednu halvetijsku tekiju na tom mjestu podigaomostarski muftija, pa Hazim abanovi, temeljem tog po-datka, smatra da je tekiju dao sagraditi onovremeni mo-starski muftija, savremenik Evlije elebija, Ahmed Zijaud-din, koji je preselio 1697. godine. Uz tekiju se nalazi i jednoturbe sa dva sanduka (kubure). O tome ko je tu kopan nema

pisanih tragova, ali se za jedan mezar zna da tu lei ejhAik-baa, koji je preselio 1860., dok se drugi mezar pripi-suje uvenom ejhu Sari Saltuk-babi, i to je jedan od njego-vih osam poznatih mezara makama rasijanih po cijelomnekadanjem Osmanskom sultanatu.

Blagajska tekija je nekoliko puta stradala i bivala oteenausljed odrona stijena i koela iznad samog izvora, pa je ivie puta obnavljana. Oko 1920., jedna stijena je otkinula te-kijsku semahanu koja je bila iznad same rijeke, a posljednjivei zahvat na restauraciji i konzervaciji objekta izvren je1952. godine. Dio dugakog kronograma o obnovi tekije iz1716. godine glasi, Promotri li Misir ili am, nee nai

ovakvo prebivalite. Bez ikakve sumnje je ovo sastajalite

Natpis na Mehmed-auevoj tekijskoj damiji

u Konjicu


12/80


12 BEHAR 95

erenlera oko kojeg danonono obilazi i Hidr kao oko Kabe.

Svi koji posjete ovo privlano mjesto, sa zanosom i gorljivo-u tu ue Feth-dovu, a kada ugledaju svod veliajne kupo-le, oni nice padaju Uzvienom Stvoritelju, jer je ta kupoladjelo Uzvienog Stvoritelja, a velika je koliko kupola svihdamija. Tu je Tvorac pokazao snagu Svoje svemoi, i samorjeju kun stvorio je graevinu. Pod nebeskim svodom ne-ma nijedne vrste ptica, a da ovdje nemaju svoje gnijezdoProlazei kroz Blagaj 52 godine prije pisanja ovog kronogra-ma, Evlija elebi pie, U stijeni na kojoj lei tvrava i koja sedie nad ovim bazenom poput brda Demavenda ima mnogosurih orlova. Na obali ovog bazena kolju kurbane pa ihostavljaju napolju i daju orlovima. Orlovi ovdje uopte nebjee od ovjeka, ljudi bacaju ribama oviju digericu i ako je

one pojedu, oni vjeruju da e mi se toboe, ispuniti eljaMnogi i dosjetljivi ljudi promatraju raznovrsne ribe to su uovome bazenu, a od njih svaka iznosi po deset-dvanaestoka. To su tako zlatne i krasne Boije ribe da im se ovjek,to ih vie gleda, sve vie divi. Ali ih nikako ne love. Oni vje-ruju da ni jedan ovjek koji bi namjerno ulovio jednu od tihriba ili im bacio travu kojom se one truju, sigurno nee bitispaen, da nee imati sree i da e najposlije biti objeen.O ovoj tekiji emo vie govoriti u nastavku ovog teksta.

TEKIJSKA DAMIJA U KONJICU

Mehmed-aueva ili u narodu poznata Tekijska (Tekinskaili Teijska) damija nalazi se na lijevoj obali Neretve, kojih

stotinu pedeset koraka uzvodno od starog konjikog mosta.

Damija ima kvadratnu osnovu (8,20 m stranica sa deblji-nom zidova 80 cm), nadsvoena je kubetom i ima lijepu idosta vitku kamenu munaru. Njezin kameni mihrab ukra-en je stalaktitima, ursa nema, a njezin mimberje takoerizraen u kamenu. U unutranjosti damije sauvani sustari drveni kapci na donjoj zoni prozora. Tekijska damijasvoje ime dobila je otuda to je uz nju, u njenom haremuranije postojala halvetijska tekija. U starom dijelu gradaKonjica, u ulici dr. Safeta Mujia, neki Mehmed ai, sinHadi Abdije, godine 1622. sagradio je damiju, a u njenomdvoritu podigao tekiju sa deset soba za siromahe i dervie,zatim imaret i u blizini damije mekteb. ejhu tekije va-kufnamom bilo je odreeno 5 aki dnevno, a derviima koji

stanuju u sobama po 2 ake svakoga dana i hrana iz tekij-ske (javne) kuhinje, uz obavezu da petkom uvee obave de-vr-i erif, a svi zajedno da ue duzove. Viak hrane imao sedijeliti sirotinji u Konjicu i gostima koji dou u tekiju. Premagenealogiji ejhova ove tekije, posljednji ejh Arif preselio

je 1941. godine. Nema podataka kada je tekija sruena.

TEKIJA U SELU SEONICA KOD KONJICA

Naselje Seonica udaljeno je 12 km od stanice Ostroca, napruzi Sarajevo Konjic. U selu postoje dvije damije, jedna uDonjoj Seonici, podigao je neki aban Numan Malko, namjestu na kojem je ranije, po narodnom predanju, bila bogo-molja (hia) Crkve bosanske. Druga damija je u Gornjoj Se-

Koski Mehmed-paina damija


13/80

13BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

onici, a sagradila je Bega (Begajeta), ki Omer-begova, o e-mu je svojevremeno postojala i vakufnama. U Seonici se na-lazila i nakibendijska (neki kau ak mevlevijska) tekija to

ju je podigao ejh Osman Nuri Begeta, poetkom trinaestog/devetnaestog stoljea. Uz ruevine tekije i danas se nalazinian utemeljitelja, na kojemu je ispisan slijedei tekst,Utemeljitelja tekije hakikata je ovo mezar, ejha Osmana

Nurije, neka mu se proui Fatiha. Meu nakibendijama bijae svjetionik, ejh Osman Nuri, prvi murid. Kada prispjenjegovoj dui poklon milosti Istinitog, uz spominjanje Istini-tog otiao je sa ovog svijeta. Godina kronograma sa pomoisevet je s imenom Istinitog. O Boe koji prata, podaj mumjesto u raju. ejh Osman Nuri ukopan je u samoj tekiji.

TEKIJE U SARAJEVU

HADI SINANOVA TEKIJA

Hadi Sinanova tekija u Sarajevu je jedna od najreprezenta-tivnijih tekija u Bosni i Hercegovini danas, jedinstven pri-mjer tekijske arhitekture u Sarajevu, ali i mnogo ire. Oovoj tekiji pisali su mnogi analizirajui sve njene segmentebilo arhitektonske, likovno-kaligrafske ili pak piui o nje-noj historiji osvrui se na njenu gradnju i njenog mecenu.Pitanje ko je tano tekiju podigao i kada prekriveno je pria-ma i predajama iz kojih je teko razaznati ta je taan histo-rijski podatak, a ta ne. Uz Hadi Sinanovu tekiju vee seime silahdara (ar./pers., slubenik na slubi kod vezira ilipae koji se brinuo o uvanju i odravanju oruja) Mustafe-pae i njegovog oca Sinan-age, a ovoj dvojici ljudi isprianesu i brojne prie u vezi sa gradnjom tekije. Mehmed-efendi-

ja Kalabi u jednom svom radu naslovljenom pod HadiSinanova tekija, a objavljenom u Glasniku zemaljskog mu-zeja 1890. godine, donosi jednu verziju prie o njenom na-stanku: Nakon to je sultan zauzevi Bagdad doao u Ca-rigrad, pozva vjernog vezira silahdar Mustafu-pau, te gaupita zna li u carevini neku veu varo u kojoj nema tekije.Vezir odgovori da u Saraj-Bosni (Sarajevu) nema onakve te-kije kakvu sultan eli. Sultanu se svidje odgovor te upitavezira imal nekog kome se moe povjeriti da tekiju sagradi.Vezir predloi svoga oca hadi Sinan-agu. Brzo bi hadi Si-nan-aga obavjeten o gradnji tekije. Vrlo brzo hadi Sinan-aga kupi zemljite na Bistriku u ejhovim dugonjama. Ali

gradnju nije ni poeo, a u snu mu pred oi doe nepoznatovjek te mu kaza da tekiju ne gradi na tom mjestu nego dagradi u sjevernom dijelu Sarajeva. Postupi hadi Sinan-agaonako kako mu san kaza i kupi prostranu njivu u mahaliKadi Bali-efendije. Zapoe gradnja i tekija bi vrlo brzo goto-va. Dakle, po ovoj verziji tekija je podignuta u spomenosvojenja Bagdada od novca koji je dao sam sultan. Drugapria kazuje da je tekiju dao sagraditi sam sultanov vezirSilahdar Mustafa-paa. Naime, on je tekiju podigao za svogoca hadi Sinan-agu koji je bio sarajevski trgovac.

Hadi Sinanova tekija podignuta je na mjestu koje se danas

nalazi izmeu ulica Sagrdije, Alije Derzeleza i Logavine, apovi tekije (na sjeveru) je damija Sara-Alijina (damija Vr- Tekija na vrelu Bune

Uz tekiju na Buni se nalazi i jedno turbe sa dvasanduka (kubure). O tome ko je tu kopan ne-ma pisanih tragova, ali se za jedan mezar znada tu lei ejh Aik-baa, koji je preselio 1860.,dok se drugi mezar pripisuje uvenom ejhu

Sari Saltuk-babi, i to je jedan od njegovih osampoznatih mezara makama rasijanih po cije-lom nekadanjem Osmanskom sultanatu.


14/80


14 BEHAR 95

banjua). Precizna godina njene gradnje nikada nije utvrena,ali se pretpostavlja da se radi o periodu izmeu 1638. i 1640.godine. Hadi Sinanova tekija gotovo u cjelosti sazidana je lo-mljenim i klesanim kamenom. Dva kata imaju samo semaha-na i dio nad ulazom, dok su ostali djelovi graevine prizemni.Zidovi od lomljenog kamena su omalterisani, a oni koji su odno klesanog kamena nisu omalterisani, ve su no poredani

pravilnim horizontalnim i jednolinim redovima sa preciznouraenim fugama. Kroz haremsku kapiju ulazi se u kaldrmi-sano dvorite od kojeg sa desne strane se prua jednako kal-drmisani pasa koji vodi ka prostorijama: kuhinji, mejdan oda-

ji, kahve-odak (ar./tur. manja soba u kojoj se kuha kahva i aj,kuhinja), semahani i drugim prateim objektima. Iznad prvogkaldrmisanog dvorita nalazi se, po mnogima, prostorija koja

je sluila kao stan za ejha tekije, prozorima okrenuta premaulici Sagrdije. U sjevernom dijelu ovog tekijskog kompleksanalazile su se prizemne prostorije, mejdan odaja, malimuskim prolazom odvojena od kahve-odaka; uz kahve-odak

je semahana. Semahana je prilino prostrana i ima musanda-

ru (tur., vrsta balkona u damiji, du cijelog jednog zida ili viezidova, sa no uraenom pregradom od drveta) koja se prosti-re du tri zida osim kibletanskog. Pored semahane nalazi sezgrada zidana istim materijalom i tehnikom kao i tekija. Muje-zinovi pretpostavlja da je ova zgrada bolnica za duevne bo-lesnike koju spominje Mula Mustafa Baeskija u svojoj Hroni-cinavodei da je takva ustanova postojala u Sinanovoj tekiji.

Sjeverno od semahane nalazi se turbe otvorenog tipa u kojem je sahranjen Sinan-aga i njegova ena Sakina. Inae prostoriznad Sinanove tekije do Sara-Alijine damije je mezarje ukojem se nalazi veliki broj vrlo historijski i umjetniki vrijednihnadgrobnih spomenika. Raspored i spisak prostorije tekijeukazuje na nain tekijskog ivota, osobito tarikat-i Kadirijje,kojem ova tekija pripada.

Hadi Sinanova tekija je vie puta stradavala, najee odpoara, ali zahvaljujui injenici da je graena kamenomodoljevala je potpunom unitenju te je uglavnom uspjelasauvati svoj prvobitni izgled. Jedna od prvih popravki ovetekije izvrena je 1708/09. godine, o emu postoji i krono-gram nepoznatog pjesnika uklesan na kamenoj ploi di-menzija 65x40 cm, koja i danas stoji nad ulazom u semaha-nu. Tekija je najvie stradala tokom Drugog svjetskog rata,i to 1942. godine prilikom bombardovanja, kada je najveetete pretrpio kameni zid u ulici Alije Derzeleza, te jugoi-stoni ugao semahane, koji je obnovljen 1952. godine. Me-

utim, kameni zid prema ulici A. Derzeleza nije obnovljeni vraen u prvobitno stanje; istina, koriteni su isti kameniblokovi, ali je dvovodni krov tom prilikom zamjenjen beton-skim ploama sa obje strane zida preputenim po 10 cm.Danas su te betonske ploe zamjenjene kamenim. Iznadkahve-odaka nalazi se dimnjak koji pored svoje funkcijeima i dekorativnu ulogu. Ozidan je od tesanih blokova se-

Hadi Sinanova tekija


15/80

15BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

dre. Danas u Sarajevu ovakvih dimnjaka skoro da nema vi-e. Dimnjak ima osmougaonu osnovu. Mujezinovi navodida je prilikom konzervacije tekije (1952.) izvrena i restau-racija dimnjaka i da je na dimnjak stavljena kapa od pocin-anog lima; isto tako kae da je to privremeno rjeenje, aline navodi kakav je prije dimnjak imao zavretak. Dimnjak idanas ima gotovo istu limenu kapu, samo bakrenu.

Pored arhitektonskih odlika ove tekije posebno se istie injena dekoracija na zidovima kaligraja, te je stoga nepri-mjereno govoriti o Hadi Sinanovoj tekiji, a ne kazati netoo njenoj kaligrafskoj dekoraciji, jedinstvenoj u Sarajevu, alii ire, te predstavlja pravo malo remek-djelo. Najvei brojkaligrafskih zapisa nalazi se na dvorinim zidovima, poredsamog ulaza u tekiju, zatim na zidu kahve-odaka (vanj-skom zidu prema dvoritu), te unutar semahane (oko mi-hraba). Kaligraja na zidovima nastala je u dvanaestom/osamnaestom stoljeu. Veina autora, meu njima i Han-di, smatra da su ti kaligrafski zapisi iskljuivo djela

Mehmeda Mejlije-efendije, sa ime se Mehmed Mujezino-vi ne slae. Godine 1957. kada su vreni konzervatorskiradovi na tekiji dolo se je do potpisa pojedinih kaligrafa,

jedan zaklonjen drvenim potpornim stupom u dvoritu, adrugi u semahani. Zahvaljujui ovim radovima postala sunam dostupna imena kaligrafa ejh Ahmeda i ejh SejjidFejzulaha. Spomenutog Mehmeda Mejliju Guraniju ipak ve-emo za Hadi Sinanovu tekiju zbog toga to je on bio ejhove tekije, a i uveni pjesnik. Mujezinovi daje taan brojkaligrafskih zapisa u Hadi Sinanovoj tekiji; na junom zidukaldrmisanog dvorita ima 30, na istonom zidu 27, a nasjevernom 37 zapisa, ukupno 94 zapisa, sa tri vrste pisma,ku, taliki nesh (deli). Posebno se istiu zapisi u formamatugre, vazni i empresa, a sadraj zapisa su najee ajetiiz Kurana, hadisi, izreke i zapisi historijskog karaktera(kao to su potpisi kaligrafa koji su radili ove kaligraje).Najvei zapis u dvoritu je zapis u dva friza koji se proteedu sva tri zida sa poetkom na junom zidu, a zavretkomna sjevernom zidu; pisan je deli-nesh pismom, visine slo-va 22 cm, uz potpis kaligrafa ejha Ahmeda. Ispod ove veli-ke kompozicije na sva tri zida nalazi se mnotvo manjihzapisa koji su uokvireni debljim linijama crvenkaste boje, aonda sa po dvije tanke linije crne boje. Raspored ovih ma-njih kompozicija kaligrafski je asimetrian, skoro da bi mo-gli rei da su kompozicije razbacane po zidovima te ih je

teko posmatrati jer ljudskom oku ne daju mira, meutim,kaligrafski svaki zapis ima iznimnu umjetniku vrijednost,

jer svaka kompozicija vrlo vjeto uraena zasebna cjelina.Ovom prilikom izdvojit u samo neke kaligrafske kompozi-cije iz ove kaligrafske bate. Na junom zidu dvorita nala-ze se dvije vrlo vrijedne kompozicije u formi koje podsjeajuna vazne. Dakle, ove dvije kompozicije imaju formu razlii-tih vazna, takoer i razliitih dimenzija. Jedna je kompozi-cija veliine 42x24 cm, a druga 39x22 cm. Takoer su i ra-zliitog sadraja. Sadraj prve kompozicije u prijevodu zna-i, Na prvak je ejh Abdulkadir Gejlani, a druge, Sve jeprolazno osim Boga. Jo jedna zajednika osobenost ove

dvije kompozicije je ta da su pisane dva puta (s desna nalijevo i obratno), to zahtijeva posebno znanje i vjetinu. Isti

nain duplog pisanja uoljiv je i u zapisu koji je u formi dvaempresa; na kompoziciji dimenzija 39x21 cm, pie, Boe,koji si poetak svake stvari i koji sve zna.

Na junom zidu svojom formom i stilom pisma istie se kom-pozicija u formi krunice (rozeta) prenika 45 cm pisana kupismom. Tekst pisan uz unutarnji rub krunice glasi, Nemaboanstva osim Jednoga, a Muhammed je Njegov poslanik(dvanaest puta), a harfovi poput elifa i lama, koji imaju izra-enu vertikalu, izduenim vrhovima formiraju u sreditu ro-zete poseban geometrijski ornament koji se u kaligraji na-ziva Sulejmanov peat. Takoer, vrlo vrijedna kompozicija

je ona koja se nalazi na zidu kahve-odaka do ulaza u sema-hanu. Oblik ove kompozicije je ponovo rozeta, prenika 2,85m, pisana ku pismom i potpuno iste sadrine kao na rozetiu junom zidu dvorita. Ova kaligrafska kompozicija naslika-na je al-fresko tehnikom u dominirajuoj crnoj boji sa dis-kretno izvedenim pojedinim dijelovima u crvenoj boji. Zna-

ajno je naglasiti da kaligrafski zapisi nisu ispisani odjednomili u istom vremenu, nego su nastajali tokom gotovo cijelogpostojanja tekije. Na kraju treba kazati da je Hadi Sinanovatekija sluila kao centar gdje se pored redovnih dervikihobreda po kadirijskom usulu izuavao tesavvuf, itala i studi-rala najznaajnija knjievna djela pisana na perzijskom, tur-skom i arapskom jeziku. I ejhovi ove tekije pisali su pjesmekao ve spomenuti Mejlija, ali i glasoviti Hasan Kaimija.

FADIL-PAINA TEKIJA I SEJJIDSKO/EHIDSKO TURBE UVOGOI

U Gornjoj Vogoi kraj Sarajeva, na mjestu gdje se ranijenalazilo gaziler-turbe, postojala je tekija, odnosno halve-

Hadi Sinanova tekija, crte dvorita


16/80


16 BEHAR 95

tijski hanikah i nakibendijska tekija iji je posljednji ejhbio hadi haz Junuz-ef. Sokolovi. Prialo se da je do togmjesta doao neki gazija (junak), nosei u rukama svojuodsjeenu glavu. Na mjestu gdje je pao, sahranjen je i po-dignuto mu je turbe. Navedeno predanje zabiljeio je iobjavio (na osnovu kazivanja prof. K. Krsmanovia iz Sara-

jeva) ajkanovi, 1927. Sakupljajui grau o naseljima i

porijeklu stanovnitva, od godine 1923. i dalje, u Vogoi jeboravio etnolog M. S. Filipovi koji je zabiljeio, Na desnojobali Vogoe je mjesto Turbe... Tu je damija, mejtef, te-kija, kua u kojoj stoji hoda i nad putem veliko i staro mu-slimansko groblje. Samo na jednom nianu sa turbanom,(u turbetu), visine 2 metra, nad mezarom sa razmakom iz-meu uzglavnog i nonog niana 3,5 metara, predstavljen

je topuz u reljefu. Tekija je prazna.. Tekija, damija, turbei mezarje iako svojevrsni historijski i kulturni spomenici,

jer potjeu iz petnaestog stoljea, odnosno vremena fetha1463.-1480., srueni su u vrijeme kada je graen put pre-ma Vogoi i fabriki kompleks UNIS-Pretis-TAS, 1952.-

1956. godine.ISA-BEGOVA ZAVIJA NA BENDBAI

Srednjevjekovna varo, koja je prema pouzdanim historij-skim izvorima postojala na irem prostoru dananje Ben-dbae, po miljenju Vesne Mueta-Aeri ubicirana na pro-stor dananje Baarije, na ijem rubu (prostor Bendbae)

je bilo selo Brodac. Tu je, upravo na mjestu gdje je danasbrana vjetakog jezera, Isa-beg Ishakovi, vojvoda Zapad-nih strana (1440.-1446.) i drugi sandak-beg bosanski (1464.-1469.), prije februara 1462. godine podigao svoju zaviju, okokoje se formirala mahala Isa-begove zavije. Zavija se sasto-

jala od musarhane, imareta, tale i dvorita. Imala je trizgrade. Tu su putnici mogli besplatno dobiti konaite i hra-

nu za tri dana. Godine 1569. Evlija elebija ovdje zatiemevlevijsku tekiju. Mevlevijska tekija na Bendbai vie puta

je obnavljana, a o njenoj obnovi iz 1196/1781-82. sauvan je ikronogram koji glasi, Ova graevina sagraena je za dervi-e, kao mjesto za molitvu Stvoritelju svjetova. Mevlevijskabogomolja postala je vakuf, neka je trajno posjeena mno-tvom molitelja. Razi je spjevao kronogram njezine gradnje.

(Ovo je) mjesto za dervie, dom onih koji su na Boijem putu.Godina 1196/1781-82.Mevlevijska tekija na Bendbai i zavi-

ja Isa-bega Ishakovia sruene su 1957. godine.

Behija Zlatar navodi da je Isa-beg Ishakovi zemljite sta-novnika sela Brodac oduzeo a u zamjenu im je dao zemlji-te u selu Vrani(u blizini dananje Hrasnice). Najstarijepisane podatke o Isa-begovoj zaviji nalazimo u vakufnamiIsa-bega Ishakovia koja je datirana izmeu 1. februara 3. marta 1462. godine, a ona je jedan od najstrijih izvorakoji se odnosi na Sarajevo. Iz vakufname Isa-bega Ishako-via saznajemo da se tekija sastojala od tri kue, jedne

staje i jednog ograenog dvorita (harema), i ostalog tojoj pripada. Takoer se istie da tekija slui i kao konaite(siromanim, uenicima, sejjidima, ratnicima i putnicimanamjernicima) i da gosti u njoj imaju pravo na jelo, sve utrajanju tri dana. Brojni autori koji su pisali radove na temuIsa-begove zavije istiu da je Isa-begova zavija bila i musa-rhana. U radu naslovljenom Musarhana i tekija Isa-be-ga Ishakovia u Sarajevu, Mehmed Mujezinovi istiebrojne funkcije Isa-begove zavije, ne samo one striktno ve-zane za tarikat nego i one koje se odnose na ire kulturnosocijalno djelovanje ove zavije. On, naime, prije svega isti-e prvobitnu ulogu Isa-begove zavije, na osnovu Isa-bego-ve vakufname, pa kae da je njen znaaj u prvom reduhumanitarni, a tek onda vjerski. U vakufnami Isa-bega Is-hakovia ne kae se precizno kojem tarikatu zavija, sa mu-sarhanom, pripada, to je za Mujezinovia dokaz, da ovazadubina prvobitno nije osnovana kao tekija nego kaomusarhana. Uprkos tome brojni su pokazatelji koji upu-uju na to da je tekija uz ovu zaviju pripadala mevlevijskomtarikatu.

U haremu tekije nalazilo se mezarje, u kojem su baluci(tur., nian vie glave na mezaru umrlog), imali su kauke(tur., kapa od debele vune ili pamune tkanine oko koje jeomotano platno-saruk) dervia mevlevijskog tarikata. Isto

tako nedaleko od tekije prema istoku nalazilo se mezarjezvano mevlevijsko greblje. Dva mezara koja se i danasnalaze iznad ehove Korije na lijevoj obali Miljacke, premarijeima Demala ehajia po legendi mezari su prvihejhova Isa-begove zavije; ova dva mezara imaju balukekoji svojom formom pripadaju derviima mevlevijskog tari-kata, kvadratne su osnove sa lijepo izvedenim sarukom uetiri guve koji su pri dnu omotani na visoke dervike kau-ke. Na ovim balucima nema epitafa. Sarajevski pjesnikSabletija (jedanaesto/sedamnaesto stoljee) spjevao je pje-smu o dvojici dobrih ljudi, dervia, sultan ejh Ahmedu iAbdal Mahmudu spominjui njihove mezare iznad ehoveKorije. Moe se pretpostaviti da je rije o istim mezarima okojima govori i Demal ehaji. I elebi e, opisujui zavijuPosljednja fotograja tekije na Bendbai, Sarajevo


17/80

17BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

Isa-bega Ishakovia u svom Putopisu rei e da je onamevlevijska: Mevlevijska tekija nalazi se na obali rijekeMiljacke, na mjestu divnom kao rajska baa. To je vakuf-tekija (tarika) Delaluddina Rumija. Ima dvoranu za obrededervia (semahanu), sobu za razgovor (mejdan) i sedamde-set-osamdeset prostranih dervikih elija s galerijom, gdjedervii sviraju (mutriban), s kuhinjom (imaret) i trpezari-

jom. Njen je starjeina (ejh) obrazovan dervi ijim molba-ma Bog udovoljava. Starjeina njenih sviraa (nayzenba) ikaligraf dervi Mustafa ima prekrasan rukopis. Pored e-lebija zanimljiv opis Isa-begove zavije daje i pjesnik Reid-efendija rodom iz Sarajeva. U pjesmi o katastro Sarajeva(prouzrokovanoj pohodom princa Eugena Savojskog 1697.)

Reid-efendija znaajan dio posveuje opisu Isa-begove za-vije. Mnogo je toga u toj pjesmi kazano pjesnikim jezikom,ali sasvim sigurno da ova pjesma moe donekle ukazati naneke historijske injenice: Objeenim levhama na zidu, is-pisanim najljepom kaligrajom, nisu priliili ni rubinskikomadi. Ispisati onaka pisma sloena kao biser nije mogu-e, Reide, nema za to pisara.

Isa-begova zavija bila je sagraena od tronog materijala teje stoga bila lak plijen poaru, nabujaloj vodi i openito sva-kom drugom vidu destrukcije. Alija Bejti smatra da je (pr-vobitna) tekija bila od erpia i od drvenog materijala (gor-

nja etaa). Uz samu zgradu tekije u dvoritu postojao jeadrvan i do njega jedan ljetnikovac. Vrlo vaan dio kom-

pleksa Isa-begove tekije bio je i ardak na ve spomenutommjestu ehova Korija, oko kilometar istono od zavije. Natom mjestu je bila ljetna zavija koja je sluila i kao izletitederviima, a gdje su odravani i esnafski teferii kuname(tur., sveanost koja se prireuje prilikom dodjeljivanjasvjedodbi egrtima za kalfe i kalfama za majstore u ra-znim esnama). Prvo vee stradanje tekije je bilo 1697. go-dine u poaru Princa Eugena Savojskog, kojom prilikom sustradale zgrade musarhane i tekije. I poslije ovog poaratekija je obnovljena, ali ona e i dalje trpjeti brojna strada-nja. Konaan udarac tekija je pretrpjela u avgustu 1958. go-dine, kada je sruena.

BEKTAIJSKA TEKIJA U SARAJEVU

Prema sidilu br. 81 u kojemu se spominje poveanje plae jednom bektaijskom derviu po imenu Salahuddin-baba,vrlo pobonom ali i vrlo siromanom, sa 10 na 20 groa, uSarajevu je u Golobrdici mahali postojala jedna bektaijskatekija. Kako ni ona danas ne postoji a osim ovog zapisa isidila drugih dokumenata nema, o njoj vie nita nije po-znato.

HADIM ALI-PAINA ILI GAZILER TEKIJA U SARAJEVU

Na prostoru uz turbe Ajni-dede i emsi-dede, na jugoza-padnom uglu malog parka pred Higijenskim zavodom u Sa-

Fotograja unutranjosti tekije na Bendbai


18/80


18 BEHAR 95

rajevu postojala je odranije tekija zvana Gaziler, zato tose nalazila na drumu koji se tada zvao Gaziler yolu (Putratnika). Hazim abanovi, govorei o urbanom i graevin-skom razvitku Sarajeva, decidirano tvrdi, vjerovatno naosnovu dokumenata koje on ne navodi, da je Gaziler tekijaili Gazijska tekija osnovana jo u starom Trgovitu prije nje-gove propasti (1459.), to bi znailo da je ova tekija jedna od

najstarijih za koje znamo u Bosni i Hercegovini, u kojoj su,vjerovatno, ejhovi bili Ajni-dede i emsi-dede, te stogapretpostavljamo da je makar u prvo vrijeme bila nakiben-dijskog reda. Sejfudin Kemura pominje da je Gazijska tekijapostojala i u njegovo vrijeme i da je imala dvije sobe, malodvorite i do tekije malo bae. Kako je Kemura preselio1917. godine pretpostaviti je da je tekija sruena poslije to-ga vremena, mogue sa ruenjem turbeta prilikom izgrad-nje zgrade Higijenskog zavoda u Sarajevu.

Prema mnogima, koji su se bavili tekijama u starom Sara- jevu, Gaziler-tekija je bila najstarija. Ova tekija je bila

smjetena na prostoru gdje se danas nalazi Higijenski za-vod (preko puta Ali-paine damije). Taj prostor na kome jebila smjetena Gaziler tekija je prostor na kome se (po ne-kima) nalazio srednjovjekovni trg u upi Vrhbosni, nazivanTrgovite, odnosno Utornik (iz razloga to je pazarni danbio utorkom). Vrlo vano pitanje na koje treba odgovoriti

jasno i tano je ko je tekiju Gaziler podigao? ini mi se dana to pitanje ne odgovaraju svi jednako. Jedni istiu da jetekiju Gaziler osnovao neki Hasan-beg, koji je za izdrava-nje tekije uvakuo jednu batu i neto obradivog zemljita

koje se nalazilo uz tekiju. Dok istog tog Hasan-bega De-mal ehaji spominje kao obnovitelja tekije. Takoer imamiljenja da su tekiju podigli Ajni-dede i emsi-dede. ZaAjni-dedea i emsi-dedea znamo da su imali turbe kraj tetekije. To je bilo turbe zatvorenog tipa kakvog esto nalazi-mo po Bosni, izgraeno od drveta i erpia, a pokriveno

eramidom (vjerovatno na etiri vode). Turbe je porueno1950. godine, za potrebe izgradnje Higijenskog zavoda, adva niana-baluka premjetena su u harem Ali-painedamije. Niani su datirani u period izmeu 6. oktobra1461. i 27. septembra 1462. god. Hazim abanovi tvrdi da

je tekija sagraena na starom Trgovitu prije njegove pro-pasti (1459.), a ako je ova datacija tana onda je znaajanzakljuak kojeg daje Demal ehaji na osnovu abanovi-eve datacije, pa kae, da je ova tekija jedna od najstarihza koje znamo u BiH. Dvojica dervia, Ajni-dede i emsi-dede, prema narodnoj predaji bili su ejhovi, ali premaistoj tradiciji su bili i bliski sultanu na kronostihu Ajni-dedeova niana pie, On je prijatelj njegova velianstvasultana Fatiha, kojeg je upuivao na propise o borbi... te

da su i poginuli u vojsci ovog sultana. Da su ova dvojicaejhova uivali veliko potovanje kod Sarajlija svjedoi i

jedna pjesma Muhameda Nerkesija u kojoj se govori o e-hidskom mezarju kod Ali-paine damije i o Ajni-dedeu iemsi-dedeu, koji su tu ukopani i u kojoj pjesnik moli da sepopravi turbe dvojice spomenutih ejhova. Na osnovu tari-ha na nianima dervia koji se nalaze oko Gaziler tekije

utvrdilo se da su nakibendijskog tarikata iz ega se da za-kljuiti da je i tekija prvobitno bila tog tarikata. Meutim,krajem jedanaestog/sedamnaestog stoljea, tekija e pre-i u ruke kaderijskog tarikata. Gaziler-tekija doivjela jeveliki udar u velikom poaru iz 1879. godine kada su joj iz-gorjeli objekti 6 duana, jedna kafana i jedna odaja uMudelitskoj ariji koje je za nju uvakuo bosanski na-mjesnik Mazhar Osman-paa Bonjak (1859.).

TEKIJA EJH HASAN KAIMI BABE U SARAJEVU

Podaci o ivotu Hasana Kaimije dosta su oskudni i vie su

zasnovani na tradiciji nego li na pisanim izvorima. Roen jeu Sarajevu u periodu izmeu 1625. i 1635. godine. Poznat jepo svome pjesnikom pseudonimu Kaimi (Postojani), aprema jednom pronaenom dokumentu prezivao se Zrino-glu. Osnovno obrazovanje stekao je u Sarajevu, a zatim jeotiao u Soju, gdje se pridvorio tamonjem halvetijskomejhu Muslihuddinu Uianinu i postao halifa ovoga ejha.Kada se vratio u Sarajevo postao je najprije ejhom hadi-Sinanove tekije, a kasnije, 1660., svoju kuu koja se nalazilaneto nie mosta umurije, na desnoj obali Miljacke, pre-

tvorio je u tekiju (uvakujena 1664.). Ona e postati i ostatipoznata kao Kaimijina tekija, koja je izgorjela prvi put u ve-likom poaru 1697. godine, a potom i 1879. godine. Sejfud-din Kemura kae da je tekija bila veoma lijepa, pri zemlji jeimala magazu, a na spratu semahanu i dvije sobe. Dakle,ovo je bila mala tekija, bez prateih objekata kao to je mu-

sarhana ili imaret, ije se zemljite protezalo do Miljacke.U magazi tekije postojao je jedan mezar, iji niani nisuimali natpisa, a prema prianju starih ljudi, to je bio mezarsultan-Fatihova sandakdara Mustafa-age. Danas je to uli-ca Tekija ikma, a na mjestu tekije se nalazi garaa. Preda-nje kae da je na Miljacki sagradio i jednu drvenu uprijukoja se po njemu i prozvala ejhanija-uprija, a kako se Ka-imi-baba 1681/82. stavio na elo pobune siromaha i seljakazahtijevajui da se dijeli hrana koju su bogati trgovci sakrilioekujui skok cijena, uprija je prozvana ejtanija-uprija.Kaimi-baba je zbog ove pobune i nekih drugih stvari pro-gnan iz Sarajeva; utoite je naao u Zvorniku gdje je i pre-selio 1103/1691-92. godine i ukopan je u posebnom turbetuna Kula-gradu ponad Zvornika.

Hazim abanovi, govorei o urbanom i graevinskom razvitku Sarajeva, decidirano tvrdi, vjero-

vatno na osnovu dokumenata koje on ne navodi, da je Gaziler tekija ili Gazijska tekija osnovana jou starom Trgovitu prije njegove propasti (1459.), to bi znailo da je ova tekija jedna od najstarijihza koje znamo u Bosni i Hercegovini, u kojoj su, vjerovatno, ejhovi bili Ajni-dede i emsi-dede, testoga pretpostavljamo da je makar u prvo vrijeme bila nakibendijskog reda.


19/80

19BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

SKENDER-PAINA TEKIJA

Skender-paa Jurii, kao bosanski namjesnik, po svoj priliciza vrijeme svoga treeg namjesnikovanja u Bosni (1499.-1450.), iz naklonosti i simpatija prema derviima, a vjerojatno

je i sam je pripadao nakibendijskom tarikatu, sagradio je ve-liku zaviju ovog reda (po nekim dokumentima hanikah) uz lije-vu obalu Miljacke, a do nje imaret i musarhanu. Doveo je vo-du sa Souk-bunara, vrela zvanog Studena esma ili Studenibunar, a na drugoj strani Miljacke sagradio sebi dvor, uz njegakaravan-saraj, 11 duana i na Miljacki podigao most, sve u Hi-setima, u dananjoj Skenderiji, na mjestu gdje se nalazi Dommladih i preko puta na mjestu dananje zgrade Sindikata.Prema drugim izvorima Skender-paa je izgradnju svoje zavi-

je zapoeo 1467., kada je postavljen za namjesnika u Bosni, aline dovrivi je, povukao se na svoj zijamet u selo Vesela straakod Prusca, a za dovrenje zavije odredio je svoga sina Hasan-bega, koji za dvije godine dovri sve povjerene zgrade. Uz teki-

ju je bila i baa, travnjak i uma. Na tom mjestu, uz oevu

zaviju, Mustafa-beg Skenderpai, godine 1518. podie velikupotkupolnu damiju, prvu ove vrste u Sarajevu, a moda i uBosni, a uz damiju i mekteb. Damija Skenderija poruena je1935. godine, a njena munara uklonjena 1960.

Skender-paina tekija sa svojim prateim objektima pred-stavljala je kompleks koji je, kao i Isa-begova zavija, imaosvoj socijalno-humanitarni i kulturni znaaj. Humanitarnikarakter se oituje, izmeu ostalog, u tome to je Skender-paa u svojoj vakufnami odredio da se u javnoj kuhinji-ima-retu svaki dan kuha fudulija (jelo s jufkama), a petkom i zaoba Bajrama pilav i zerde. Ovo se djelilo derviima, slube-

nicima njegovog vakufa, putnicima, sirotinji i potrebitim.Tekija, ali i drugi objekti, imali su bogat vakuf za izdrava-

nje. Skender-paa je sagradio dvije tabhane i 27 mlinovakoji su izdravali njegova dobra. Bogat vakuf Skender-paeomoguio je aktivno djelovanje ove tekije, koja je imala ve-likog udjela u irenju nakibendiskog uenja u Sarajevu.Kao i prethodne tekije i ova tekija je bila esta rtva burnihdeavanja u Sarajevu. I nju je zahvatio vie puta spomenutipoar izazvan prodorom princa Eugena Savojskog. Tekija jenakon poara obnovljena, ali poslovni efekti Skender-pai-nog vakufa su slabili te su imaret i musarhana zbog nedo-statka nansija krajem trinaestog/devetnaestog stoljeazatvoreni. Tekija je ostala aktivna sve do Drugog svjetskograta. Danas skoro pa nita nije ostalo od svih onih zadubi-na Skender-pae. Ostala je samo toponomastika koja naspodsjea na Skender-pau i sve ono to je dao ovom gradu.U Sarajevu danas postoje ulice Podtekija, Tekija, Skenderi-

ja i Skender-paina ikma, koje svojim nazivima prizivajusjeanje na Skender-pau i njegovu tekiju.

HALVETIJSKI HANIKAH EJH IBRAHIM-EFENDIJE BISTRIGIJE

Nedaleko od masivne i prostrane damije sa kamenitommunarom koju je 1520. sagradio bosanski sandak-begMehmed-beg Isabegovi u Bistriku, postojao je hanikah toga je sagradio ejh Ibrahim-efendija Bistrigija, koji je ukopanuz Carevu damiju. Hanikah ejh Ibrahima Bistrigije aktivno

je radio i djelovao sve do Drugog svjetskog rata, a u popisutekija i drugih vjerskih objekata iz 1933. godine pominje se iovaj hanikah. Sarajevo je u osmanskom periodu imalo dvahanikaha. Prvi je gore spomenuti Gazi Husrev-begov, a drugii neto mlai je hanikah ejha Ibrahima Bistrigije na Bistriku(podignut poetkom XVII st.). Ovaj hanikah nosi ime po svom

utemeljitelju, ejh Ibrahimu Bistrigiji, koji je u Sarajevu ro-en 1599. godine. Takoer je i umro u Sarajevu, ali kada ta-

Tekija Skender-pae u Sarajevu, crte


20/80


20 BEHAR 95

no nismo sigurni jer nailazimo na dva razliita podatka. Nai-me, Ismet Kasumovi govori da je godina njegove smrti1665., dok Alija Bejti spominje godinu 1659. i da je ukopan uharemu Careve damije. Sama titula ejha kazuje nam da jebio obrazovan. Naime, za njega znamo da je zavrio osnovnoi srednje obrazovanje u Sarajevu, a studije u Istanbulu. Na-kon kolovanja u Istanbulu, Ismet Kasumovi navodi i njego-

vo sujsko usavravanje u halvetijskoj tekiji ejha Muslihud-dina Uianina u Uicu. Nakon njegovog obrazovanja vanSarajeva ejh Ibrahim Bistrigija konano se skrasio u Sara-

jevu gdje e i oformiti hanikah pored Gazi Mehmed-begovedamije (koja je u narodu poznatija kao Bistrika damija).Kako je prvobitni hanikah izgledao nije nam poznato. Znamoda je bio smjeten iznad spomenute damije (sa strane ki-ble). Alija Bejti zapaa da zgrada na mjestu nekadanjeghanikaha je obina zgrada prizemnica od erpia i drvenegrae i s dvije prostorije. Za ejh Ibrahimov hanikah postojemiljenja da je napravljen na mjestu nekadanje Mehmed-begove medrese, a da ju je ejh Ibrahim Bistrigija transfor-

mirao u hanikah. Hanikah ejh Ibrahim Bistrigije aktivno jedjelovao i radio do Drugog svjetskog rata.

NAKIBENDIJSKA TEKIJA NA MLINIMA UZKUUK-KATIBOVU DAMIJU

Na onoj terasi s desne strane obale Miljacke, iznad Ben-dbae (danas ulica Nadmlini), nastala je mahala Kuuk-ja-zidi ili Kuuk-katiba, koja se prvi put spominje u popisu iz1528. godine. Poslije te godine ovaj dobrotvor podigao jesvoj mesdid, u narodu poznat kao mesdid na Mlinima. Uprostranom greblju, ograenom zidom od erpia, smje-tena je i manja graevina, koja je u posljednje vrijeme slu-

ila za potrebe nakibendijske tekije.

TURNA-DEDEA, DANDU-GAZA I HADI DEDEA TEKIJE

Popisom 1489. godine, u vremenu kada Sarajevo ima oko200 kua, od kojih su 92 smjetene u tri muslimanske ma-hale, a 103 u kranske etvrti, Sarajevo posjeduje tri teki-

je: Gaziler tekiju, Isa-begovu tekiju i Skender-painu tekiju.Popis bosanskog sandaka iz 1520. godine pokazuje da Sa-

rajevo dobiva nove tekije, a to su: Turna-dede tekija, Dan-du-gaza tekija i Hadi-dede tekija. Dakle, Sarajevo od1520. godine ima 6 tekija. Turna-dedeova tekija osim u po-pisu bosanskog sandakbega iz 1520. godine spominje se

jo u vakufnami Muslihuddina ekrekije, te u vakufnamiGazi-Husrev-bega. Turna dedeova tekija nalazila se u blizi-ni ekrekijine damije na dnu Kovaa, a gdje se nalazilatekija Dandu-gaza i Hadi-dedea, do sada poznati izvorine daju podatak o ubikaciji.

RIFAIJSKA TEKIJA NA DONJOJ IKORAI

O ovoj tekiji nalazimo pomen jedino kod Sejfudina Kemure,koji daje slijedee podatke, Vie ove damije (Kara-Ferha-dove damije na Donjoj irokai) bijae jedna rifaijska teki-

ja, a u njenom dvoritu bijahu ukopana dvojica ejhova, alina alosti i nesreu, ona se preokrenu u kuu, a groboveporavnie. U predaji se navodi da je jedna rifaijska tekijabila i na mjestu poznatom kao Babia baa, iz koje su der-vii, pri najavi bilo kakvih nereda i nemira, znali izii i javnouiniti idru (burhan, zarf), te tako obeshrabriti potencijal-ne napasnike, a Baeskija spominje i ejh Alijinu tekiju, ne-kih dvije stotina metara od Careve damije prema At mej-danu (otprilike na mjestu na kojem su relativno nedano ot-kopani temelji Bakr-babine damije iz 1544. godine, uvaku-

vi za njeno odravanje deset duana u ariji; sudei te-

Tekija Nadmlini sjedite Tarikatskog centra BiH u Sarajevu


21/80

21BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

meljem imena asnog utemeljitelja damije nije iskljuenoda su ova dva objekta identina, odnosno da je ejh Alijinatekija bila na mjestu ili uz Bakr-babinu damiju).

NAKIBENDIJSKA TEKIJA UZ JEDILER TURBE

Na raskru puteva Bistrik irokaa smjetena je okadi

hadi-Sulejmanova damija, u narodu poznata kao damijaza Beglukom i Jediler-damija. Sve do 1937. godine postoja-la je uz Jediler turbe tekija nakibendijskog tarikata i uz njuprostranije greblje. Na tom prostoru je pomenute godine po-dignuta vea stambena zgrada okadi-vakufa, a na mjestutekije danas se nalazi pogrebno drutvo Islamske zajedniceu BiH. Jedilerska tekija, nakibendijskog reda, osnovana je1879. godine od Sejfulaha Iblizovia; ona se zapravo formira-la postupno. U poetku je bila samo prostorija za uvara tur-beta Sedam brae koju je sa turbetom podigao Sulejman-paa Skopljak oko 1815. godine. Godine 1865. ejh SejfulahIblizovi, kao roeni Sarajlija, zavrivi nauke u Carigradu i

usavrivi tesavvufske discipline u Brusi, doavi u svojemjesto, preuzima dunost uvara turbeta, tu poinje sa zi-krom i predavanjima, zahvaljujui emu okuplja veliki brojpristalica. 1894. godine Ibrahim efendija Heri, Travnianin,kao tadanji nadzornik ovoga turbeta, pokraj njega podienovu semahanu na groblju. Tako je konano formirana Jedi-lerska tekija uz Jediler-turbe, koja je postojala sve do 1937.godine, kada je sruena i na tom prostoru podignuta stam-bena zgrada okadi vakufa.

Treba naglasiti i to da je ejh Sejfulah Iblizovi, prema ne-kim izvorima, pripadao halvetijskom tarikatu te da se u Je-diler-tekiji zikr obavljao po halvetijskom usulu. Nasuprot

tomu, u popisu vjerskih islamskih objekata iz 1933. godine,kae se da Jediler tekija pripada nakibendijskom tarikatui da je u to vrijeme aktivno djelovala, tako da se pretpostav-lja da je Jedilerska tekija privremeno prela od nakiben-dijskog na halvetijski red u kasnom trinaestom/devetnae-stom stoljeu. to se tie turbeta Sedmerice brae, predajakae da je tu najprije ukopan neki ejh koji je doao sa sul-tanom Fatihom. Kasnije su tu ukopana dvojica derviaosumnjiena i nevino pogubljena za krau novca iz painihSaraja 1494. godine, a zatim i etiri kapetana koje je Musta-fa-paa Dalbatan dao pogubiti zbog toga to nisu bili pravo-vremeno obavijestili za najezdu vojske Princa Eugena Sa-

vojskog na Sarajevo 1697. godine.

GAZI HUSREV-BEGOV HALVETIJSKI HANIKAH I TEKIJA USARAJEVU

Gazi Husrev-begov hanikah u Sarajevu sagraen je do kraja1531. godine na sjevernoj strani, preko puta njegove dami-

je, koja je podignuta u centru najstarije sarajevske arije.Prema Gazi Husrev-begovoj vakufnami, koja je sainjena uSarajevu 11. decembra 1531. godine, na elu ovog hanikahatrebao je biti ejh halvetijskog tarikata, ali i poznati po svo-

jemu iskrenom vladanju, kojima je krijepost vlastito svoj-stvo, koji su zaodjenuti odjeom Boijeg strahopotovanja i

pobonosti, koji su istrajni na putu uzvienog erijata, koji

idu stopama ejhova i pobonih ljudi, koji slijede ponaanjeevlija, koji se vrsto dre i sluaju erijatske zapovjedi,obavljaju namaz u demaatu, poste, ine zikir, ue Kuran,savladavaju strasti i ostalo to dolikuje vladanju dobrih der-via i to obiljeava uene ljude, koji napuuju na pravi

put. Razlog zato je Gazi-Husrev-beg zahtjevao da ejhbude halvetijskog tarikata moda je u tome to je taj tarikatu to doba bio veoma popularan, a postoji mogunost da je isam bio halvetija.

Temeljem tlocrta Gazi Husrev-begovog hanikaha, kojeg jenapravio iro Truhelka (1912.), hanikah se sastojao od sre-dinjeg uskog izduenog otvorenog dvorita sa adrvanomu sredini. S ulaza na lijevu stranu hanikaha nalazi se se-mahana. Du dvorita s lijeve i desne strane-krila, osimdijela gdje je semahana, nalazi se otvoreni trijem iji sukrov drale kolonade vitkih stubova. Iz trijema se ulazi umale hodnike, a iz tih hodnika ulazi se u dvije sobe s desnei lijeve strane. Na desnom krilu tih hodnika ima etiri, a na

Fotograja tekije i turbeta Sedam braes poetka XX. stoljea

Izgorjela tekija uz turbe Sedmerice brae (crte, 1881.)


22/80


22 BEHAR 95

lijevom tri hodnika. Soba za dervie ima etrnaest plus ha-nikah koji zauzima prostor dvije sobe sa trijemom. U dnuhanikaha nalaze se popratne prostorije: kuhinja u sredini,desno komora, a lijevo kupaonica i nunici. U svakoj sobihanikaha stanovala su po dvojica dervia. Gazi Husrev-be-gov hanikah je vie puta stradavao od poara. I za Gazi Hu-srev-begov hanikah je bila kobna 1697. godina, a zatim1755., 1831. i 1852. godina. S obzirom da je Gazi Husrev-begov hanikah, kao i drugi njegovi objekti, imao jak vakufuspjevao se je obnavljati. Godine 1931., kada je graenazgrada nove medrese, gotovo je u potpunosti nestao (ostao

je samo jedan dio hanikaha dio zida sa nekoliko stubova).Po uzoru na prvobitnu graevinu hanikah je ponovo izgra-en 2000. godine s time da mu je dodan pokretni staklenikrov koji pokriva otvoreno dvorite-atrijum.Treba jo spo-menuti da ovaj hanikah nije uvijek bio halvetijski kako je tovakufnamom predvieno. Vremenom e ejhovi ovog hani-kaha biti i nakibendijskog reda. Demal ehaji zapaa dae ovaj hanikah vremenom poprimiti i neke karakteristikemedrese, a zbog svoje turbulentne povijesti nikada se neerazviti u isto sujsku instituciju kako je to predvieno va-kufnamom.

Poznata je injenica da je islam u teritorij koji se naziva Bosnom i Hercegovinom doao davno prije Turaka,sa prvim derviima-misionarima, najee pripadnicima ahijskih organizacija, a potom, ili gotovo napore-do i sasvim organiziranih dervikih redova tarikata. Iako se savremena historiograja, optereena ideo-lokim i politikim interesima, ne slae sa ovom tvrdnjom i ne trudi se niim je potkrijepiti, ipak, to je inje-nica, premda o njoj vie govori narodna predaja nego historijska nauka. Osnovna institucija koju su ti der-vii formirali po dolasku u novu zemlju bila je zavija, svojevrsna kombinacija tekije, besplatnog prenoitai javne kuhinje, koje su se izdravale najprije vlastitim radom zavijedara, a potom, osobito u kasnijem pe-riodu, iz vakufa koje su manje ili vie imuni vaki. Oko tih zavija, podignutih na prometnim putevima,obino u blizini nekog sela, vremenom razvijala su se naselja od kojih su se mnoga razvila u prave kasabe.Stoga, ini se da se u zaetku svake vee kasabe u Bosni i Hercegovini moe pronai jezgra koje vie nema,koje se malo ko sjea, ali bez koje teko da bi bilo kasabe.

Gazi Husrev-begov hanikah u Sarajevu


23/80

23BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

ASITANE, HANIKAH, TEKIJA, ZAVIJA,DERGAH, RIBAT...

Institucionalizacija suzma u estom/dvanaestom stoljeu u vidu prvih or-ganiziranih skupina tarikata, utjeca-la je i na nastanak nove, osobite i za-sebne arhitektonske forme. Suzam

se u literaturi pojavljuje u dva oblika:eremitinom (naime, osamljenikom/pustinjakom) i cenobitinom. Upravoovaj drugi oblik uvjetovao je nastanakarhitektonskih formi u kojima su tari-kati prakticirali obredni dio svoga iba-deta, ali u kojima su nerijetko i ivjeli.U Bosni i Hercegovini najuobiajenijinaziv je tekija, mada se pojavljuju i na-zivi zavija i hanikah, u neto izmijenje-nom znaenju, najee slovei kaosinonimi za pojam tekija, iako imajupotpuno drukiju, ne samo etimologi-

ju nego i funkciju. Tekija nema mina-retni mimberto (ne)posredno znaida se u tekiju ne zove nego se sam do-lazi i da se u njoj ne klanja duma-na-maz; osim toga, tekija nema muteve-liju, koji e je otvarati i zatvarati samoza namaz, nego je neprestalno otvo-rena. Hasan Basri-baba (k.s.) ovakoobjanjava razliku izmeu damije itekije: ...damija je danju otkrivena(mekuf), a nou pokrivena (mestur,mahdub), a mejdan (tekija) je danju

zakriven (zatvoren), a nou otkriven(otvoren); damija pripada svijetu si-fata (eriata), a tekija svijetu tajni biti(tarikata)... U eriatu se izvravajuibadetske zapovijesti, a u tarikatuupoznaju i provode tajne sutine iba-deta (u opem znaenju pojma robo-vanja). Damija je mjesto na kojem seuva od dehennema i strijemi de-nnetu, a tekija mjesto na kojem setraga za Allahovom uzvienom Ljepo-tom. U damiji je mihrab od kamena,

a u tekiji od svjetlosti (nura) Elestu...i Kalu: Bela!... U damiji postoje

imam i muezzin, u

behar br. 95, specijalni broj: tesavvuf

Documents