w o y e i q’ij, u - onsec.gob.gt fileprimera edición, 30 marzo de 2009 choltun: w 1 o 2 y 3 e 4 i...

62
W B’aqtun, O K’atun, Y Tun, e Winaq, I Q’ij, u Tijax, Chi Iximulew. Guatemala, 30 de marzo del 2009 I Q

Upload: ngoduong

Post on 12-Dec-2018

215 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

W B’aqtun, O K’atun, Y Tun,e Winaq, I Q’ij, u Tijax, Chi Iximulew.

Guatemala, 30 de marzo del 2009

I q

La traducción, edición e impresión se financió con fondos del Gobierno de Guatemala, a través del Fondo de Desarrollo Indígena Guatemalteco, FODIGUA.

Para difundir las leyes en los idiomas mayas, se autoriza la reproducción total o parcial de la presente edición, a condición de citar la fuente.

La estela de la página anterior indica la fecha de inicio y lugar de la impresión de este libro. Las fechas están indicadas en K'iche' y Castellano.

Xtz'aj chi Iximulew – Impreso en Guatemala

Nota:

Con la presente publicación el Estado de Guatemala inicia la utilización de idiomas mayas en la Oficina Nacional de Servicio Civil, para cumplir la Ley de Idiomas Nacionales. Esta versión es para su mejora continua. Cualquier diferencia de interpretación, consultar la versión en español.

Taqanem Tzij pa kiwi’Rusamajela’ riSaqamaq’ manYesamäj ta chik

JIK’CHI’AJ 63-88 RICHINRI RAJPOPI’ AMAQ’

Ruchojmilal Taqanem TzijPa kiwi’ ri Samajela’ri man Yesamäj ta chik

CHAMPOMAL JIK’IB’ANTZIJ 1220-88

Leyes de Clases Pasivas Civiles del EstadoDecreto 63-88 Del congreso De la república

y su ReglamentoacuerDo gubernativo 1220-88

En Idioma Kaqchikel

Iximulew - Guatemala 2009

Primera edición, 30 marzo de 2009

Choltun: W 1 O 2 Y 3 e 4 I 5 A 1,362 días del 13 B'aqtun, 21 de diciembre de 2012

Cholq'ij: u q

Traductores: Kaqchikel, Pakal B'alam Rodríguez Guaján K'iche', Obispo Pablo Puac Puac Mam, Alonzo Aguilón Q'eqchi', Agustín Pelicó Pérez

Editorial: Maya' Wuj, [email protected] Diagramación: Nelson Chicol Portada: Douglas Franco Ixcot Impresión: Nawal Wuj S.A. Fuentes TrueType: © Números Mayas y glifos del Cholq'ij, Editorial Maya' Wuj Fuente de texto: Calibri modificado por Editorial Maya' Wuj

ONSECOficina Nacional de Servicio CivilDirección 13 Calle, 6-77, zona 1,

Edificio PanamericanaTeléfono: 2321 4800

FODIGUAFondo de Desarrollo Indígena Guatemalteco

Dirección Ruta 6 8-19, zona 4Teléfono: 2412 1700

Rucholajil RuPamTAQANEM TZIJ PA KIWI’ RUSAMAJELA’ RI SAQAMAQ’MAN YESAMÄJ TA CHIK ................................................................ Q 11CHOLTAQANEL TZIJ 63-88 ............................................................. Q 11Xa Ruma K’a .................................................................................. Q 11TAQANEM TZIJ PA KIWI’ RUSAMAJELA’ RI SAQAMAQ’MAN YESAMÄJ TA CHIK .............................................................. E 13NAB’EY TANAJAjil To’ik ........................................................................................ E 13RUKA’N TANAJRi Pwaq Nokisäx Wawe’ .............................................................. O 19ROX TANAJRutzil Ri To’ik .............................................................................. q w 22RUKAJ TANAJRusamajixik Ri Wuj. ................................................................... q U 27RO’ TANAJRutanab’axik Ruk’ulik Ri Ajil To’ik. ............................................ q Q 31RUWAQ TANAJCh’ojinïk ....................................................................................... q E 33RUWUQ TANAJRutz’aqat Tzij ............................................................................... q R 34RUWAQXAQ TANAJIk’owel Taq Tzij .......................................................................... q U 37TZIJ 1220-88 CHITÜY .................................................................. w P 40Xa Ruma K’a ............................................................................... w P 40RELESAXIK RE JUN CHOJMILAJ TZIJ PA ROKISAXIK RI TAQANEM TZIJ PA KIWI’ RUSAMAJELA’ RI SAQAMAQ’ MAN YESAMÄJ TA CHIK ........... w q 41NAB’EY TANAJRutzijol Rupam Ri Wuj ............................................................... w q 41RUKA’N TANAJAjil To’ik ....................................................................................... w w 42ROX TANAJRupwaq ......................................................................................... w t 45

RUKAJ TANAJRutzil ............................................................................................ w u 47RO’ TANAJRusamajixik Ri Wuj ..................................................................... w i 48RUWAQ TANAJRupab’axik Ruya’ik Ri Ajil To’ik ................................................. w o 49RUWUQ TANAJWujil ............................................................................................. w p 50RUWAQXAQ TANAJRutz’aqat Rub’eyal Tzij ............................................................... w T 55RUB’ELEJ TANAJIk’owel Taq Tzij Chuqa’ Ruk’isb’äl Taq Tzij ............................. w O 59CH’UTICHOLTZIJ ............................................................................ e w 62

7 7

RujachiK Wuj Pa QaQ'a'Chupam ruq'i'ik rub'anik ri samaj rupab'am ri' chuwäch ri Nab'ey K'amöl B'ey Amaq' tat Álvaro Colom Caballeros, ri ye'ilitäj chupam ri Cholb'äl Samaj richin Wachutzilal, chojpam jun chi ke ri rayib'äl rub'im: “Reta'am, nuya' ruq'ij jalajoj ruwäch na'oj ri Maya' chi rij rutz'etik ruwach'ulew, kuchi ri tijoj uchuq'a' chi achb'ilanïk, rutzeqelb'exik utzilal, ruya'ik kiq'ij konojel tinamït, ke chuqa' rub'eyal e k'äs rik'in ri Ruwach'ulew jun rub'eyal rutz'etik k'aslem kan okel richin rub'inem ruk'iyilem ri tinamït.” Ke chuqa' ri', k'atzinel ruq'i'ik ri Tzij, Acuerdos, e q'atom e rub'anom e ruk'ulum, e rujuxum ri Chi Iximulew, ye'ilitäj: Ri Convenio 169 richin ri molaj rub'ini'am Organización Internacional del Trabajo _OIT_, pa kiwi' achamaq', chuqa' ri Jikchi'aj 19-2003 ruma ri Congreso, ri Rajpopi' Amaq' “Taqanem Tzij pa kiwi' Amaq'el taq Ch'ab'äl.”

Ruma k'a ri b'im yan kan, ri Amaq'el Samajay Winaqilal _ONSEC_, rik'in ri molaj Kiyakb'al ri Winäq Awexam Chi Iximulew _FODIGUA_; chi e ka'i' xeto'on chuq'axaxik chutz'ajik ri Taqanem Tzij pa kiwi' Rusamajela' ri Saqamaq' man Yesamäj ta chik, rachb'ilam Ruchojmilal Tzij, pa kich'ab'äl ri Maya', ri sib'iläj winäq yech'ab'en kichin, ja ri Kaqchikel, K'iche', Mam, rachb'ilam Q'eqchi'

Wakami ja chik ri Amaq'el Samajay Winaqilal, ri Molaj tipa'e' chutzu'ik ri Samaj, Administración, richin ri Jikchi'aj 63-88 richin ri ri Rajpopi' Amaq' _ Congreso_, ri “Taqanem Tzij pa kiwi' Rusamajela' ri Saqamaq' man Yesamäj ta chik,” rachb'ilam Ruchojmilal Tzij nilitäj chupam ri Jikib'am Tzij Gubernativo Ajilab'äl 1220-88.

88

Marcotulio Meoño RamírezK'amöl B'ey richin Amaq'el

Samajay winaqilalONSEC

Guadalupe Zamora LópezK'amöl B'ey Kiyakb'al ri Winäq Awexam chi Iximulew, FODIGUA

Re jutz'aj tzij re' xb'an ruma nk'amowäx richin ruto'ik kitaluxik ri kich'ab'äl ri e Maya'. Ruma k'a ri' ri Kiyakb'al ri Winäq Awexam Chi Iximulew _ FODIGUA_, rik'in ri Amaq'el Samajay Winaqilal yekiköt yeto'on, nkiya' ruchuq'a', nkiyäk ri ch'awem ri ch'ab'äl ruma ja re' yekolon yeq'axan ri maya' nojib'äl etamab'äl.

Kamul oxmul k'amo,

2009, Chi Iximulew

9 9

toB'Äl KichiN Ri E SiK'ÏY RE juN taQaNEm tZij RE'

Richin man k'ayew ta rukanoxik jun nojib'äl k'o chupam re Taqanem Tzij pa kiwi' Rusamajela' ri Saqamaq' man yesamäj ta chik rachb'ilam Ruchojmilal Tzij, nab'ey qaya'om ri Rucholajil Rupam, k'a ri' rupam ri Taqanem Tzij ruk'in Ruchojmilal Tzij; nuk'um chuqa' nojib'äl pa taq peraj richin man k'ayew ta rukanoxik, runik'oxik ri b'itäl ri tz'ib'atäl chupam, ke chuqa' rub'eyal rokisaxik.

Xelesäx pa Amaq’el Taluwuj ri 7 de noviembre de 1988.*

TAQANEM TZIJ PA KIWI’ RUSAMAJELA’ RI SAQAMAQ’ MAN YESAMÄJ TA CHIK

CHOLTAQANEL TZIJ 63-88*Ri Rajpopi’ ri Chi Iximulew Amaq’

XA RUMA K’A:Nutaqej ri Cholk'aslemal chi ri Saqamaq' k'o chi yeruchajij ri winäq chuqa ri achalalri'il, chi ri molojri'il jantape' ta k'o pwaq xtikokisaj richin ri ajil to'ik chi ke ri winäq;

XA RUMA K’A:Chi ri Taqanem Tzij k'o wakami pa kiwi' ri winäq samajela' richin ri Saqamaq', man tz'aqät ta rub'anom, man pa rub'eyal ta ruma k'ayew ri pwaqinem, ri winaqirem, ri Saqamaq' man ntikïr ta chik nuya' ri ajil to'ik k'o chi nuya' chi ke ri winäq, ruma ri' we ke ri' xtub'än apo, man xtitikïr ta chik xtuya' ri ajil to'ik.

XA RUMA K’A:Chi ri ruka'n peraj tzij richin ri Mokaj 114 chupam ri Rucholk'aslemal Chi Iximulew Amaq', jutaqil tinik'öx jarupe pwaq nya' chi re ri ajil to'ik chi ke ri e rusamajela' ri Saqamaq', k'a wakami majun runik'oxik b'anon ta, ruma k'a ri' k'atzinel chi nb'an re jun runik'oxik re'.

XA RUMA K’A:Ri xb'itäj chupam kan ri peraj tzij xik'o kan, k'atzinel chi ninik'öx, richin ke ri' ri ajil to'ik nb'an chi ke ri winäq yerub'än ta pa kik'aslem toq man yesamäj ta chïk.

11 !

RUMA K’A RI’Pa rub'eyal nutaqej ri mokaj 157, 171 chupam ri motzaj tzij (a) 237 chuqa' 240 richin ri Rucholk'aslemal Chi Iximulew Amaq'.

NUJIKIB’A’ APO:Re Taqanem Tzij re’:

12"

Titz’et ri Mokaj 109 chuqa’ 117 richin ri Cholk’aslemal chuqa’ ri 19 richin 1. re Ruchojmilal Tzij re’.Titz’et ri Mokaj 4 Taqanem Tzij pa kiwi’ Samajela’ aj Saqamaq’ chuqa’ ri 2. nab’ey Mokaj richin ri Ruchojmilal Taqanem Tzij.

TAQANEM TZIJ PA KIWI’ RUSAMAJELA’ RI SAQAMAQ’ MAN YESAMÄJ TA CHIK.

NAB’EY TANAJAJIL TO’IK

MOKAJ 1. Rusamaj.

Re jun Taqanem Tzij re' xtutaqej ri rub'eyal xkeb'an ri ajil to'ik chi ke ri winäq achalalri'il kichin ri e rusamajela' ri Saqamaq', achi'el nutaqej chupam ri mokaj 144, 145, 146 richin ri Rucholk'aslemal ri Chi Iximulew Amaq' ri yesamäj chuqa' e samajinäq pe chupam ri oxi' ruq'a' raqän ri Saqamaq': Molaj Tz'ib'antaqanel tzij, Molaj samajitaqanel tzij, Molaj q'atonel taq tzij. Ri winäq e samajela' ri molojri'il kich'arom ki' pa ruq'a' ri Saqamaq' achi'el ri Q'atacholk'aslemal, Runimaq'atb'al tzij kanöy tata'al, chuqa' re samajela' re' tikirel ye'ok chupam re jun rub'eyal tojik re', xa xe k'atzinel chi rije' yek'utun richin achi'el nutaqej re Taqanem Tzij re'; we ke ri' nkib'än ye'ok chupam re jun rub'eyal tojik re', majun achike nelesan el kichin chupam re jun tojik re', we kan rije' xkena'ojin ye'el kan chupam ri kisamaj, majun k'a xtikïl re jun ajil to'ik re'.1

MOKAJ 2. 2Samajel richin ri saqamaq'. Chupam re Taqanem Tzij re' nb'ix samajel richin ri Saqamaq' chi re xa b'a achike winäq samajel chupam ri Molaj Tz'ib'antaqanel tzij, Molaj samajitaqanel tzij, Molaj q'atonel taq tzij, Q'atacholk'aslemal, Runimaq'atb'al tzij kanöy tata'al, chuqa' pa ri ch'aqa chik molojri'il e ruq'a' raqän ri Saqamaq' yesamäj pa kiyonil; ri samajela' e cha'on,

13 #

Tz’aqatisam qa, achi’el ri Mokaj 1 richin ri Choltaqanel tzij 40-93 Rajpopi’ 3. Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre de 1993.Titz’et ri Mokaj 250 richin ri Cholk’aslemal, 94 richin ri Taqanem Tzij pa 4. kiwi’ Samajela’ aj Saqamaq’, 29 richin ri Taqanem Tzij richin Ajil.

chuqa' xa b'a achike winäq samajel nuk'ül jun jikib'an ajil ruma ri rusamaj nub'än, toq ri ajil re' elenäq pe pa rupwaq ri Saqamaq' ri nkisamajij ri molojri'il e sik'in chik pe, ri kiyakon pe pwaq kichin ri winäq man yesamäj ta chik, majun k'ayewal chi re jun samajel we numalij kan ri samaj ruma jun k'ayewal, jun yab'il, achi'el nutaqej re Taqanem Tzij re'.3

Man ye'ok ta chupam re jun rub'eyal tojik re', ri samajela' richin ri lab'al, ruma rije' kan jun chik wi Taqanem Tzij nichapon kichin.4

MOKAJ 3. Ri ye'ok chupam. Konojel ri samajela' chuqa' ri kach'alal nutaqej re jun Taqanem Tzij re', xketo' toq ke re' xtik'ulwachitäj:

Ye'el kan chupam ri samaj;1. Ruma metz'aqät ri winäq;2. Ruma kamïk.3.

MOKAJ 4. Ajil to'ik. Ja re' ri ajil to'ik xkeya' pa rub'eyal re Taqanem Tzij re':

Ruma xb'etz'aqät rujuna';a) Ruma metz'aqät pa ruch'akul;b) Ruma malkanem;c) Ruma kamïk te'ej tata'aj;d) Niya' chi ke te'ej tata'aj;e) Niya' chi ke chaq'laxela', nimalaxela', iy taq mam, ch'uti'al, ch'utime'al, f) ri k'a e koköj na, ri e k'o pa ruq'a' ri samajel xkäm el, k'atzinel chi e ruq'alajisam apo.

Achi'el nutaqej chupam ri motzaj tzij e) chuqa' ri f) xtikik'ul ri to'ik we k'a majani' e k'ulan, chuqa' kan qitzij chi e kokoj na, we chuqa' e metz'aqät.

MOKAJ 5. Ajil to'ik ruma xapon rujuna'. Ja re' rub'eyal re jun ajil to'ik re':

14$

Titz’et ri Mokaj 42 richin re Taqanem Tzij re’ chuqa’ ri 43 richin ri 5. Ruchojmilal Tzij. K’o qa chi ri’.6.

TOQ RI SAMAJEL NURAYIJ NEL KAN PA RUSAMAJ:1.

Ri winäq samajinäq chik pe juk'al (20) juna', stape' janipe na a) rujuna' ri winäq;

Ri samajel xtz'aqät yan kak'al lajuj rujuna', chuqa' xsamäj yan b) pe lajuj juna'.

TOQ K'O CHI NEL KAN PA SAMAJ:2.

Ri samajela' ntz'aqät oxk'al wo'o' (65) kijuna', e samajinäq chik pe lajuj juna' chuqa' chupam re juna' re' kib'anon pe ri tojik.

MOKAJ 6. Ajil to'ik ruma metz'aqät. Ri samajela' richin ri Saqamaq' toq e metz'aqät , tikirel xtikik'ul ri ajil to'ik achi'el nub'ij re Taqanem Tzij re'. Nb'ix metz'aqät chi re jun samajel achi'el toq ri winäq man ntikïr ta chik nsamäj ruma k'o k'ayewal pa ruch'akul, man ntikïr ta chik nub'än ri samaj achi'el rub'anom pe jantape' chupam ri ruq'a' raqän ri Saqamaq', metz'aqät pa ruch'akul ruma jun yab'il, ruma jun kajtajik. Man niya' ta rutojik toq xa ja ri winäq xkanon qa richin ri ruk'ayewal, chuqa' toq xrïl ruk'ayewal xa ruma rub'anik jun ch'a'oj.5

Xtijikib'äx ruq'ijul janpe xtiya' re jun ajil to'ik re', chuqa' xtitz'ët we kan qitzij ri winäq man ntikïr ta nsamäj, ri winäq re' k'o chi naq'omäx ruma ri IGSS richin eqal nk'achoj el, toq nb'ek'is jujun juna' ri IGSS k'o chi nuya' rutzijol chuwa wuj we ri winäq ja ruwäch ri', richin ke ri' k'a xtiya' ri ajil to'ik chi re.

MOKAJ 7. Rujikib'axik we metz'aqät.

Achi'el nutaqej ri mokaj xik'o kan, richin chi ri winäq njikib'äx chi metz'aqät, k'atzinel chi ri IGSS nujikib'a chuwa wuj janpe toq re winäq re' xok metz'aqät man ntikïr ta chik nub'än ri rusamaj rub'anom pe jantape', achike ri ruk'ayewal pa ruch'akul, chuqa' xtujikib'a janpe ntikïr el ruq'ijul rumetz'aqatlem. K'atzinel chuqa' nya' rejqalem ri nub'ij chupam re jun chik mokaj tzij.6

15 %

Titz’et ri Mokaj 43 richin re Ruchojmilal re’.7. Titz’et ri Mokaj 30 motzaj tzij b) richin re Ruchojmilal Tzij re’.8.

MOKAJ 8. Ri rajowaxik. Ri winäq richin nuk'utuj ri ajil to'ik ruma metz'aqät, k'atzinel chi ri molojri'il richin ri Saqamaq' akuchi nsamäj wi, ruk'ulun chi pe rutzijol ruma ri IGSS, tikirel tijal ri rusamaj ri winäq, tiya' jun chik samaj akuchi ta nqa ruchuq'a' ri samaj, akuchi chuqa' man nujäl ta ri rajil nuk'ül. Richin ke re' nb'antäj k'atzinel chi nuk'utuj njikib'äx chuwa wuj chi re ri Amaq'el Samajay Winaqilal. We man tikirel ta nb'an, ri k'amöl taq b'ey xtikiya' ri wuj akuchi nkijikib'a' ruk'ayewal ri winäq metz'aqät, ja wuj re' xtirachib'ilaj el ruwuj ri winäq toq xtuk'utuj el rutojik ruma metz'aqatlem.

Man xtoqäx ta rij achi'el xb'itäj qa, toq ri IGSS xtub'ij pe chi kan qitzij chi ri winäq metz'aqät man ntikïr ta nub'än xa b'a achike samaj, man tikirel ta niya' ri winäq pa samaj.

MOKAJ 9. Runik'oxik ri metz'aqatlem. Ri Amaq'el Samajay Winaqilal, xa b'a janpe xtutz'ët ri winäq richin nujikib'a we kan qitzij ri winäq man ntikïr ta nsamäj chupam ri ruq'a' raqän ri Saqamaq'; ruma k'a ri' konojel ri e ruq'a' raqän ri Saqamaq' k'o nkiya' kito'ik chi re re jun Samajay re' toq xtuk'utuj chi ke.7

MOKAJ 10. Metz'aqatlem ruma jun kajtajik. Toq ri metz'aqatlem nk'ulwachitäj ruma jun kajtajik, man k'atzinel ta chi ri winäq k'o ta chik pe k'ïy juna' samajinäq pe, xa xe k'atzinel chi ri winäq re tujacha' jun wuj akuchi' nutzijoj pe rub'eyal ri kajtajik chuqa' jun wuj akuchi nq'alajin pe chi ri winäq jun samajel richin jun ruq'a' raqän ri Saqamaq' toq xuk'ulwachij ri kajtajik, chuqa' k'o chi re winäq re' rutojom pe ri jikib'an pa kiwi' richin yeto' toq nkil re k'ayewal re'.8

MOKAJ 11. Metz'aqatlem ruma yab'il. Richin niya' jun ajil to'ik ruma ruk'ayewal jun yab'il, ri winäq samajel k'o chi ka'i' juna' rub'anom pe ri tojik jikib'an pa kiwi' toq xtijikib'äx chi metz'aqät, man ke ta ri' we ri IGSS xtub'ij pe chi ri yab'il kan majun wi raq'omaxik.

16&

B’anom ruk’ojlem pa rub’eyal ri Mokaj 2 richin ri Choltaqanel tzij 40-9. 93 Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre ri juna’ 1993. Titz’et ri Mokaj 12 richin re Ruchojmilal Tzij re’.10.

MOKAJ 12. Rajil ri tojik ruma metz'aqatlem. Jarupe ri ajil to'ik xtuk'ül ri winäq ruma metz'aqatlem, ja ri achi'el ri ruk'isb'äl rajil xuk'ül pe chupam ri ruk'isb'äl juna' o ruk'isb'äl taq ik' we k'a man jani' tub'än jun juna' tisamäj pe.

MOKAJ 13. Rukamik ri winäq nuk'ül ri ajil to'ik ruma metz'aqatlem. We nikäm ri winäq nk'ulun ri ajil to'ik ruma metz'aqatlem, re ajil to'ik re' tikirel xtiya' chi re:

Ri ruk'ulel, ri ralk'wal k'a e koköj na, chuqa' we k'o kik'ayewal c) kilon pe chuwäch rukamik ri tata'aj, k'atzinel chi ronojel re' k'o chuwa wuj jikib'an ruma ri q'atb'äl tzij, chuqa' ruma jun wuj b'anon pe ruma jun aq'omanel.We ke re' man k'atzinel ta jarupe ruq'ijul samajinäq pe ri winäq;

Chi ke ri te'ej tata'aj, xa xe k'atzinel chi ri samajel rutojom pe d) ka'i' juna' ri jikib'an pa kiwi' richin yeto' toq nkil re k'ayewal re';

Chi ke ri rucha'q runimal, rïy taq man, ri e k'o wi pa ruq'a', xa e) xe k'atzinel chi rutojom pe lajuj juna' ri jikib'an pa kiwi' richin yeto' toq nkil re k'ayewal re'.9

Richin njikib'äx jarupe ri ajil tojik xtikik'ül achi'el nub'ij pe wawe', k'o chi nojqäx ri nutaqej chupam ri mokaj 28 richin re Taqanem Tzij re'.

MOKAJ 14. Rujalik ri tojik ruma metz'aqatlem chuqa' ruma rijixik. Ri winäq tajin nkik'ül ajil to'to'ik ruma metz'aqatlem, tikirel nkijäl ri rub'anikil ri ajil to'ik nkik'ül ruma rijixik, xa xe k'atzinel chi nojqäx ri nub'ij chupam ri ajilab'äl 1) mokaj 5 richin re Taqanem Tzij re', chuqa' k'atzinel chi nuya' apo ronojel ri wuj k'atzinel richin nb'an ri jaloj.10

MOKAJ 15. Malkana'ïk. Toq jun winäq nkäm el k'o ajil to'ik xtuk'ül ri nmalkana'in kan, xa xe k'o chi e k'ulan, chuqa' k'o chi ri winäq xkäm el ke re' rub'anikil:

17 /

Ya’om rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 3 richin ri Choltaqanel tzij Rajpopi’ 11. Amaq’, xelesäx rutzijol ri 3 de diciembre ri juna’ 1993. Titz’et ri Mokaj 13 richin re Ruchojmilal Tzij re’.12. Ya’om rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 4 richin ri Choltaqanel tzij 40-13. 93 Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre ri juna’ 1993.

Samajel richin ri Saqamaq', we k'a man jani' ta tub'än lajuj juna' a) rusamaj, xtipaj rij jarupe rajil ri ajil to'ik xtik'ül achi'el nutaqej re Taqanem Tzij re' pa ri mokaj 25;

Samajinäq pe lajuj juna' rik'in ri Saqamaq' chuqa' rutojom pe b) lajuj juna' ri jikib'an pa kiwi' richin yeto' toq nkil re k'ayewal re';

Najin wi nuk'ül tojik ruma rijixik achi'el rutaqem pe wawe'.c) 11

MOKAJ 16. Rukamik jun te'ej jun tata'aj.12

Toq nkäm jun te'ej tata'aj samajel richin ri Saqamaq', ri alk'walaxela' k'a e koköj na chuqa' stape' k'o chik kijuna' we k'o kik'ayewal, xtikuk'ul ri ajil to'ik, xa xe wi ri kik'ayewal kan kichajin chik pe toq k'a käs ri kamel, k'atzinel chi jun q'atb'äl tzij njikib'an we kan qitzij ri k'ayewal kichajin, chuqa' tikirel jun aq'omanel njikib'an richin; ri winäq xkäm el k'o chi samajel richin ri Saqamaq' achi'el nujikib'a pa ri motzaj tzij a), b) chuqa' c) richin ri mokaj xik'o kan. Re tojik re' jantape' xtikik'ül k'a xtitz'aqät na ri juwinäq jun kijuna', toq xkenimär el, we e k'o pa jun tijob'äl k'atzinel chi re tijob'äl re' nub'ij pe chuwa wuj chi kan qitzij yetajin nkitijoj ki', re' k'o chi nb'itäj apo chupam ri waqi' taq ik' richin ri jujun juna'.13

MOKAJ 17. Jun chik rub'eyal ri ajil to'ik. Ja re' ri achalalri'il k'o kich'ojib'al pa ruwi' re ajil to'ik re':

Rute' rutata' ri winäq nkäm el, chi kijujunal nkik'ül nik'aj chi a) re ri ajil, we xa xe chik jun chi ke rije' k'äs, xtuk'ül ronojel ri ajil;

Ri chaq'laxela' k'a e koköj e jikib'an apo;b)

Ri ïy taq mam, ri ch'utaq al, ch'utaq k'ajol o ri e metz'aqät e c) jikib'an apo.

18(

Ya’on rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 5 richin ri Choltaqanel tzij 40-93 14. Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre ri juna’ 1993.Ya’om rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 6 richin ri Choltaqanel tzij 40-15. 93 Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre ri juna’ 1993.

Ri nutaqej chupam ri motzaj tzij b), c) xik'o kan, tikirel nkik'ül re ajil to'ik re' we toq xkäm ri winäq konojel ri xesik'ïx kan e jikib'an chik apo achi'el nutaqej ri Taqanem Tzij.

Re jun chik rub'eyal ajil to'ik re' xtiya' we ri winäq xkäm el manaq chik k'äs ta ruk'ulel, manaq chik ralk'wal e koköj, chuqa' k'atzinel chi ri winäq xkäm el k'o chupam ri nutaqej pa ri motzaj tzij a), b) chuqa' c) richin ri mokaj 15 re Taqanem Tzij re'.14

RUKA’N TANAJRI PWAQ NOKISÄX WAWE’

MOKAJ 18. Ri pwaq k'o chi nimol.

Ke re' rub'eyal richin rumolik ri pwaq nokisäx pa kitojik ri samajela' richin ri Saqamaq' man yesamäj ta chik:

Ri Saqamaq' xtuya' apo jun lajuj ok'alil chi re ronojel ri tojik a) nub'än achi'el nutaqej chupam ri rajilab'al 1) k'a 4) richin ri motzaj tzij c) richin re mokaj re', ri kajil samajela' richin ri ruq'a' raqän ri Saqamaq';15

Ri Q'atacholk'aslemal, ri Runimaq'atb'al tzij kanöy tata'al, chuqa' b) ri ruq'a' raqän ri Saqamaq' yesamäj pa kiyonil, ri e rusamajela' nkitoj apo ri lajuj ok'alil chi re ropnojel ri ajil nkik'ül pa jun ik', achi'el nutaqej chupam ri mokaj 23; ja re' k'o chi nkiya' apo rutzijol pa Ruchitüy Rub'eyomal ri Chi Iximulew Amaq', toq xjikib'äx rokisaxik re Taqanem Tzij re', chuqa' toq xke'ok pa rutojik; pa ri nab'ey wo'o' taq q'ij chi rij kitojik nb'an chi ke ri samajela'. Ri e ruq'a' raqän ri Saqamaq' k'o chi nkiya' rejqalem re jun pwaq re, ri Ruchitüy Rub'eyomal ri Chi Iximulew Amaq' xtuya' rejqalem ruya'ik re pwaq re' chi ke;

Ri e rusamajela' ri Saqamaq' xtikiya' apo kipwaq ronojel ik', ke c) re' rub'eyal:

19 )

Titz’et ri Choltaqanel tzij 59-95 Rajpopi’ Amaq’.16. Titz’et ri Mokaj 109 chuqa’ 117 richin ri Cholk’aslemal, 1 richin re 17. Taqanem Tzij re’ chuqa’ 14 richin re Ruchojmilal Tzij re’.

Q1.00 a Q400.00 9%Q400.01 a Q2000.00 10%Q2000.01 a Q4000.00 11%Q4000.01 a Q6000.00 12%Q6000.01 a Q8000.00 13%Q8000.01 a Q10000.00 14%Q10000.01 pa jotöl 15%

Ja re' rub'eyal rokisaxik la ok'alil xecholajïx kan:

Ri ajil jikib'an chi re jun winäq ri jujun ik';1)

Rutojik ri jujun ik' chuqa' rutz'aqat ri nab'ey ajil;2)

Ruch'ojib'al rujotob'axik ri ajil;3)

Jun to'ik tojik pa q'aq'al tzij.4) 16

Ri tojik nkib'än ri samajela', ja ri Ruchitüy Rub'eyomal ri Chi Iximulew Amaq' xtuk'äm kan jumul chupam kicholajil kajil ri samajela'.

Ri samajela' richin ri Molaj Q'atonel taq tzij, xtikitoj apo ri jikib'an chupam re taqnem tzij re', ja ri samajay nsamajin richin ri pwaq xtik'amon kan chi ke ri samajela', chuqa' xtuya' apo rutzijol chi re ri Ruchitüy Rub'eyomal ri Chi Iximulew Amaq'.

Ri e rusamajela' ri Saqamaq' yesamäj pa jun ka'i' molojri'il richin ri Saqamaq', xtikitoj ri ok'alil achi'el jikib'an chupam re Taqanem Tzij re', xtijek' rij jarupe pwaq chi ronojel nkik'ül ri jujun ik'.

MOKAJ 19. Rayb'äl rutojik. Ri samajela' richin ri Q'atacholk'aslemal, Runimaq'atb'al tzij kanöy tata'al, chuqa' ri ruq'a' raqän ri Saqamaq' yesamäj pa kiyonil, ri nkirayij ye'ok chupam re jun rub'eyal tojik re', k'o chi yetojon apo ronojel ik' chi re ri ruyakik apo ri pwaq richin kitojik ri winäq toq man yetikïr ta chik yesamäj, re tojik re' nb'an achi'el nutaqej chupam ri mokaj 18, motzaj tzij c), xtichap ruya'ik toq xjikib'äx chi xe'ok chupam, k'a xtichame' na rusamaj ri winäq, re pwaq xtuya' apo man tikirel ta chik xtitzolïx pe chi re.17

201=

Titz’et ri Mokaj 18, 19 chuqa’ 20 richin re Taqanem Tzij re’.18. Ya’on rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 7 richin ri Choltaqanel tzij 40-93 19. Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre ri juna’ 1993.Titz’et ri Mokaj 15 richin re Ruchojmilal Tzij re’.20. Titz’et ri Mokaj 419 chuqa’ 448 richin ri Nuk’iq’atb’al Poqonal.21.

MOKAJ 20. Rayb'äl tojik toq xchame' chi re samaj. Ri Samajela' richin ri Saqamaq' yetane' chi re kisamaj toq k'a nrajo' na wo'o' juna' richin ntz'aqät ri juna' k'o chi nsamäj richin nuk'ül ri to'ik, tikirel nutoj apo rija' ronojel ik' ri k'o chi nuya' apo, k'a titz'aqät na ri juna' jikib'an achi'el nutaqej chupam ri mokaj 5 pa re Taqanem Tzij re'.

Re tojik xb'itäj kan, k'o chi nb'an achi'el xjikib'äx kan chupam ri motzaj tzij c) richin ri mokaj 18, nq'at pa ruwi' ri k'isb'äl taq rajil xuk'ül achi'el nub'ij pa ri rajilab'al 1), k'a 4) re' tojik re' xtik'ul chi ruq'a' k'a toq ri Samajay xtub'ij chi nuk'äm apo, chuqa' we ri samajel ke re' nuk'utuj chuwa wuj, chuqa' man tikirel ta xtitzolïx chi re.

Rutaqanib'al tzij re Taqanem Tzij re' nujikib'a' ri rub'eyal xtib'an ri tojik, chuqa' nujikib'a' toq xtisach re jun ch'ojib'al re'.18

Ri samajela' yeb'esamäj juk'an chik molojri'il richin ri Saqamaq', man tikirel ta nkitoj choj ruma nkirayij.19

MOKAJ 21. Rub'eyal yatojon apo. Ri pwaq xtik'an kan pa kajil ri samajela' ri xke'ok chupam re jun rub'eyal re', k'o chi xtiya' apo rutzijol chi re ri Ruchitüy Rub'eyomal ri Chi Iximulew Amaq', chupam ri wo'o' apo q'ij chi rij kitojik ri samajela'. Ri Chojmilal Tzij chi re re Taqanem Tzij re' xtujikib'a' rub'eyal re tojik re'.20

Ri molojri'il yek'amon kan kipwaq ri samajela', we man xtikiya' yan ta apo, k'o ch'a'oj rejqalem, k'o rutojb'alil rujikib'an ri Nuk'iq'atb'al Poqonal.21

MOKAJ 22. Ruya'ik pwaq. Ri Molaj Samajitaqanel tzij rik'in ri Ruchitüy Rub'eyomal ri Chi Iximulew Amaq', xtuya' rejqalem chupam rucholajil pwaq, jarupe pwaq nb'e pa

2111

Ya’om rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 7 richin ri Choltaqanel tzij 66-98 22. Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 30 de noviembre ri juna’ 1993.Titz’et ri Choltaqanel tzij 59-95 Rajpopi’ Amaq’.23. K’o qa chi ri’.24.

jun juna' k'atzinel chi re kitojik ri winäq xesamäj chupam ri Saqamaq ri man yesamäj ta chik.

Chupam ri rucholajil rokisaxik ri pwaq, xtiq'alajin chuqa' jarupe pwaq xtimöl kik'in ri samajela', achi'el nutaqej chupam ri motzaj tzij b) chuqa' c), pa ri mokaj 18 chuqa' 19 pa re Taqanem Tzij re'.

ROX TANAJRUTZIL RI TO’IK

MOKAJ 23. Rujek'ik rij ri ajil to'ik. Richin rujek'ik rij jarupe ri ajil to'ik chi re jun winäq, xtijek' rij chi rij jarupe xuk'ül pe ri jujun ik' chupam ri oxk'al ik' samajinäq pe:22

Ri ajil jikib'an chi re jun winäq ri jujun ik';1)

Rutojik ri jujun ik' chuqa' rutz'aqat ri nab'ey ajil;2)

Ruch'ojib'al rujotob'axik ri ajil.3)

Richin rujek'ik rij jarupe rajil nik'ul achi'el nutaqej ri motzaj tzij c), d), e) chuqa' f), pa ri mokaj 4, xtijek' chi rij ri rajil to'ik achi'el ruma rijixik.

MOKAJ 24. Rutojik nub'än ri samajel chuqa' rajaw ri samaj. Ri ok'alil nutaqej ri motzaj tzij b) chuqa' c) richin ri mokaj 18, xtokisäx pa ruwi' ri nutaqej ri mokaj 23. Richin chi ri winäq xtijotob'äx ri kajil nkik'ül toq man yesamäj ta chik, k'o chi ri tojik nkiya' apo njek' rij chi rij ronojel ri pwaq nkik'ül.23

Ri samajela' richin ri Saqamaq' chuqa' ri achalalri'il xtikik'ul ri ajil to'ik toq xjikib'äx re Taqanem Tzij re', k'o chi nkik'ül chuqa' rije' ri to'ik nya' pa aninäq tzij, pa ruwi' ri nujikib'a' ri mokaj 25; pa rub'eyal xtijikib'äx apo chi qawäch.24

Ri samajela' ya'om pe kitojik chuxe' kan rujikib'axik re jun Taqanem Tzij re', k'o kich'ojib'al richin nkik'ül ronojel ruwi' ajil xtijikib'äx apo chi qawäch.

2212

Ya’on rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 5 richin ri Choltaqanel tzij 66-98 25. Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 30 de noviembre ri juna’ 1998.

MOKAJ 25. Ok'alil. Ri jarupe rajil ri ajil to'ik xtiya', xtijek' rij achi'el nutaqej ri mokaj 23 pa re Taqanem Tzij re':25

RUQ'IJUL SAMAJINÄQ RUQ'IJUL SAMAJINÄQ RUQ'IJUL SAMAJINÄQ RUQ'IJUL SAMAJINÄQ

JUNA' IK' OK'ALIL JUNA' IK' OK'ALIL JUNA' IK' OK'ALIL JUNA' IK' OK'ALIL

10 36.90 15 49.40 20 63.40 25 79.90

1 37.11 1 49.63 1 63.68 1 80.18

2 37.32 2 49.87 2 63.95 2 80.45

3 37.53 3 50.10 3 64.23 3 80.73

4 37.73 4 50.33 4 64.50 4 81.00

5 37.94 5 50.57 5 64.78 5 81.28

6 38.15 6 50.80 6 65.05 6 81.55

7 38.36 7 51.03 7 65.33 7 81.83

8 38.57 8 51.27 8 65.60 8 82.10

9 38.77 9 51.50 9 65.88 9 82.38

10 38.98 10 51.73 10 66.15 10 82.65

11 39.19 11 51.97 11 66.43 11 82.93

11 39.40 16 52.20 21 66.70 26 83.20

1 39.61 1 52.43 1 66.98 1 83.55

2 39.82 2 52.67 2 67.25 2 83.90

3 40.03 3 52.90 3 67.53 3 84.25

4 40.23 4 53.13 4 67.80 4 84.60

5 40.44 5 53.37 5 68.08 5 84.95

6 40.65 6 53.60 6 68.35 6 85.30

7 40.86 7 53.83 7 68.63 7 85.65

8 41.07 8 54.07 8 68.90 8 86.00

9 41.27 9 54.30 9 69.18 9 86.35

10 41.48 10 54.53 10 69.45 10 86.70

11 41.69 11 54.77 11 69.73 11 87.05

12 41.90 17 55.00 22 70.00 27 87.40

1 42.11 1 55.23 1 70.28 1 87.75

2313

2 42.32 2 55.47 2 70.55 2 88.10

3 42.53 3 55.70 3 70.83 3 88.45

4 42.73 4 55.93 4 71.10 4 88.80

5 42.94 5 56.17 5 71.38 5 89.15

6 43.15 6 56.40 6 71.65 6 89.50

7 43.36 7 56.63 7 71.93 7 89.85

8 43.57 8 56.87 8 72.20 8 90.20

9 43.77 9 57.10 9 72.48 9 90.55

10 43.98 10 57.33 10 72.75 10 90.90

11 44.19 11 57.57 11 73.03 11 91.25

13 44.40 18 57.80 23 73.30 28 91.60

1 44.61 1 58.03 1 73.58 1 91.95

2 44.82 2 58.27 2 73.85 2 92.30

3 45.03 3 58.50 3 74.13 3 92.65

4 45.23 4 58.73 4 74.40 4 93.00

5 45.44 5 58.97 5 74.68 5 93.35

6 45.65 6 59.20 6 74.96 6 93.70

7 45.86 7 59.43 7 75.23 7 94.05

8 46.07 8 59.67 8 75.50 8 94.40

9 46.27 9 59.90 9 75.78 9 94.75

10 46.48 10 60.13 10 76.05 10 95.10

11 46.69 11 60.37 11 76.33 11 95.45

14 46.90 19 60.60 24 76.60 29 95.80

1 47.11 1 60.83 1 76.88 1 96.15

2 47.32 2 61.07 2 77.15 2 96.50

3 47.53 3 61.30 3 77.43 3 96.85

4 47.73 4 61.53 4 77.70 4 97.20

5 47.94 5 61.77 5 77.98 5 97.55

6 48.15 6 62.00 6 78.26 6 97.90

7 48.36 7 62.23 7 78.53 7 98.25

8 48.57 8 62.47 8 78.80 8 98.60

9 48.77 9 62.70 9 79.08 9 98.95

10 48.98 10 62.93 10 79.35 10 99.30

11 49.19 11 63.17 11 79.63 11 99.65

2414

Ntz’aqatisäx qa rik’in ri Mokaj 4 richin ri Choltaqanel tzij 66-98 Rajpopi’ 26. Amaq’ ruma xtz’et chi k’atzinel.Xchojmirisäx rik’in ri Choltaqanel tzij 99-97 Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol 27. chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 07-11-1997Xchojmirisäx rik’in ri Choltaqanel tzij 3-2000 Rajpopi’ Amaq’, xelesäx 28. rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 04-03-2000.

We toq xtijëk' rij ri ruq'ijul, xtiq'alajin pe chi k'o q'ij pa ruwi' ri juna' xe'ajiläx, we nik'o chi re wolajuj q'ij, xtichap apo ri ok'alil richin ri jun chik ik'.26

Ja re' xtirojqaj rij ri rajil ri tojik xtiya':

Richin rujikib'axik rajil ri to'ik, majun k'ayewal nuya' we k'o uxlanem, a) we k'o pab'an samaj ruma ch'ojinïk, xa rik'in wi chupam re ruq'ijul re' ri samajel rutojom ri k'o chi nuya' apo. Toq k'o q'ij uxlanem k'utun apo ruma alanïk, stape' majun rutojom apo, najiläx pa ri ruq'ijul samaj, ruma k'atzinel chi nito' ri te'ej;27

Ri juna' ye'ajiläx stape' ri juna' samajinäq pe ri winäq k'o rukojolil, b) xa xe k'atzinel chi re winäq re' rub'anom apo ri tojik pa ruwi' ri q'ijul samajinäq pe pa rub'eyal ri jikib'an;28c) Ri tojik xtuk'ul ri winäq man xtiqa ta pe chi re Q774.00 ri jujun ik', chuqa' man xtik'o ta chi re Q5000.00 ri jujun ik'. Toq xjikib'äx rajil ri tojik, man tikirel ta chik xtijal ruma jun q'atb'äl tzij, xa xe tikirel nijal toq ke re' nk'ulwachitäj:

Toq ri Molaj Samajitaqanel tzij nujotob'a' ajil, chuqa' toq nuya' 1) jun chik ruwi' to'ik chi ke ri samajela' richin ri Saqamaq'; ja re' toq tikirel nujotob'a' ri tojik chi ke ri samajela' kijech'un chik kan ki' chupam ri samaj, tikirel nijotob'äx pa ruwi' ri nik'aj ri ajil nkik'ül ri k'a tajin yesamäj. Ja ri Chanpomanel xtujikib'a rik'in jun Taqanem Tzij rujalik jampe rajil ri ajil to'ik xtikik'ul re winäq re';

Toq xtokisäx runik'oxik achi'el nutaqej ri mokaj 26 chupam 2) re Taqanem Tzij re'.

2515

Titz’et ri Mokaj 114 richin ri Cholk’aslemal, 33 richin re Taqanem Tzij re’, 29. 31 motzaj tzij c) richin re Ruchojmilal Tzij re’.Ya’on rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 9 richin ri Choltaqanel tzij 40-93 30. Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre ri juna’ 1993.

MOKAJ 26. Runik'oxik ri rutanab'axik samaj. Toq jun winäq rusamajel ri Saqamaq' rutanab'an chik ri samaj pa rub'eyal ri Taqanem Tzij, nok chik apo junb'ey pa samaj chupam jun ruq'a' raqän ri Saqamaq', xtuchäp chik k'a el samaj, k'o chi nb'an ruk'ojlem ri ruwuj, xtichap chik rajilaxik ri ruq'ijul samaj achi'el nutaqej re Taqanem Tzij re'.29

MOKAJ 27. Rajil ri to'ik toq rukamik jun k'ulel. Rajil ri to'ik ruma rukamik jun k'ulel, xtiya' ronojel ri ajil (100%) chi re ri ruk'ulel chuqa' chi ke ri ralk'wal.

We k'a e k'o ak'wala' e koköj na, nya' nik'aj chi ke ri ak'wala', ri nik'aj chik nya' chi re ri k'ulel nmalkana'in kan.

Toq xtib'ek'is ruya'ik ri to'ik chi ke ri alk'walaxela', ri nik'aj ajil re' xtiya' chi re ri k'ulel malka'n nb'eurpo' ri' (100%).

We manaq ta chik k'äs ri k'ulel, ja ri alk'walaxela' k'a e koköj na yek'ulun ronojel ri tojik (100%).

MOKAJ 28. Rajil ri to'ik man junam ta kik'in ch'aqa chik. Rajil ri to'ik nutaqej ri mokaj 17, xtitoj ronojel ri (100%) ri k'o chi nuk'ül ta wi ri samajel xkäm el.

We ri samajel toq xkäm el k'a ma jani' tiqz'aqät wo'o' juna' tisamäj, ri to'ik xtuk'ul ri rach'alal xtijek' rij chi rij ri rajil xuk'ül ri jujun q'ij toq xsamäj, ke ri' chuqa' rub'eyal xtib'an chi re toq nk'ulwachitäj achi'el nub'ij chupam ri mokaj xik'o kan.30

MOKAJ 29. Ruq'axaxik pa jun chik ruq'atalem. Toq pa rujikib'axik jarupe rajil ri ajil to'ik nb'eruya' pe centavos chi re jun maq'uq', xtiq'axäx apo pa jun chik ruq'atalem samajay.

2616

Titz’et ri Mokaj 3 richin re taqanib’al re’.31. K’o qa chi ri’.32. Ya’om rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 10 richin ri Choltaqanel tzij 40-33. 93 Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre ri juna’ 1993.Titz’et ri Mokaj 24 richin re taqanib’al re’.34.

RUKAJ TANAJRUSAMAJIXIK RI WUJ

MOKAJ 30. Ri nb'anon. Ri runik'oxik ri wuj, ri rusamajixik, ri njikib'an achi'el nub'ij re Taqanem Tzij re', ja ri Samajay chi kito'ik winäq31 xtib'anon richin. Ja ri Moloj nik'onel rokisaxik Pwaq xtunik'oj we pa rub'eyal nb'an chi re konojel ri tojik, ri rajilaxik rokisaxik ri pwaq ja ri Ruchitüy Rub'eyomal Amaq' nb'ano richin.

MOKAJ 31. Rusamajixik. Richin ruk'utuxik jun ajil to'ik ke re' rub'eyal xtib'an chi re:

Ruk'utuxik ri ajil to'ik xtub'än apo ri winäq pa Samajay chi kito'ik a) winäq, ri kutuxik xtirachib'ilaj el ronojel ri wuj k'atzinel achi'el nutaqej re taqnem tzij re'. Ri k'utuxik xtib'an chuwa wuj, chuqa' k'atzinel chi ri nk'utun apo rujikib'an achoj chi re nuya' wi ri ajil to'ik, re' k'o chi nb'an chuwäch jun q'atb'äl tzij chuqa' chuwäch ri Samajay chi kito'ik ri winäq.

Njikib'äx chi xik'o ri wuj pa Samajay chi kito'ik winäq,32 we ri samajay re' nub'ij chi ütz rub'anom konojel ri wuj xeya' el achi'el nutaqej re Taqanem Tzij re';33/34

Chupam apo ri juk'al lajuj q'ij chi rij toq xk'am kan ronojel ri wuj, ri b) Samajay richin kito'ik ri winäq xtujikib'a' rutzij pa ruwi'. Re jikib'axik tzij pa ruwi' xtub'än chupam ri oxi' samajel taq q'ij xke'ik'o apo, k'o chi nq'axäx apo pa ri Moloj Nik'onel pwaq, ri xtelesan pe ri wuj chupam ri lajuj q'ij chik apo toq xjach kan chi ke;

We ri jikib'axik tzij pa ruwi' man xtib'an man xtik'o ta, ri Samajay c) richin kito'ik ri winäq, ri Samajay richin kito'ik ri winäq aninäq xtub'än ruk'ojlem, xtutäq chik apo pa ri Moloj Nik'onel pwaq, richin

2717

Re jun samaj re’ k’o pa ruq’a’ ri Tz’etöy Ruch’ojib’al Wiqaqilal.35. Titz’et ri Mokaj 74 richin ri Taqanem Tzij pa kiwi’ Samajela’ aj 36. Saqamaq’.Titz’et ri Mokaj 31 motzaj tzij a) chuqa’ b) richin re Ruchojmilal Tzij 37. re’.

chi ke ri' chupam apo ri wo'o' chik q'ij nujikib'a o manaq, nutzolij chik pe; we ri Moloj Nik'onel pwaq man nik'o ta ri wuj chuwäch, ri Samajay richin kito'ik ri winäq xtirak'axaj rutzij ri Ruchitüy Tob'anel Q'atb'äl tzij,35 ja re' xtiya'on ri ruk'isb'äl tzij pa ruwi' re k'ayewal re'. Toq xtik'achoj rusamajixik ri wuj, ri Samajay richin kito'ik ri winäq xtuya' rutzijol chi re ri winäq ri xjikib'äx pa ruwi';

We ri wuj ütz rub'anom, njikib'äx pe ruma ri Moloj Nik'onel d) rokisaxik Pwaq, ri Amaq'el Samajay Winaqilal xtuya' rutzijol chi re ri winäq k'utuyun apo;

We ri winäq majun nuch'ojij pa ruwi' ri ruwuj chuqa' xuya' el e) ronojel ri wuj xk'utux pe chi re, ri Samajay richin kito'ik ri winäq xtujikib'a' jun chitüy tzij chupam apo ri lajuj q'ij, chuqa' xtuya' re ajil to'ik re', k'o chi nya' rutzijol chi re ri winäq chuqa' chi re ri Ruchitüy Rub'eyomal Amaq' richin ri rutojik.

Ri samajela' k'o pa kiq'a' rusamajixik re wuj re' we man nkiya' ta kik'u'x richin rusamajixik, xtiq'at tzij pa kiwi' kuma ri kik'amöl taq b'ey achi'el nub'ij ri tanem tzij.36

Ronojel ri nutaqej re jun mokaj re' majun rejqalem we ri wuj e k'ulun kan man e tz'aqät ta, chuqa' xa man pa rub'eyal b'anon kan chi ke, man kimak ta ri xesamajin richin.

MOKAJ 32. Rusamajixik ri wuj pa ruk'utuxik ri okem chupam re to'ik re'. Ri winäq achoj chi rij nch'o ri mokaj 19 chuqa' 20, k'o chi nkiya' ri kiwuj pa ri Amaq'el Samajay Winaqilal, rachib'ilan el ronojel ri wuj cholajin pe chupam re Taqanem Tzij re'.37 Ronojel ri manaq ruk'ayewal xtokisäx ri rub'eyal nutaqej ri mokaj xik'o kan.

We ri wuj xya' apo majun ruk'ayewal k'o pa rucholajil re Taqanem Tzij re', ri Samajay richin kito'ik ri winäq xtujikib'a' jun wuj akuchi xtub'ij

2818

Titz’et ri Mokaj 114 richin ri Cholk’aslemal.38.

chi ütz xik'o ri wuj, re' xtub'än apo chupam ri juk'al lajuj q'ij apo, k'o chi nya' rutzijol chi re ri winäq chuqa' chi re ri q'atb'äl tzij.

MOKAJ 33. Rusamajixik runik'oxik ri rutanab'axik samaj. Ri winäq yerutzijoj pa ri mokaj 26 pa ri Taqanem Tzij re', tikirel nkik'utuj pa Samajay richin kito'ik ri winäq; pa nunik'oxik nojqäx rij rub'eyal nub'ij pa ri mokaj 31.38

MOKAJ 34. Ruq'ijul toq ntikïr el ri to'ik. Ri wuj chi ruk'utuxik ajil to'ik k'o chi yek'ul stape' ri winäq k'a ntajin nsamäj pa jun ruq'a' raqän ri Saqamaq' ri nusik'ij re jun Taqanem Tzij re'. Ri ajil to'ik xtuk'ul ri winäq xtijek' rij chi rij toq xtutanab'a' kan ri samaj, xa xe k'atzinel chi tz'aqät xuya' apo ri wuj rajowaxik achi'el nub'ij re Taqanem Tzij re'.

We ri winäq nuk'utuj apo ri ajil to'ik toq xutanab'a' yan kan ri samaj, re xtijek' rij chi rij toq xtane' chi re rusamaj. Xa xe chuqa' k'atzinel chi pa rub'eyal rub'anom ronojel ri ruwuj, k'atzinel chuqa' chi re k'utuxik re' nb'an apo pa ri nab'ey waqi' taq ik' chi rij toq xtane' chi re ri samaj, we man nb'an ta chupam re ruq'ijul re', ri ajil to'ik xtijek' chi rij toq xtik'an apo ri wuj.

MOKAJ 35. Ch'aqa chik rub'eyal ajil to'ik. Ri ajil to'ik ruma malkanil, ruma kikamik ri te'ej tata'aj, chuqa' ruma metz'aqatnem pa ch'akulaj, ke re' rub'eyal xtib'an chi re:

We ri winäq xkäm el, samajel richin ri Saqamaq', xa xe k'atzinel a) chi ri wujil richin ruk'utuxik nya' apo chupam ri waqi' ik' chi rij rukamik ri winäq, we man ke ta ri', xtichap rutojik k'a pa ruq'ijul toq xya' apo ri wuj;

We ri winäq man ntajin ta chik nsamäj, nchap ruya'ik re ajil to'ik b) re' toq xkäm ri winäq;

We ri winäq man samajel ta richin ri Saqamaq', chuqa' xa ntajin c) chik nuk'ül ri ajil to'ik ruma metz'aqät pa ruch'akul, xtiya' ri ajil to'ik toq xk'am apo ri wujil.

2919

Titz’et ri Mokaj 25 richin ri Chojmilal Tzij kichin samajela’ aj Saqamaq’ 39. man yesamäj ta chik.Ya’om rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 11 richin ri Choltaqanel tzij 40-40. 93 Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre ri juna’ 1993.Titz’et ri Mokaj 25 Rutaqanem tzij Ajil 41. Ya’om rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 12 richin ri Choltaqanel tzij 40-42. 93 Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre ri juna’ 1993.K’o qa chi ri’43. Re jun samaj re’ k’o pa ruq’a’ ri Tz’etöy Ruch’ojib’al Winaqilal.44.

We jikib'an chik ri Chojmilal Tzij pa ruwi' ri ajil to'ik, xkeb'eq'alajin chik pe ch'aqa chik ach'alari'ïl yech'ojin pe ri ajil to'ik, we kan qitzij k'o kich'ojib'al, xtiya' ri ajil to'ik chi ke toq xk'am apo ri kiwuj;39

Ri ajil to'ik nya' ruma metz'aqatlem, xtiya' chi ke konojel ri samajela' d) richin ri Saqamaq' toq xtitikïr el rutanab'axik ri kisamaj, xa xe we majun pwaq ruk'ulun chi ruq'a' ri IGSS, we k'o nuk'ül, xtiya' chi re k'a toq man nuk'ül ta chik.40

MOKAJ 36. Ri rajowaxik nb'an chuwäch ruk'ulik ri ajil to'ik. Richin ruya'ik ri ajil to'ik xtiya' chi re ri winäq, k'o chi nq'alajrisäx apo chuwäch ri Samajay chi kito'ik ri winäq, chi majun ntajin ta nsamäj pa jun chik ruq'a' raqän ri Saqamaq', re' k'o chi nb'än apo chuwa wuj akuchi ri rajaw ri samaj nujikib'a' apo achoj chi re xuya' wi kan ri samaj, re wuj re' k'o chi ruk'wan rujuch' jun q'atb'äl tzij.41

Man niya' ta ri rajil to'ik chi re ri ruk'ulel we ntajin nsamäj rik'in ri Saqamaq', chuqa we ntajin nuk'ül ri ajil to'ik toq xkäm ri ruk'ulel. Toq ke re' nk'ulwachitäj, ri k'ulel tikirel na nsamäj chuqa' nuk'ül rajil rusamaj chuqa' nuk'ül nik'aj chi re ri rajil to'ik42 ruma rukamik ri ruk'ulel. We nuya' kan ri samaj tikirel nuk'ül ronojel ri ajil to'ik ruma rukamik ruk'ulel, achi'el nutaqej re Taqanem Tzij re'.43

MOKAJ 37. Ri k'o chi nub'än ri ruchitüy q'atb'äl tzij. Ri Ruchitüy Q'atb'äl tzij k'o chi nusamajij kiwuj ri ak'wala' majun yeto'on kichin pa ruwi' re jech'unik re', richin ke ri' nb'ekik'ulu' ri ajil to'ik.44

3010

Titz’et ri Mokaj 27 richin ri Ruchojmilal Tzij re’.45. Ya’om rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 13 richin ri Choltaqanel tzij 40-46. 93 Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre ri juna’ 1993.Titz’et ri Mokaj 1508 richin ri Nuk’iq’atb’al na’oj.47.

RO’ TANAJRUTANAB’AXIK RUK’ULIK RI AJIL TO’IK.

MOKAJ 38. Rupab'axik jun ajil to'ik. We jun winäq ntajin nuk'ül jun ajil to'ik, k'a ri' nsamäj pa jun chik ruq'a' raqän ri Saqamaq', xa xe tikirel nuk'ül ri rajil rusamaj, ntanab'äx ruya'ik ri ajil to'ik nuk'ül ruma rukamik ruk'ulel.

Man ke ta re' toq:

Chi ke ri winäq yerutzijob'ej ri ruka'n motzaj tzij richin ri mokaj 36 a) chupam re Taqanem Tzij re';

Ri winäq toq xtz'aqät kijuna' k'o chi nkiya' kan ri kisamaj, po nkiya' b) tijonïk pa Nimatijob'äl San Carlos, rije' tikirel nkik'ül na ri rajil ri kisamaj chuqa' ri ajil to'ik, xa xe k'atzinel chi kan ke ri' nujikib'a' ri Samajay richin kito'ik ri winäq.45

MOKAJ 39. Man tikirel ta nk'ül ri ajil to'ik. Man tikirel ta nk'ül ri ajil to'ik re winäq xkesik'ïx qa wawe':

Ri winäq xq'at tzij pa kiwi' ruma nachanen ch'a'oj nutaqej ri rub'elej a) tanaj, ruka'n wuj richin ri Ruq'atanib'al Poqonal tzij;

Ri winäq nkisäch ri Amaq'elal.b)

Ke ri' chuqa' ri winäq xya' q'ij chi ke ye'ok chupam Rutaqanib'al tzij pa kiwi' ri winäq e rusamajela' ri Saqamaq' man yesamäj ta chik, ri yerutzijob'ej ri mokaj 19 chuqa' 20 pa re Taqanem Tzij re'.

Ri achalalri'il yek'ulun re ajil to'ik re' man k'atzinel ta nkiya' rejqalem re Chojmilal Tzij re'.46

MOKAJ 40. Rutz'ukik. Richin ruk'ulik xa b'a achike ajil to'ik nutzijob'ej re Taqanem Tzij re', ntikïr el pa ri ro' juna' samaj chupam ri Saqamaq':47

311!

Titz’et ri Mokaj 1505 rajilab’al 1 richin ri Nuk’iq’atb’al na’oj.48.

Toq ruma xtz'aqät rujuna', ri samajel ntikïr el rutojik toq xutanab'a' a) ri samaj rik'in ri Saqamaq', xa xe k'atzinel chi tz'aqät ronojel ri ruwuj;

Toq ruma metz'aqatlem pa ch'akulaj, ntikïr el rutojik toq ke ri' b) xk'ulwachitäj;

Toq ruma rukamik ri te'ej tata'aj, ruma malkanil, ntikïr el rutojik c) toq xk'ulwachitäj ri kamïk.48

Majun k'ayewal chi re ruq'ijul chi ke ri e kokoj ak'wlala'chuqa' we e metz'aqät pa kich'akul, ri ak'wala' majun pa'äl pa kiwi';

Toq nk'utüx apo ri okem chupam ri tojik, nutaqej ri mokaj 20 d) pa re taqanem tizj re', nya' rejqalem toq ri smajel xtane' chi re rusamajakuchi xub'än ri tojik richin nb'eurk'ulu' ri to'ik.

MOKAJ 41. Rutanab'axik ri tojik to'ik ruma malkanil chuqa' ch'aqa chik. Ri ajil to'ik nik'ul ruma malkanil, ruma kikamik te'ej tata'aj, ja re' ruma nb'ek'is:

We nkäm ri winäq nk'ulun richin;a)

We nk'ule' chik jub'ey ri xumalkana'ij kan, we jun te'ej tata'aj b) nk'ule' chik junb'ey, man ntanab'äx ta ri ajil to'ik we ri te'ej tata'aj yek'ule' chi kiwäch, achi'el nutaqej ri motzaj tzij a), mokaj 17 pa re Taqanem Tzij re';

Toq ri alk'walaxela' ntz'aqät waqxaqlajuj o juwinäq jun kijuna', man c) ke ta ri' we ri alk'walaxela' re' e metz'aqät pa kich'akul;

Toq ri te'ej o tata'aj nuk'ül jun rajil ruma nsamäj rik'in ri d) Saqamaq';

Toq ri chaq'laxela', iy taq mam, ch'utime'al, ch'utik'ajol ntz'aqät e) waqxaqlajuj kijuna'; man ke ta re' we e metz'aqät pa kich'akul.

Toq ri ajil to'ik xtanab'äx ruya'ik, man tikirel ta chik xtiya' chi re ri winäq. Xa b'a achike xtik'utun chik, man xtiya' ta chi re.

Ri ajil to'ik ruma metz'aqatlem ntane' ruya'ik toq ri winäq re' nb'ek'achoj rik'in ri ruk'ayewal, chuqa' toq nok chik pa rusamaj rik'in ri Saqamaq' o xa b'a akuchi xtisamäj wi.

321"

Titz’et ri Mokaj 28 nab’ey chuqa’ ruka’n motzaj tzij richin ri 49. Cholk’aslemal.

MOKAJ 42. Rutanab'axik chuqa' rusachik ri ajil to'ik ruma man niya' ta po rub'ixik. We nik'o apo ri waqi' ik' chi re ri jujun juna', man njach ta apo ri wuj achi'el nutzijoj pa ri nab'ey motzaj tzij richin ri mokaj 54, nk'is kan chi ri' ruk'ulik ri ajil to'ik chupam ri juna' ri', we chupam ri jun chik juna' apo man njach ta apo jub'ey chik, nisach kan jumul re ajil to'ik re'; man k eta ri' we ri winäq nuya' apo rub'ixkil chi kan qitzij k'o ruma man xuya' ta apo rub'ixkil; we ke ri', xtiya' chi re ri ajil to'ik kichin kan ri juna' e ik'owinäq kan, po k'atzinel chi tub'ij na pe ri Samajay richin kito'ik ri winäq, ke ri' chuqa' ri rub'eyal nsach kan ri ajil to'ik ruma metz'aqatlem, toq ri achalalri'il man nkiya' ta apo chi re ri Samajay richin kito'ik ri winäq ri wuj akuchi ri IGSS nub'ij chi k'a k'o na ruk'ayewal ri winäq.

RUWAQ TANAJCH’OJINÏK

MOKAJ 43. Nik'oxik. Ri rujek'ik rij ri ajil to'ik nub'ij re Taqanem Tzij re', tikirel nk'utüx apo chi tinik'öx, re runik'oxik re', k'o chi nik'utüx apo chuwa wuj, akuchi nub'ij el achike ruma toq man ki' ta ruk'u'x pa ruwi' ri ajil to'ik, xa xe k'o chi man jani' tujikib'a apo chi ki' ruk'u'x rik'in ri ajil to'ik. Toq ke re' xtib'an, ja ri Samajay richin kito'ik ri winäq xtinik'on chik ri wuj, we k'o jaloj ja rije' xkeb'anon ruk'ojlen achi'el nutaqej ri mokaj 31. We nijikib'äx ri runik'oxik, xtikiya' apo rub'ixik chuwa wuj chi re ri winäq k'utuyun apo.

MOKAJ 44. Ch'ojinïk chuqa' ri njikib'äx pa ruwi'. We ri Samajay richin kito'ik ri winäq k'o nujikib'a' pa ruwi' ri ch'ojinïk, ri winäq xya'on apo ri ch'ojinïk tikirel nupab'a' ri' nub'ij chi man ki' ta ruk'u'x pa ruwi' chupam ri oxi' q'ij toq xya' rutzijol chi re; ri rusolik re' k'o chi nb'an pa juk'al lajuj q'ij49 (jun ik').

Toq k'o re k'ayewal re' ri winäq nutob'ej ri' rik'in ri tob'äl achi'el nub'ij ri Taqanem Tzij.

331#

Titz’et ri Mokaj 19 rutaqanem tzij Ajil, 278 chuqa’ 279 richin ri Nuk’iq’atb’äl 50. na’oj.Titz’et ri Choltaqanel tzij 1633 chuqa’ 81-95 Rajpopi’ Amaq’.51. Ya’om rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 14 richin ri Choltaqanel tzij 40-52. 93 Rajpopi’ Amaq’, xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre ri juna’ 1993.

RUWUQ TANAJRUTZ’AQAT TZIJ

MOKAJ 45. RUTZ'ETIK RI AJIL TO'IK. Ri Samajay richin kito'ik ri winäq xtunik'oj we kan qitzij pa rub'eyal ntajin nya', ntajin nokisäx ri pwaq richin ri ajil to'ik ruma metz'aqatlem, ruma kamïk te'ej tata'aj, tikirel nuya' ri tzij pa ruwi'. Chuqa' we k'atzinel nuk'utuj ruto'ik chi ke ri ch'aqa chik ruq'a' raqän ri Saqamaq' ri k'o chi yeto'on rik'in.

MOKAJ 46. Majun nk'an kan chupam. Konojel ri ajil to'ik nya' chi ke ri winäq, majun pwaq nk'an kan pa ruwi', re winäq re tikirel nkik'ül to'ik pa IGSS pa ruwi' aq'omanïk, re' majun ta rajil.

MOKAJ 47. Ruchajixik ri ajil to'ik.

Konojel ri ajil to'ik yeya' man tikirel ta yemaj, chuqa yejal kiya'ik, xa xe tikirel yemaj pa rub'eyal nutaqej re Taqanem Tzij re'.50

MOKAJ 48. KA'I' RAJIL TO'IK. We k'o jun winäq nuk'ül ka'i' ajil to'ik, xa xe tikirel nuk'ül jun chi ke ri ajil to'ik, k'atzinel chi re winäq re' tucha' jun chi ke.

MOKAJ 49. Rutojik ri ajil to'ik. Re ajil to'ik nub'ij re Taqanem Tzij re' yetoj toq nk'is qa jujun ik'.

MOKAJ 50. Sipam ajil. Ri Ruchitüy Rub'eyomal Amaq' k'o chi nutoj ri sipam ajil toq nk'is ri jujun juna' achi'el nub'ij re Taqanem Tzij re'.51

Man tikirel ta nb'eqa pe chi re LAJK'AL MAQ'UQ' (Q200.00) ri jujun tojik.52

341$

MOKAJ 51. Ri pwaq nokisäx pa jun kamïk. Ri pwaq nokisäx pa rukamik jun winäq ntajin nuk'ül ri ajil to'ik, ja ri Ruchitüy Rub'eyomal amaq' xtitzolin ruk'exel, jarupe xtuya', ja ri Taqanem Tzij xtib'in.

MOKAJ 52. Ka'i' ruq'ijul. Ri winäq xesamäj pa jun k'ojlib'äl akuchi q'alajinäq chi kan janila ruk'ayewal xuya' pa kich'akul, k'o kich'ojib'al chi ri jampe ruq'ijul xesamäj tib'an ka'i' ruq'ijul chi re ri kisamaj.

MOKAJ 53. Rujunamilal ri Taqanem Tzij. Ri kitaqanem tzij ri winäq xesamäj rik'in ri Saqamaq' ye'uxlan chik, chuqa' ri xketz'uk apo, k'o chi xa ruximon ri' rik'in re Taqanem Tzij re', ruma k'o chi yeruto' ri winäq e samajela' rik'in ri Saqamaq'.

MOKAJ 54. K'o chi nya' apo rutzijol. Chuwäch nijikib'äx ruya'ik jun rajil to'ik chi ke ri achalalri'il , k'atzinel ntz'ët we kan qitzij e k'o ri winäq. Chupam ri ik' enero chi re ri jujun juna', k'o chi nkiya' apo rutzijol chi e k'äs chi re ri Rutchitüy Rub'eyomal Amaq' achi'el nub'ij ri Taqanem Tzij. Chuqa' chupam re ik' re' ri ntajin nkik'ül ri ajil to'ik ruma metz'aqatlem, k'o chi nkiya' apo rutzijol chi re ri Ruchituy rub'eyomal ri amaq' chuqa' chi re ri samajay richin kito'ik ri winäq. Chupam ri waqi' nab'ey taq ik' richin ri jujun juna', ri alk'walaxela' xtz'aqät yan waqxaqlajuj kijuna' ntajin nkik'ül ajil to'ik, k'o chi nkiya' apo rutzijol chi k'a k'o ri kik'ayewal achi'el nub'ij ri mokaj 16 pa re Taqanem Tzij re'.

Pa ruq'a' ri Amaq'el Samajay Winaqilal chuqa' pa ruq'a' ri Ruchitüy B'eyomäl Amaq', runik'oxik we kan qitzij re winäq re' k'a k'o na kik'ayewal, tikirel nkik'utuj kito'ik chi ke ch'aqa chik ruq'a' raqän ri Saqamaq'.

MOKAJ 55. Kisamaj ri tz'ib'anel taq b'i'aj. Ri yetz'ib'an taq b'i'aj pa taq q'atb'äl tzij, k'o chi ronojel ik' nkiya' apo rutzijol chi re ri Amaq'el Samajay Winaqilal, ronojel ri kamïk nk'ulwachitäj chupam ri jun ik'.

351%

Titz’et ri Mokaj 49 richin re Ruchojmilal Tzij re’.53. Ya’om rutz’aqat ruma ri Choltaqanel tzij 62-89 Rajpopi’ Amaq’, xelesäx 54. rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 29 de noviembre ri juna’ 1989. Titz’et chuqa’ ri Mokaj 25 motzaj tzij c) richin re Taqanem Tzij re’.

MOKAJ 56. Tz'ib'an kib'i' ri samajela' richin ri saqamaq'. Ri Samajay richin kito'ik ri winäq k'o chi rutz'ib'an kib'i' konojel ri e rusamajela' ri ruq'a' raqän ri Saqamaq' toq xtijikib'äx rokisaxik re Taqanem Tzij re'.Ri Molaj Q'atonel taq tzij, ri Runimaq'atb'al tzij kanöy tata'al, ri Q'atacholk'aslemal, chuqa' konojel ri ruq'a' raqän ri Saqmaq' e rumolen re Taqanem Tzij re', k'o chi nkiya' kiwujil ri kisamajela' pa rub'eyal nutaqej ri Chojmilal Tzij.Chuqa' k'o chi nitz'et we qitzij ri nb'an el chupam ri wujil, chuqa' we qitzij njach apo pa Ruchitüy Rub'eyomal Amaq' ri pwaq nk'an kan pa kajil ri samajela'.Ri samaj kib'anon pe ri winäq chupam ri Saqamaq' chuxe' kan ri nab'ey q'ij richin Julio richin ri juna' 1970, xtiq'alajirisäx pe chuwa wuj ri xtikiya' pe ri e ruq'a' raqän ri Saqamaq'. Ri k'a ja re' xtitikïr el, xtib'an kiwujil kuma ri Samajay richin kito'ik ri winäq, ri Moloj Nik'onela' rokisaxik rupwaq ri Saqamaq', chuqa' ri Ruchitüy B'eyomäl Amaq'.

MOKAJ 57. Relesaxik kachib'äl ri wuj. Ja ri Samajay richin kito'ik ri winäq tikirel yeruk'äq el, yeruporoj konojel ri wuj man nutzijob'ej ta chupam re Taqanem Tzij re', ri man yek'atzin ta chik, achi'el nub'ij chupam ri Taqanem Tzij, xa xe k'atzinel chi nelesäx kan kachib'äl ri wuj k'a yek'atzin na. Man tikirel ta yeporöx ri wuj akuchi nub'ij jarupe juna' tisamäj pe jun winäq chupam ri Saqamaq'.

MOKAJ 58. Ruya'ik rutzijol.Ronojel ri rutzijol nya' chi ke ri winäq pa ruwi' ri kiwujil kiya'on apo, k'o chi nb'an apo chuwa wuj, njach pa kiq'a' ri winäq.53

MOKAJ 59. Runik'oxik ri ajil to'ik. We ri Saqamaq' ntikïr, tikirel jutaqil nunik'oj jarupe ri ajil to'ik nkik'ül ri winäq, we k'o pa rub'eyal nub'ij ri Rucholk'aslemal ri Chi Iximulew Amaq' pa ri mokaj 114. Re' xtib'an jujun b'ey toq ri samajela' njotob'äx kajil ruma ri Saqamaq'.54

361&

Ya’om rutz’aqat pa rub’eyal ri Mokaj 15 Rajpopi’ Amaq’ xelesäx rutzijol 55. chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 3 de diciembre ri juna’ 1993.

MOKAJ 60. Ri manaq wawe'. Ri k'ayewal man solon ta pe wawe', k'o chi nisol rij pa rub'eyal ch'aqa chik taqanem taq tzij chuqa' pa rub'eyal ri ch'ojib'äl.

MOKAJ 61. Ojer kan k'amoj pwaq. Pa rokisaxik re Taqanem Tzij re', ri Samajay richin kito'ik ri winäq, k'o chi nuya' rejqalem ri samaj kib'anon pe ri winäq ojer chik ri', ri e to'owinäq chupam ri Kitaqanib'äl tzij ri winäq man yesamäj ta chik .

MOKAJ 62. Rupwaq re moloj re'. richin chi jantape' k'o rupwaq ri chapayon kichin ri samajela' man yesamäj ta chik, ri Molaj Samajitaqanel tzij rik'in ri Samajay richin kito'ik ri winäq, k'o chi nunik'oj pa wotäq taq juna' ri rub'eyal ntajin xsamajïx chuqa' k'o chi nuya' apo rutzijol chi ke konojel ri molojri'il kichin samajela' ri yek'utun pe richin.

RUWAQXAQ TANAJIK’OWEL TAQ TZIJ

MOKAJ 63. Chojmilal Tzij. Ri Molaj Samajitaqanel tzij rik'in ri Ruchitüy Rub'eyomal amaq' chuqa' ri Samajay richin kito'ik ri winäq, ko chi nkinük' ri Taqanib'äl pa ruwi' re jun Taqanem Tzij re', k'o chi pa ruq'ijul ri ka'i' ik' apo chi rij rujikib'axik re Taqanem Tzij re' pa rutaluwuj ri Saqamaq'.

MOKAJ 64. Ruk'ojlem ri pwaq. Ri Molaj Samajitaqanel tzij k'o chi nunük' apo jun tanaj pwaq richin k'o ruk'ojlem chuqa' ruk'aslem ri Molojri'il pa kiwi' ri winäq e samajinäq rik'in ri Saqamaq', ko chi nisöl rij jarupe pwaq k'atzinel richin nutikirsaj el rusamaj chuqa' ri rub'eyal rokisaxik re pwaq re'. Xtunuk' el ri Chojmilal Tzij, xtuya' apo pa kiq'a' ri Rajpopi' Amaq' chupam ri waqi' ik' chi rij toq xjikib'äx re Taqanem Tzij re' chuqa' xelesäx rutzijol chupam ri Rutaluwuj ri Saqamaq'; ri nab'ey tanaj pwaq xtusamajij k'o chi 250 millones maq'uq', re pwaq re' ja ri Moloj Nik'onel rupwaq ri Amaq' xtinik'on ri rokisaxik.55

371/

MOKAJ 65. Ri wujil. Ronojel kiwujil ri winäq samajela' richin ri Saqamaq' ri ntajin kisamajixik chuqa' ri wuj nya'on q'ij chi ke ri winäq yetojon apo, k'o chi yenük' pa rub'eyal nub'ij re Taqanem Tzij re' toq xjikib'äx rokisaxik.

MOKAJ 66. Rujeloxik ruq'ijul. Chupam ri nab'ey juna' xtokisäx re Taqanem Tzij re', ri ruq'ijul nub'ij chupam ri mokaj 31, tikirel njelon apo ri ruq'ijul rajowaxik, richin ke ri' ri Samajay richin kito'ik ri winäq, xtuya' kisolik konojel ri wuj e ruk'ulun akuchi nkik'utuj pe ri ajil to'ik.

MOKAJ 67.

Richin chi ri Samajay richin kito'ik ri winäq ntikïr nub'än ri rusamaj jikib'an chi rij achi'el nub'ij re Taqanem Tzij re' chupam ri nab'ey juna'. Ri Ruchituy Rub'eyomal amaq' k'o chi nuya' apo ri pwaq chi re, ri k'atzinel chi re richin ke ri' yerutoj ri rusamajela'.

MOKAJ 68. Rub'i'. Ri rub'i' ri jujun tanaj chi re re jun Taqanem Tzij re', majun rejqalem yesik'ix pa kiyonil,k'o chi rachib'ilan ri nutaqej ri jujun mokaj.

MOKAJ 69. Relesaxik. Nelesäx kan rokisaxik ri Jikib'anel tzij 28-70, 15-75, 56-76 chuqa' ri 33-78 jikib'an kuma ri Rajpopi' Amaq', chuqa' konojel ri Taqanem Tzij ri xa nkixoch'ij re Taqanem Tzij re'.

MOKAJ 70. Rokisaxik. Re Taqanem Tzij re' nchap rokisaxik ri nab'ey q'ij richin ri ik' enero richin ri juna' 1,989.

381(

Alfonso Alonso BarrillasK'amöl B'ey

Miguel Angel Ponciano CastilloAjtz'ib'

Guillermo Ruis SuárezAjtz'ib'

Runimajay ri Amaq': Chi Iximulew, juk'al waqi' q'ij richin ri ik' octubre richin ri juna' 1,988.

TITALÜX RUTZIJOL CHUQA' TOKISÄX

Cerezo Arévalo

Luis Felipe Polo LemusRajtz'ib' ri Chanpomanel

391)

Xelesäx rutzijol chupam ri Amaq’el Taluwuj ri 6 de enero ri juna’ 1989.*

CHITÜY TZIJ 1220-88*

RUNIMAJAY RI AMAQ': Chi Iximulew, 30 richin diciembre juna' 1988

RI CHANPOMANEL RICHIN RI SAQAMAQ’

XA RUMA K’A:Chi ri Jikib'anel tzij 63-88 relesan pe ri Rajpopi' Amaq' pa kiwi' ri ruwinaq ri Saqamaq' man Yesamäj ta chik, nutaqej chi ri Molaj Samajitaqanel tzij chuqa' ri ruchituy Rub'eyomal Amaq' chuqa' ri Samajay richin kito'ik ri winäq, k'o chi nkinük' ri Chojmilal Tzij pa ruwi' re Taqanem Tzij re',

XA RUMA K’A:Chi ri Chojmilal Tzij nuya' rub'eyal rokisaxik re jun Taqanem Tzij re' richin manaq sachoj pa rokisaxik.

RUMA K’A RI’,Pa rub'eyal nutaqej ri mokaj 183, motzaj tzij e), pa Rucholk'aslemal ri Chi Iximulew amaq', chuqa' pa rutaqexik ri nub'ij ri mokaj 63 richin ri Jikib'anel tzij 63-88 relesan pe ri Rajpopi' Amaq';

NUJIKIB’A’ APO:

402=

RELESAXIK RE JUN CHOJMILAL TZIJ PA ROKISAXIK RI TAQANEM TZIJ PA KIWI’ RUSAMAJELA’ RI SAQAMAQ’ MAN

YESAMÄJ TA CHIK

NAB’EY TANAJRUTZIJOL RUPAM RI WUJ.

MOKAJ 1. Retal taq tzij. Ja re' rusolik ri jun ka'i' oxi' tzij okisan chupam re wuj re', niya' apo richin man k'ayew ta ruq'ajarik.

“Ri Taqanem Tzij” nuq'ajuj ri Taqanem Tzij pa kiwi' ruwinaq ri Saqamaq' man yesamäj ta chik.

“Ri ch'aqa chik Taqanem Tzij” ja ri' ri ch'aqa chik Taqanem Tzij ye'okisäx wawe pa Chi Iximulew.

“Ri Chojmilal Tzij” nch'o chi rij re taqanib'ál tzij re'.

“Ri Samajay” nch'o chi rij ri Samajay richin kito'ik ri winäq.

“Chapayon kichin” nch'o chi rij ri chapayon kichin ruwinaq ri Saqamaq' man yesamäj ta chik.

“ri samajela'” nch'o chi kij ri rusamajela' ri Saqamaq'.

“ruq'a' raqän ri Saqamaq'” nch'o chi kij konojel ri molojri'il e ruchapon ri Saqamaq' achi'el ri Q'atacholk'aslemal, runimaq'atb'al tzij kanöy tata'al, chuqa' konojel ri e k'o pa ruq'a' ri Saqamaq'.

4121

Titz’et ri Mokaj 2 richin ri Jikib’an tzij 1124 richin ri K’amöl B’ey richin 1. ri IGSS. Taqnib’äl tzij kitob’al ri samajela’ man yesamäj ta chik, xelesäx rutzijol pan Amaq’el Taluwuj ri 19 de marzo ri juna’ 2003.Titz’et ri Mokaj 30 nab’ey motzaj tzij richin ri Taqanem Tzij pa kiwi’ ri 2. samajela’ aj Saqamaq’ man yesamäj ta chik.

MOKAJ 2. Manaq metz'aqatlem chuqa' rijixik. Pa rokisaxik re Taqanem Tzij re' chuqa' ri Rutaqanib'al tzij, man nok wawe' ri rusamajixik nub'än ri IGSS, ruma rije' kan k'o wi jun rub'eyal1

nkisamajij; ri kisamajela' k'o jun chik rub'eyal ri ajil to'ik nkik'ül.

MOKAJ 3. Ch'aqa chik samaj nub'än ri samajay. Ri Samajay man xa xe ta ri samaj k'o chupam ri Taqanem Tzij2 nub'än, chuqa' nub'än kijikib'axik wuj pa ruwi' ruya'ik ajil to'ik, runik'oxik wuj, runik'oxik we qitzij ri nk'utüx, nuxim rusamaj rik'in ri Ruchituy Rub'eyomal Amaq' pa ruwi' tojik, rutz'etik janpe nb'ek'is ruq'ijul ruya'ik ri ajil to'ik, rutanab'axik ruya'ik jun ajil to'ik, chuqa' ch'aqa chik samaj pa ruwi' ruya'ik ajil to'ik.

RUKA’N TANAJAJIL TO’IK

MOKAJ 4. Ruq'alajrisaxik ri ch'ojib'äl. Richin jun winäq nuk'ül rutzil re Taqanem Tzij re', k'o chi ri samajel k'o pa rub'eyal nusik'ij ri nab'ey chuqa' ruka'n mokaj chi re ri Taqanem Tzij re', chuqa' achi'el ri yesik'ïx qa wawe':

Ri winäq xb'etz'aqät yan kijuna' chuqa' xtz'aqät yan ri juna' a) yesamäj;Ri winäq xkirayij xkib'än apo ri tojik y xetane' chi re ri kisamaj, b) xtichap ri q'ijul toq xetane' chi re ri samaj.

Pa re ka'i' rub'eyal re' xtiya' ri ajil to'ik chi ke, toq xjikib'äx ri ki'okem chupam.

MOKAJ 5. Rub'eyal ri samaj. Ri samaj nutzijoj ri mokaj 5 richin re Taqanem Tzij re', choj chi samaj man richin ta ri ajlab'al samaj. We k'o samaj ajlab'al b'anon pe, tikirel chuqa' najiläx nya' pa ruwi' ri nab'ey, achi'el nub'ij re Taqanem Tzij re', xa xe k'o chi rub'anom pe ri tojik.

4222

Titz’et ri Mokaj 5 motzaj tzij 2 richin ri Taqanem Tzij pa kiwi’ ri samajela’ 3. aj Saqamaq’ man yesamäj ta chik.

MOKAJ 6. Rub'eyal toq k'o chi yatel kan pa samaj. Richin chi ri winäq k'o chi nuya' kan ri samaj achi'el nub'ij ri Taqanem Tzij3, we ri winäq majun ruchapon ta rub'anik ruwuj, ja re' k'o chi nb'an:

Ri e pa'äl pa kiwi' ri samajela' k'o chi nkik'waj rutz'ib'axik konojel a) ri samajela' xtz'aqät yan oxk'al kijuna', ruq'ijul kalaxik, chuqa' jarupe juna' e samajinäq pe rik'in ri Saqamaq' chuqa' kitojon, wawe' k'atzinel chi k'o ronojel ri wuj nk'utb'en richin;

Toq ri samajel ntz'aqät oxk'al kaji' rujuna', ri pa'äl pa kiwi' rutz' 'ib'axik b) kib'i' ri samajela' xtuya' apo rutzijol chi re ri rajaw ri samaj chuqa' chi re ri samajel, richin chi ri samajel re' nub'än ruk'ojlem ri ruwuj richin nuk'ül ri ajil to'ik, man k e ta re' we nqa chupam ri nub'ij pa mokaj 7 chuqa' 8 richin re Chojmilal Tzij re';

Pa waqi' ik' chi rij ruya'ik rutzijol achi'el xb'itäj qa, ri e pa'äl pa ruwi' c) kitz'ib'axik kib'i' ri winäq xtuk'utuj apo pa samajay we ri samajel xuya' yan apo ri ruwuj akuchi nuk'utuj apo ri ajil to'ik. Pa lajuj q'ij apo ri samajay xtub'ij apo chi ke ri e pa'äl pa ruwi' kitz'ib'axik kib'i' ri samajela', ri rub'eyal ntajin nsamajïx ri wuj chuqa' we k'a k'o wuj rajowaxik. We ri rutzijol xtuya' pe ri samajay xtinab'etäj chi xtz'aqät yan rutz'etik ri wuj, ri k'amöl b'ey xtub'ij chi ri samajel xtutanab'a' kan ri samaj toq xtitz'aqät oxk'al wo'o' rujuna';

We toq xtib'an ri ruk'utuxik achi'el xb'itäj qa, ninab'etäj chi ri d) samajel majun ruwuj rub'anom chuq'a we k'o na wuj rajowaxik, ri e pa'äl pa kiwi' kitz'ib'axik ri samajela', xtuya' jun oxi' ik' ruq'ijul richin ntz'aqatisäx ri wuj.

MOKAJ 7. Toq k'o chi ye'el kan, k'a majani titz'aqät lajuj kijuna' chi re samaj. Ri smajela' xtz'aqät yan oxk'al wo'o' kijuna', k'a majani' lajuj juna' kesamäj pe, xtojqäx rij ri nub'ij ri mokaj 6 chupam re Chojmilal Tzij re' toq xtitz'aqät lajuj juna' kisamaj.

Pa kiq'a' ri yetz'ib'an kib'i' ri samajela' k'o wi rutz'etik ri nub'ij re jun mokaj re'.

4323

Titz’et ri Mokaj 74 richin ri Taqanem Tzij pa kiwi’ Samajela’ aj Saqamaq’, 4. chuqa’ 80 chi re re Ruchojmilal Tzij re’. Titz’et ri Mokaj 14 motzaj tzij 2 richin ri Taqanem Tzij pa kiwi’ ri 5. Samajela’ aj Saqamaq’ man yesamäj ta chik.

MOKAJ 8. Man ye'el ta kan chupam ri samaj. Man k'o ta chi nelesäx el jun samajel toq ntz'aqät oxk'al wo'o' juna' rusamaj toq nïm rejqalem ri rusamaj chuqa' toq kan nïm ketamab'al pa ruwi' jun samaj.Pa ruq'a' ri Samajay k'o rutz'etik chuqa' rusamajixik toq nk'ulwachitäj ke re', k'atzinel rutzij nujikib'a' pe ri IGSS ri raxnaqil ri samajel, chuqa' ri rutzij ri rajaw ri samaj. Man ye'ok ta wawe' toq ri samajel kan k'o chik jun Taqanem Tzij chapayon richin.

MOKAJ 9. Ri wuj yenab'eysäx. Kisamajixik ri wuj kichin ri ajil to'ik chi ke ri samajela' ri kan k'o chi yetane' yan chi re kisamaj, k'o chi yenab'eysäx kisamajixik kuma ri Samajay, ri Molaj Nik'onel ruwaq' ri amaq', ri Molaj Ajilanel rupwaq ri Amaq', richin ke ri' chanin ntel pe kipwaq.

MOKAJ 10. Tojb'alil toq man nb'an ta chanin. Toq ri pa'äl pa ruwi' rub'anik re jun samaj re', man nub'än ta chanin, k'o rutojb'alil achi'el nutaqej ri Taqanem Tzij.4

MOKAJ 11. Ruya'ik kan ri samaj ruma metz'aqatlem. Ri winäq samajel nuk'utuj apo ajil to'ik ruma metz'aqatlem pa ruch'akul, k'o chi nutanab'a' kan ri samaj wolajuj q'ij chi rij toq ri Samajay xuk'is rutz'etik ri wuj. Re rutzijol re' xtiya' apo chuqa' chi re ri q'atb'äl tzij.

MOKAJ 12. Rujalik ri ajil to'ik ruma metz'aqatlem rik'in ri ajil to'ik ruma xb'etz'aqät rujuna'. Rujalik ajil to'ik ruma metz'aqatlem rik'in ri ajil to'ik ruma xb'etz'aqät rujuna', k'o chi nojqäx ri nub'ij chupam ri mokaj 31 pa re Taqanem Tzij re'. K'a ri' toq xb'an yan runik'oxik ri wuj, ri winäq samajel k'o chi chuwa wuj xtuya' apo rub'ixik chi re ri Samajay chi man nrajo' ta chik nuk'ül ri to'ik ruma metz'aqatlem, pa ruk'exel re' nrajo' ri ajil to'ik ruma ri rujuna' xb'etz'aqät; re wuj re' k'o chi juch'un el ruma jun q'atb'äl tzij. Re' xtichap rokisaxik pa ri nab'ey q'ij chi re ri jun chik apo ik', chuqa' ri ajil to'ik xtitoj apo chi re pa ri nab'ey q'ij chi re jun chik ik' apo.5

4424

Titz’et ri Mokaj 16 k’isb’äl motzaj tzij chi re ri Taqanem Tzij sik’im pe. 6. Titz’et ri Mokaj 21 richin ri Taqanem Tzij pa kiwi’ ri samajela’ aj 7. Saqamaq’ man yesamäj ta chik

MOKAJ 13. Rusamajixk ri wuj richin ri ajil to'ik ruma kikamik te'ej tata'aj.6

Ri ajil to'ik chi ke ri alk'walaxela' ri xtz'aqät yan waqxaqlajuj kijuna', we kan qitzij chi k'atzinel nya' na chi ke, k'atzinel chi ri pa'äl pa kiwi' nuya' apo rutzijol ka'i' ik' chi man titz'aqät kijuna', chuqa' we rutz'ib'an rub'i' pa jun tijob'äl. Pa ri oxi' chik ik' apo toq xtz'aqät yan ri waqxaqlajuj rujuna' k'atzinel chi chuwa wuj nuya' apo rub'ixik chi k'atzinekl chi re nuk'ül ri ajil to'ik, chuqa' k'o chi nuya' el ronojel ri wuj k'atzinel.

Ri Samajay xtujikib'a apo ri tzij chi kan qitzij wi k'atzinel nya' ri ajil to'ik.

We majun nya' apo rutzijol, man nya' ta chik ri ajil to'ik, we pa oxi' ik' apo majun nik'utun apo, nk'is chi ri' ri ch'ojib'äl pa ruwi' ri ajil to'ik, xtokisäx ri nub'ij ri mokaj 27 chuqa' 36 pa re Taqanem Tzij re'.

ROX TANAJRUPWAQ

MOKA 14. Rayb'äl tojik. Pa rokisaxik ri nub'ij chupam ri mokaj 19 pa re Taqanem Tzij re', ri samajela' nkajo' ye'ok chupam re', k'o chi chuwa wuj nkik'utuj apo chi nkajo' nkitoj apo richin nkil ri ajil to'ik, k'atzinel chi nkiya' apo ronojel ri wuj rajowaxik. Ri Samajay xtub'ij pe chi ke re winäq re' we nya' q'ij chi ke, chuqa' xtuya' rutzijol chi re ri ruq'a' raqän ri Saqamaq' akuchi yesamäj wi.

MOKAJ 15. Ruk'ulik ri tojik.7

Ri e ruq'a' raqän ri Saqamaq' pa rub'eyal ri jikib'anem tzij xtub'än pe ri Samajay, k'o chi nuya' apo ri pwaq xuk'ül chi kiq'a' ri samajela', xtuya' apo chi re ri Molöy rupwaq ri Amaq', Molöy rupwaq ri Amaq' pa taq tinamït. Rik'in re rutaqik apo ri pwaq, xtuya' el chuqa' rucholajil kib'i' ri winaqi, akuchi' xtib'e el: jun kajilab'al, kib'i' chuqa' ruka'n kib'i' ri winäq, ri kajilab'al ruya'om ri IGSS, ri jarupe kajil nkik'ül, ruwi' ri kajil,

4525

pa jampetäq juna' njote' kajil, ruq'ijul ri tojik, jun ko'ol rutzijol pa ruwi' ronojel ri pwaq, rujuch' chuqa' retal ri winäq xsamajin richin.

Chuqa' nb'an apo runojisaxik jun wuj DRI-1 ó 63-A, ja re' retal chi xk'ul kan ri pwaq.

MOKAJ 16. Samajay yek'ulun ri pwaq. Ri winäq nk'ulun ri pwaq, xtujuch' chuqa' xtuya' retal ri wuj chi xuk'ul kan, chuqa' ri wuj akuchi k'o el kicholajil b'i'aj ri samajela', xtunik'oj we ütz tz'ib'an el jarupe pwaq xk'ul kan, xtutz'olij pe ka'i' ruka'ib'al ri wuj, ri pwaq xtiyak qa rik'in ri rachib'il.

MOKAJ 17. Ri k'o chi nub'än ri pa'äl pa ruwi' ri pwaq. Ri winäq pa'äl pa ruwi' ri pwaq k'o chi nub'än re':

Pa ruq'ijul nutäq apo pa ruyakb'al ri Saqamaq' ri pwaq xuk'ül;a)

Pa ri wo'o' q'ij chi rij toq xuya' apo ri pwaq pa ruyakb'al ri b) Saqamaq', xtuya' apo chi re ri Samajay jun ruka'ib'al ri tojik jun kicholajil ri samajela', k'o chi juch'un el;

K'o chi nutz'ib'aj kib'i' konojel ri samajela' xkirayij xe'ok chupam ri c) tojik chuqa' ri tzij rujikib'an ri Samajay;

Ronojel juna' nujäch chi ke ri samajela', jun wuj retal ri pwaq d) k'amon kan pa kajil chupam ri jun juna'.

MOKAJ 18. Rayb'äl tojik stape manaq chik samaj. Ri winäq achi'el nub'ij ri mokaj 20 pa re Taqanem Tzij re', tikirel nkik'utuj apo chuwa wuj toq nkajo' na yetojon apo wo'o' chik juna' k'a nitz'aqät na ri lajuj ó juk'al juna'.

Xtiya' q'ij chi re ri winäq xtub'än apo ri tojik we xsamäj rik'in ri Saqamaq' achi'el nub'ij ri nab'ey chuqa' ruka'n mokaj chi ri Taqanem Tzij. Jarupe xtutoj apo xtijëk' rij chi rij ri nub'ij ri mokaj 18 motzaj atzij b) ó c), nb'e chi rij ri rub'anikil, noqäx rij ri ruk'isb'äl rajil xuk'ül pa ri k'isb'äl ik' xsamäj.

Ri Samajay xtuya' q'ij chi ri winäq nub'än ri tojik, pa ri ik' toq xtub'ij apo chi nurayij na ntojon apo.

4626

Titz’et ri Jikib’äl tzij Chanpomal 317-94 richin ri 30 de junio ri juna’ 8. 1994.

Ri winäq nkajo' yetojon apo, nb'etz'aqät ri lajuj juna', k'a majani titz'aqät kijuna' richin yetane' chi re samaj, tikirel nkik'utuj uxlanem toq ntz'aqät ri juna' achi'el nub'ij ri mokaj 5 pa re Taqanem Tzij re'.

MOKAJ 19. Rub'eyal ri tojik toq ntane' chi re samaj. Ri winäq nurayij ntojon apo stape manaq chik nuk'ül rajil, k'o chi ronojel ik' nutoj apo pa ri yakb'äl pwaq amaq' ri jikib'an pa ruwi' chuqa' ri k'o ta chi nutoj ri rajaw samaj, nrokisaj ri wuj DRI-1 ó 63-A. Toq xtib'ek'is ruq'ijul ri rutojik, xtujäch apo ri retal wuj richin ri tojik xub'än chuqa' ri ruwuj akuchi nuk'utuj chi tiya' ri uxlanem chi re, re wuj re' k'o chi juch'un el ruma ri xk'ulun ri tojik xub'än.

MOKAJ 20. Nsach ri ch'ojib'äl. Nusäch ruch'ojib'al pa ruwi' tojik ri winäq toq man nsamäj ta chik rik'in ri Saqamaq', toq nk'ulwachitäj achi'el nub'ij ri mokaj 40 motzaj tzij d) pa re Taqanem Tzij re'. We k'o ik' re' man xb'an ta ri tojik, xa xe xke'ajiläx ri ik' xb'an ri tojik.

MOKAJ 21. Pa rukamul okem. Toq ri winäq e uxlawinäq chik, ye'ok chik pa jun ruq'a' raqän ri Saqamaq', xtik'an chik kan pa rajil ri tojik achi'el rub'anom pe ojer. Ri k'a ri' nab'ey mul ye'ok apo, we nkajo' yetojon apo.

Toq ri winäq ntajin chik nuk'ül ri ajil to'ik, nok chik pa samaj pa jun ruq'a' raqän ri Saqamaq', k'o chi ri winäq re' chuqa' ri nya'o rusamaj, nkiya' apo rutzijol chi re ri k'amöl b'ey pa ruwi' pwaq, chi nok chik pa samaj, richin ke ri' ntanab'äx ruya'ik ri ajil to'ik chi re; we man xtikiya' ta apo rutzijol, k'o rutojb'alil re ewanik nb'an re'.

RUKAJ TANAJRUTZIL

MOKAJ 22. Ruwi' ajil to'ik chi ke ri yek'ulun re'. Chi ke konojel ri yek'ulun ri ajil to'ik achi'el nub'ij ri mokaj 24 pa re Taqanem Tzij re', k'o chi nkik'ül jun ruwi' ajil to'ik we njikib'äx chi nya' chi ke; xtijek' rij achi'el nub'ij ri Taqanem Tzij.8

4727

Titz’et ri Mokaj 31 motzaj tzij a) ruka’n motzaj tzij richin ri Taqanem Tzij 9. pa kiwi’ ri samajela’ aj Saqamaq’ man yesamäj ta chik.Titz’et ri Mokaj 35 motzaj tzij c) richin ri Taqanem Tzij pa kiwi’ ri 10. samajela’ aj Saqamaq’ man yesamäj ta chik.

MOKAJ 23. K'ak'a' runik'oxik rajilaxik. Ri Winäq tikirel nuk'utuj apo chi re ri Samajay jun k'ak'a' runik'oxik rajilaxik ruma ri ruq'ijul man ajilan ta, xa xe k'o chi k'a majani tijikib'äx jarupe ri ajil to'ik, re' xtib'an achi'el nub'ij ri mokaj 31 pa re Taqanem Tzij re'. We rik'in ri wuj niya' apo, majun nujäl chi re ri ajil to'ik, ri Samajay xtuya' apo rutzijol chi re ri winäq k'utuyun apo.

RO’ TANAJRUSAMAJIXIK RI WUJ

MOKAJ 24. Xik'o ri wuj. Xik'o ri wuj nb'ix chi re toq ri Samajay xutz'ët chi ri wuj tz'aqät rub'anom achi'el nub'ij ri Taqanem Tzij.9

MOKAJ 25. Ch'aqa chik ye'ajowan ri ajil to'ik.

We toq ntajin chik nya' ri ajil to'ik, yeb'eq'alajin chik pe ch'aqa chik ach'alri'ïl k'o kich'ojib'al pa ruwi' ri ajil to'ik; re ajil to'ik re' xtiya' chi ke k'a ja tok xkik'utuj apo, we re achalalri'il re' kan qitzij k'o kich'ojib'al, xtipab'äx ruya'ik ri ajil to'ik, xtiya' jun chik k'aka' ajil to'ik.10

MOKAJ 26. Retal tzij richin rujachik. Ri retal rujachik kan ri samaj achi'el nub'ij ri mokaj 36, ja re' k'atzinel chi k'o chupam:

Rajilab'al ri retal tzij;a)

Akuchi xb'an wi, ri q'ij chuqa' ri ramaj xchap qa;b)

Kib'i', ruka'n kib'i', chuqa' ri kisamaj ri winäq xek'oje' chupam re c) moloj re';

Achike ruma niya' kan ri samaj, achike rub'i' ri samaj, ri q'ij toq d) xtiya' kan jumul ri samaj;

Ramaj xk'is ri moloj, rujuch' chuqa' retal ri winäq xtz'ib'an el, chuqa' e) ri k'amöl b'ey.

4828

Titz’et ri Mokaj 38 motzaj tzij b) richin ri Taqanem Tzij pa kiwi’ ri 11. samajela’ aj Saqamaq’ man yesamäj ta chik.

RUWAQ TANAJRUPAB’AXIK RUYA’IK RI AJIL TO’IK

MOKAJ 27. Man npab'äx ta ruya'ik ri ajil to'ik. Jun winäq richin tikirel nuk'ül ri ajil to'ik chuqa' nuk'ül jun rajil ruma nsamäj pa nimatijob'äl San Carlos, re winäq re' k'o chi nuk'utuj apo chi re ri Samajay, richin nujikib'a' pe rub'ixik, k'atzinel chuqa' chi rachib'ilan el ronojel ri wuj k'atzinel.

Ri Samajay k'o chi nunab'ej we re samajel re' jun tijonel o jun ch'ob'onel, k'o chi nuk'utuj apo ri akuchi nsamäj wi, k'a ri' k'o chi nuya' apo rutzijol chi re ri nik'utun pe , chi re ri Nimatijob'äl, chi re ri Ruchituy Rub'eyomal amaq'. We xtiya' chi re, re samajel re' xtuk'ul ri ajil to'ik stape ntajin nsamäj, we xtujäl rub'eyal k'o chi chanin nuya' apo rutzijol chi re ri Samajay, ri Nimatijob'äl chuqa' k'o chi nuya' apo rutzijol we njal ri rusamaj. Ri Nik'onel rokisaxik pwaq xtutz'ët we pa rub'eyal nb'an chi re.11

MOKAJ 28. Ri ch'aoj chuqa' ri rujalik amaq'elal. We jun winäq ntajin nuk'ül ri ajil to'ik nujäl ri amaq'elal, chuqa we xq'at poqonal tzij chi rij ruma xub'än jun ch'a'oj achi'el nub'ij ri mokaj 39, k'o chi nuya' apo rutzijol chi re ri Samajay chupam ri juk'al lajuj q'ij chi rij toq xb'anatäj re'.

We k'o pwaq xk'ul ri man pa rub'eyal ta achi'el ri xb'itäj kan, ri Ruchituy rub'eyomal Amaq' k'o chi nuk'utuj chi titzolïx ri pwaq.

Ri wuj nik'utb'en ri nk'ulwachitäj achi'el nub'ij ri mokaj 39, jun juna' rejqalem, najiläx el toq xb'an ri wuj.

Ri winäq ntajinI nkik'ül ri ajil to'ik, k'o chi nkijikib'a' kitzij chuwa wuj chi majub'ey q'aton poqonal tzij chi kij, chuqa' chi majub'ey kisachon ri Chi Iximulew Amaq'elal.

We nusäch ri ch'ojib'äl pa ruwi' ri ajil to'ik, man tikirel ta chik xtuk'ül xa b'a achike ajil to'ik.

4929

Achi’el nujikib’a’ ri Choltaqanel tzij 37-92 Rajpopi’ Amaq’ xelesäx rutzijol 12. pa Amaq’el Taluwuj ri 25 de junio ri juna’ 1992, man nokisäx ta chik ri wuj k’o pwaq rejqalem chuqa’ man nokisäx ta chik ri taq wuj pwaq rejqalem yetz’ajb’äx chuwäch.

MOKAJ 29. Nk'is ruya'ik ri ajil to'ik. Ja re' rokisaxik ri nub'ij ri mokaj 41 richin re Taqanem Tzij re':

K'ulb'ïk nq'ax chi tzij chi jun achin rik'in jun ixöq nkixim kik'aslem a) chi ruwäch ri q'atb'äl tzij;

Ri winäq e metz'aqät pa kich'akul we yek'achoj el, k'atzinel chi ja b) ri q'atb'äl tzij nb'in chi kan qitzij xek'achol el;

Ri winäq k'o kik'ayewal pa kalaxik, we xek'achoj el, k'o chi ja ri IGSS c) njikib'an pe chi kan qitzij xek'achoj el;

Ri winäq toq xa q'aton ruch'ojib'al, we xk'oje' ruch'ojib'al, k'o chi ja d) ri q'atb'äl tzij njikib'an pe chi kan qitzij xk'oje' ruch'ojib'al;

Ri e meb'a' 18 ó 21 kijuna' toq xtz'aqät yan rusamajixik ri wuj e) achi'el nub'ij ri mokaj 13 pa re Taqanem Tzij re', nkisäch ri ch'ojib'äl pa ruwi' ri ajil to'ik we man xtikiq'alajrisaj ta apo achi'el nub'ij ri mokaj 16 pa re Taqanem Tzij re', pa ri nab'ey waqi' ik' chi re ri jujun juna'.

RUWUQ TANAJWUJIL

MOKAJ 30. Ri wujil richin ri ajil to'ik. Ja re' ri wuj k'atzinel yesamajïx richin ruk'utuxik ri ajil to'ik:

AJIL TO’IK RUMA XTZ’AQÄT RUJUNA’.A)

Jun wuj richin ruk'utuxik akuchi nub'ij el chi nrajo' ri ajil to'ik, a) k'o chi chuwa wuj richin ri Saqamaq' nb'an wi el, ntz'ajb'äx el jun etal wuj pwaq12 chi ruwäch, chupam re wuj re' nujikib'a' el rub'ixik we k'o ajil to'ik royob'en nuk'ül apo juk'an chik, chuqa' we k'o jun chik akuchi nsamäj wi, k'o chi nub'ij el akuchi nsamäj wi;

Jun ruwujil akuchi nub'ij pe ri q'ij chuqa' ri juna' ralaxik;b)

5020

Titz’et ri Mokaj 10 richin ri Taqanem Tzij pa kiwi’ ri samajela’ aj 13. Saqamaq’ man yesamäj ta chik.

Jun ruwujil akuchi nub'ij pe chi majun poqonal tzij q'aton chi c) rij ruma jun ch'a'oj;

Jun ruwujil akuchi ri winäq nub'ij chi majub'ey rusachon ri d) amaq'elal, re wuj re' k'o chi juch'un ruma ri q'atb'äl tzij, man k'atzinel ta re wuj re' we ri winäq okinäq rutata'al ri amaq';

Jun ruwuj akuchi nub'ij pe ri samaj rub'anom pe rik'in ri e) Saqamaq', re' toq samajinäq pe pa ka'i' ruq'a' raqän ri Saqamaq', k'o chi nub'ij pe ri rub'eyal ri ramaj xsamäj pe.

AJIL TO'IK RUMA METZ'AQATLEM. Chuqa' k'atzinel chi njach re B) ch'aqa chik wuj re':13

Jun wuj ya'om pe ruma ri IGSS, akuchi nub'ij pe ri k'ayewal, a) chuqa' achike ruma xilitäj pe ri k'ayewal re', we ri samajel re' tikirel nuchäp jun chik samaj;

Jun wuj ya'om pe akuchi nsamäj wi ri winäq, akuchi nub'ij pe b) chi we tikirel nuchäq jun chi samaj. Re k'atzinel xa xe toq ri winäq k'a tikirel nuchäp na jun chi samaj;

Toq ri winäq q'aton ruch'ojib'al ruma ri Taqanem Tzij, k'atzinel c) chi k'o pe rutzijol pa ri ruwujil richin alaxik.

AJIL TO'IK RUMA MALKANIL. K'o chi njach apo ronojel ri wuj C) nub'ij pa ri tz'ib' A) chi re ri mokaj re', chuqa' toq ri kamel ntajin chik wi nuxlan, k'o chi njach apo re wuj re':

Ruwujil richin ralaxik ri winäq xkäm el;a)

Ruwujil k'ulb'ik chuwa ri q'atb'äl tzij, re wuj re' nelesäx toq ri b) winäq rumalkana'in chik kan;

Ruwujil kamïk richin ri winäq xkäm el.c)

AJIL TO'IK CHI KE ACH'ALARI'IL RI K'A MAJANI 18 KIJUNA'. D)

Ruwujil richin ralaxik ri winäq xkäm el; a)

Jun wuj akuchi ri winäq pa'äl pa kiwi' ri ak'wala' nuk'utuj el ri b) ajil to'ik;

Ruwujil kamïk richin ri winäq xkäm el;c)

512!

Kiwujil ri ak'wala' e ruq'alajisam apo ri k'a majani ta 18 kijuna', d) chuqa' stape k'o chik 18 kijuna' we man yetikïr ta yek'ase' pa kiyonil, chuwa re wuj k'atzinel chi nuq'alajrisaj pe achike winäq pa'äl pa kiwi'.

AJIL TO'IK CHI KE RI ALK'WALAXELA' RI 18 KIJUNA' CHUQA' RI K'A E) MAJANI' 21 KIJUNA’.

Ruwuj ri winäq akuchi nuk'utuj el ri ajil to'ik, pa rub'eyal nub'ij a) re Taqanem Tzij re', richin ke ri' k'a xtiya' na ri ajil to'ik ruma e meb'a'i';

Jun ruwujil akuchi nub'ij pe chi majun poqonal tzij q'aton chi b) rij ruma jun ch'a'oj;

Jun ruwujil akuchi' nub'ij pe chi majub'ej rusachon ri amaq'elal c) chuqa' chi man nsamäj ta pa jun ruq'a' raqän ri Saqmaq', re wuj re' k'o chi jun q'atb'äl tzij nb'ano pe chuqa' rujuch'un pe.

AJIL TO'IK CHI KE TE'EJ TATA'AJ. K'o chi njach apo ronojel ri wuj F) nub'ij pa ri tz'ib' A) chi re ri mokaj re', chuqa' toq ri kamel ntajin chik win nuxlan, k'o chi njach apo re wuj re':

Ruwujil richin ralaxik ri winäq xkäm el; a)

Ruwujil kamïk richin ri winäq xkäm el;b)

Jun ruwujil akuchi nub'ij pe chi ri winäq toq xkäm el manaq c) kulan ta, man xumalkana'ij ta kan ri rixjayil, manaq ak'wala' e koköj, we xa jun chi ke rute' rutata' xtib'apon, k'o chi ri wuj nub'ij chi k'o jun chi ke kaminäq chik el.

AJIL TO'IK CHI KE CHAQ'LA XELA', ÏY TAQ MAM, CH'UTIME'AL, G) CH'UTIK'AJOL. K'o chi njach apo ronojel ri wuj nub'ij pa ri tz'ib' A) chi re ri mokaj re', chuqa' toq ri kamel ntajin chik win nuxlan, k'o chi njach apo re wuj re':

Ruwujil richin ralaxik ri winäq xkäm el, chuqa' ri wujil richin a) kamïk;

Kiwujil richin kalaxik ri winäq, akuchi nq'alajin pe chi kach'alal b) ki' rik'in ri winäq xkäm el;

Wujil richin alaxik ri yek'utun ri ajil to'ik, akuchi nq'alajin pe c) achike pa'äl pa kiwi', chuqa' ri wujil akuchi nub'ij pe chi e metz'aqät pa kich'akul;

522"

Jun wuj akuchi nq'alajin pe chi ri winäq xkäm el man xeruya' d) ka chik kan ch'aqa chik rach'alal ri k'o ta kich'ojib'al pa ruwi' ri ajil to'ik:d.1) Chi ke chaq'laxela': jun wuj akuchi nub'ij pe chi majun

achike xmalkana'in kan, majun alk'walaxela', chuqa' manaq te'ej tata'aj.

d.2) Chi ke iy taq mam: jun wuj akuchi nub'ij chi majun achike xmalkana'in kan, manaq alk'walaxela', manaq te'ej tata'aj, chuqa' manaq chaq'laxela' e koköj na;

d.3) Chi ke ch'uti al ch'uti k'ajol: jun wuj akuchi n<ub'ij chi majun achike xmalkana'in kan, manaq alk'walaxela', manaq te'ej tata'aj, chuqa' manaq iy taq mam chuqa' chaq'laxela'.

MOKAJ 31. Ch'aqa chik wuj. Richin ruk'utuxik re xb'itäj qa chupam re mokaj re', chuqa' k'atzinel re wuj re':

RAYIB'ÄL TOJIK. Chi ke ri samajela' nkirayij nkib'än apo ri tojik, ja A) re' ri k'atzinel:

Jun wuj richin ruk'utuxik, re wuj re' k'o chi juch'un el ruma a) jun q'atb'äl tzij;

Jun wuj akuchi nub'ij pe ri samaj b'anon pe, re wuj re' ja ri b) ruq'a' raqän ri Saqamaq' akuchi nb'an ri samaj nib'anon pe, ja re' ri xtipe chuwa ri wuj:b.1) rub'i' chuqa' ri ruka'n rub'i' ri samajel;b.2) Rub'i' ri samaj ntajin chi rub'anik;b.3) Rajil jikib'an pa jun ik', ruwi' ri ajil nik'ul, janpetäq ruq'ijul

njotob'äx rajil, we k'o chik jun ruwi' ajil nuk'ül;b.4) Rajilab'al ya’om chi re ri akuchi nel pe ri rajil;b.5) Rujuch' ri winäq ri nb'ano pe ri wuj chuqa' ri k'amöl b'ey

pa ruwi' ri samaj.

RAYIB'ÄL CHI RUTOJIK APO TOQ MANAQ CHI SAMAJ. Ri samajela' B) ri nkiya' kan ri samaj toq k'a nrajo' na wo'o' juna' chi man ntz'aqät ri ruq'ijul jikib'an, ja wuj re' k'o chi nkiya' apo:

Ri wuj nub'ij pe pa ri tz'ib' A) richin ri mokaj xik'o kan;a)

532#

Ruwujil ri rajil nuk'ül pa jun ik', we k'o ruwi' ri ajil nuk'ül, b) rutzijol ruq'ijul njotob'äx rajil, ronojel re' chi rij ri ruk'isb'äl ik' rajil xuk'ul;

Jun retal tzij akuchi nub'ij pe chi xujäch kan ri samaj, achi'el c) nub'ij pa ri mokaj 26 pa re Taqanem Tzij re';

Jun ruwujil akuchi nub'ij pe chi majun nsamäj ta chik rik'in ri d) Saqanaq' chuqa' chi man ntajin ta nuk'ül jun chik rajil, re wuj re' k'o chi jun q'atb'äl tzij njuch'un pe richin.

RUTZ'ETIK RI YE'UXLAN CHIK. Ri samajela' ye'uxlan chik we nkajo' C) ye'ok chik pa samaj, ja re' ri wuj k'atzinel chi nkiya' apo:

Ronojel ri wuj nub'ij ri tz'ib' A) pa ri mokaj xik'o kan, xa xe ri a) man xtujäch ta ja ri wuj richin ri samaj rub'anom pe chuxe' kan ri uxlanem;

Jun ruwujil ruma ri k'ak'a' ruq'ijul samaj ntajin;b)

Jun ruwujil ya'om pe ruma ri Molojri'il nsamajin rupwaq ri c) Saqamaq', akuchi nub'ij pe we xuk'üll ajil to'ik toq xsamäj chik pe;

JA RE' TOQ TIKIREL JUN SAMAJEL NUK'ÜL RI AJIL TO'IK. Ja re' ri D) wuj k'atzinel chi nkiya' apo:

Ruma malkanil, k'atzinel ruwujil samaj ri xumalkana'ij kan, a) akuchi nub'ij pe chi k'a ntajin nsamäj pa jun ruq'a' raqän ri Saqamaq';

Toq ri samajela' xtz'aqät kijuna' richin uxlanem, k'a yesamäj chi b) re tijonel pa Nimatijob'äl San Carlos, k'o chi nkiya' apo ri wuj akuchi nub'ij chi xya' ri samaj pa kiq'a'.

JUN K'AK'A' RUTOJIK. Ri winäq xb'an yan kitojik ruma xtz'aqät E) yan kijuna', we k'a majani tijikib'äx tzij pa ruwi', tikirel nkiya' apo ri ch'aqa chik samaj kib'anon pe chuqa' nkik'utuj rutojik, xa xe k'atzinel chi njach apo ronojel ri wuj nub'ij pa ri tz'ib' A), richin ri mokaj xik'o kan; xa xe ri wuj richin alaxik man k'atzinel ta.

MOKAJ 32. Rukamik ri samajel. Toq nkäm ri samajel k'a majani titz'aqät lajuj rujuna pa rusamaj richin ta k'o ruch'ojib'al pa ruwi' ri ajil to'ik achi'el nub'ij pa ri mokaj 15, 16,

542$

Titz’et ri Mokaj 5 richin ri Nuk’iq’atb’al na’oj.14.

17 chuqa' 28 pa re Taqanem Tzij re', k'atzinel njach apo ronojel ri wuj rajowaxik, chuqa' k'atzinel chi niq'alajrisäx apo chi ri samajel toq xkäm el samajel wi rik'in ri Saqamaq'.

Mokaj 33. RUQ'ALAJRISAXIK RI CHAPAYON RICHIN. Ri pa'äl pa ruwi' jun winäq, k'atzinel chi njikib'äx chi ruwäch jun q'atb'äl tzij. Ri winäq pa'äl pa ruwi' jun chik winäq tikirel nub'än ri rajowaxik ruma ja ri Taqanem Tzij nya'o q'ij chi re.

MOKAJ 34. Ruq'alajrisaxik chuw a q'atb'äl tzij chi man ntikïr ta nsamäj.

We man ntikïr ta nsamäj achi'el nub'ij ri Taqanem Tzij, k'atzinel chi jun q'atb'äl tzij njikib'an pe achi'el nub'ij ri Nuk'iq'atb'äl na'oj.

MOKAJ 35. Retamaxik jun winäq. We chupam ri wuj e ya'om apo ko sachoj nuya' pe ri b'i'aj, k'atzinel chi nab'ey nisöl richin rujikib'axik ri b'i'aj achi'el nub'ij ri Taqanem Tzij, k'a ri' nb'an ri tojik.14

MOKAJ 36. Qitzij kib'anikil ri wujil. Ri Samajay k'o pa ruq'a' kitz'etik konojel ri wujil, tikirel nupäj rij we qitzij kib'anikil ri wuj. Konojel ri ruq'a' raqän ri Saqamaq' k'o chi yeto'on we nik'utüx to'ik chi ke.

RUWAQXAQ TANAJRUTZ'AQAT RUB'EYAL TZIJ

MOKAJ 37. Ri man ruk'amon ta nb'an pa rusamajixik ri pwaq,

Toq ri samajay nunab'ej chi man pa rub'eyal ta nb'an pa ruwi' rokisaxik ri ajil to'ik ya'om chi ke ri e metz'aqät pa kich'akul chuqa' ri manaq chik kite' kitata'. Ri Samajay xtukanoj k'a rusolik richin ruchojmirisaxik, tikirel nuk'utuj k'a ruto'ik chi ke ri Molojri'il Tz'etöy rokisaxik ri Taqanem Tzij, chuqa' kik'in ch'aqa chik ruq'a' raqän ri Saqamaq', tikirel chuqa' nuya' pa kiq'a' ch'aqa chik rumolojri'ïl ri saqamaq' richin ke ri' rije' chuqa' tikirel nkib'än nkinik'oj chuqa' nkich'ojij we man pa rub'eyal ta nokisäx.

552%

MOKAJ 38. Rusamaj ri chitüy chi juk'an taq ya'. Ri Chitüy chi juk'an taq ya', k'o chi nuya' rutzijol ronojel ik', ri winäq xkijäl ri amaq'elal chupam ri ik' xik'o kan.

MOKAJ 39. Ri winäq e k'o chupam re to'ik re'. Ri Moloj najilan rupwaq ri Saqamaq' xtuya' chi ke ri winäq yek'ulun ri ajil to'ik ri wujil richin tikirel nkik'ül ri utzil nuya' ri IGSS.

MOKAJ 40. Man ruk'amon ta nijal ri utzilal. Majun achike ta ruma nijal rub'eyal ri rutzil nuk'ül ri winäq ri k'o chupam ri Taqonem Tzij, ke k'a chuqa' ri' man ruk'amon ta ye'elesäx kan jun o ka'i' chi ke ri winäq ri nkik'ül ri utzil.

MOKAJ 41. Kich'ojib'al pa ruwi' ruk'ulik ka'i' oxi' ajil to'ik. Ruma kan ke ri' nub'ij chupam ri mokaj 48 richin re jun taqnem tzij re', ri winäq tikirel nuk'utuj chi man nrajo' ta chik ri ajïl to'ïk, k'o chi nuk'utuj chuwa wuj chi re ri k'amöl b'ey, rik'in rujuch' jun q'atb'äl tzij.

MOKAJ 42. Retal k'aslem. Ri retal ri k'aslem ri achoj pa ruwi' nch'o wi ri jun Taqanem Tzij re' k'o chi ja ri k'amöl taq b'ey pa nimatinamit chuqa' ri k'amöl b'ey tinamït yeb'ano pe richin, chi ruwäch ri wuj ri winäq k'o chi ke re' nujikib'a' apo rutzij:

Rub'i' ri winäq nuk'ül ri ajil to'ïk; a)

Rub'eyal ri ajil to'ïk nuk'ül;b)

Rub'eyal ruk'aslem ri winäq;c)

We ri winäq ntajin nsamäj pa jun ruq'a' raqän ri Saqamaq', we d) ke ri' k'o chi nuya' apo rutzijol;

We ri winäq nuk'ül ajil to'ïk xmakun chi ruwäch ri q'atb'äl tzij e) pa ruwi' nachanem;

We ri winäq nuk'ül ajil to'ïk xujäl ri amaq'elal richin ri Chi f) Iximulew;

We ri winäq nuk'ül ajil to'ïk xk'ule' chik rik'in jun winäq;g)

We ri winäq nuk'ül ajil to'ïk ri q'atb'äl tzij man nuya' ta q'ij chi h) re, k'o chi nuya' rutzijol chi re ri molojri'il richin ke ri' we tikirel nchojmïx ruk'ayewal;

562&

Titz’et ri Mokaj 55 richin ri Taqanem Tzij pa kiwi’ ri samajela’ aj 15. Saqamaq’ man yesamäj ta chik.

We ri winäq nuk'ül ajil to'ïk ruma man tz'aqät ta ruq'a' raqän, i) k'o chi nuya' rutzijol we xk'achoj pa ruwi' ruk'ayewal ri q'ij toq xk'achoj, ke k'a chuqa' ri' k'o chi nuya' rutzijol we nsamäj pa jun ruq'a' raqän ri Saqamaq', chuqa' we nsamäj pa jun moloj ri k'o jun winäq rajaw.

Ri retal taq wuj richin rub'eyal k'aslem ri akuchi nusöl wi ri nab'ey peraj richin ri mokaj 54 richin re jun Taqanem Tzij re', k'o chi ruk'wan ri nuk'utuj ri motzaj taq tzij pa ri tz'ib' a), b), d), e), f), y g) ri nujikib'a' re jun mokaj tzij re'.

MOKAJ 43. Toq xaretal k'o ri metz'aqatlem chuqa' ri meb'a'ïk.

Ri wuj xtijikib'an chi xaretal k'o ri k'ayewal ruma metz'aqatlem chuqa' ri meb'anïk, achi'el nub'ij ri mokaj 6, 42, chuqa' ri 54 pa re Taqanem Tzij re', ja ri IGSS xtiya'o pe re wuj re' toq xtik'utüx apo chi re, chupam re wuj re' xtijikib'äx apo we xk'is ri k'ayewal o xa kan k'o na ri k'ayewal.

Ri tijonïk nub'ij chupam ri mokaj 16, k'o chi nya' pe rub'ixik rik'in ri retal wuj tijonïk richin kan ri juna' xk'is kan chuqa' rik'in ri retal wuj xtoj ri jun chik juna' tijonïk.

MOKAJ 44. Rukamanïk ri' ri chapayon kichin. Ri winäq nub'ij ri mokaj 53 pa re Taqanem Tzij re', yesamäj pa jun ruq'a' raqän ri Saqamaq' chuqa' ri yesamäj pa kiyonil akuchi k'o jun chik rub'eyal ri ajil to'ik, k'o chi yetane' kan chi re ri samaj rik'in ri Saqamaq', achi'el nub'ij ri mokaj 36 pa re Taqanem Tzij re'.

MOKAJ 45. Ruwujil kamïk. Ri kamïk. Ri Samajay k'o chi nunik'oj ri kicholajil b'i'aj ri winäq e kaminäq, nujunamaj rik'in ri kicholajil b'i'aj15 ri winäq yetajin nkik'ül ri ajil to'ik. Toq ri Samajay xtunab'ej chi xkäm ri winäq nk'ulu' ri ajil to'ik, xtuya' apo rub'ixik chi mani chik nya' ri ajil to'ik. We xtinab'ëx chi xaretal xk'ül ri ajil to'ik, ri Moloj nuk'wan rajilaxik rupwaq ri Saqamaq' xtuk'utuj pa rub'eyal ri Taqanem Tzij chi titzolïx chik ri pwaq k'ulun ruma ri ajil to'ik, chuqa' man xtitzolïx ta chik ri pwaq xokisäx ruma rumuqik ri kamel.

572/

MOKAJ 46. Ruya'ik ruwujil samaj. Ronojel ri ruwujil samaj xkeya' chi rij pe ri nab'ey q'ij richin julio richin ri juna' mil novecientos setenta, ja ri Samajay nto'on kichin ri winäq xtiya'on, chuqa' tikirel ri Moloj ajilanel rupwaq ri Saqamaq', ri Moloj Nik'onel rokisaxik rupwaq ri Saqamaq'. Ri samaj b'anon pe chuxe kan ri nab'ey q'ij richin ri ik' julio richin ri juna' mil novecientos setenta, ja ri ka'i' k'isb'al taq moloj xesik'ïx kan xkeya'on re wuj re', chuqa' tikirel ja ri akuchi xesamäj wi.

Ri wuj xke'okisäx pa runojisaxik, ja ri wuj nub'ij re Taqanem Tzij re'.

MOKAJ 47. Ruwujil jun samaj. Richin rajilaxik ri ruq'ijul samajinäq jun winäq, ri wuj nub'ij chupam ri mokaj 56 pa re Taqanem Tzij re', ja re' ri k'atzinel k'o pe chupam:

Rub'i' chuqa' ruka'n rub'i' ri samajel;a)

Rajilab'al ri samajel ya'om ruma ri IGSS;b)

Rub'i' ri wuj akuchi xelesäx pe ri na'oj, achi'el ri kicholajil kajil c) samajela', retal wuj richin toq xuchäp samaj, retal wuj richin toq xtane' chi re samaj, ke ri' ch'aqa chik wuj;

Kib'i' ri jujun samaj rub'anom pe ri winäq, chuqa' rub'i' ri ruq'a' d) raqän ri Saqamaq' akuchi xsamäj pe;

Rajilab'al ri q'ij toq xuchäp ri samaj chuqa' toq xuya' kan ri e) jujun samaj;

Rub'i' ri tinamït, ruq'a' ri tinamït chi re ri Chi Iximulew akuchi f) xub'än ri samaj;

Rajil xuk'ül pa jun ik' samaj, chuqa' we k'o ruwi' ajil, jampetäq g) ruq'ijul xjotob'äx rajil chuqa' we k'o rajil xuk'ül pa jun ruq'aq'al tzij;

We ri samajel xub'än jantape' ri tojik toq xsamäj;h)

Rajilab'al ri q'ij toq xb'an re wujil samaj re';i)

Kijuch' chuqa' ri ketal ri samajela' xeb'ano re wuj re', chuqa' j) rujuch' ri k'amöl b'ey chi re ri Molojri'il.

We k'o jun rutzijol ri man tikirel ta nya' el, achi'el nub'ij re Taqanem Tzij re', k'atzinel chi nib'ïx el aruma man xya' ta el.

582(

Titz’et ri Mokaj 58 richin ri Taqanem Tzij pa kiwi’ ri samajela’ aj 16. Saqamaq’ man yesamäj ta chik.

Ri wuj richin njikib'äx ri ajil xk'ul chupam ri wo'o' k'isb'äl taq juna', ja ri Moloj Nik'onel rupwaq ri Saqamaq' xtiya'on pe, chuqa' tikirel ja ri Moloj ajilanel pwaq Saqamaq' chuqa' ri Samajay richin kito'ik ri winäq.

MOKAJ 48. Rub'eyal kichajixik ri wuj. Ri Samajay tikirel yeruk'äq el, yeruporoj ronojel ri wuj richin ajil to'ik e ruchajin, xa xe k'o chi k'amon kan jun ruka'ib'al re wuj re':

Ri nab'ey wuj akuchi xk'utüx pe ri ajil to'ik;a)

Retal ri k'isb'äl samaj;b)

Retal wuj akuchi xjikib'äx tzij pa ruwi'. c)

MOKAJ 49. Rutzijol. Ronojel ri wuj, ronojel ri njikib'äx pa kiwi' ri samajela' chupam ri samajay, k'o chi nya' rutzijol chi ke ri samajela' pa kijujunal, k'o chi k'o retal chi xk'ul ri rutzijol ruma yalan okel ri rutzijol. Ri Samajay tikirel nuk'utuj ruto'ik kik'in qa ri rusamajela'.16

RUB'ELEJ TANAJIK'OWEL TAQ TZIJ CHUQA' RUK'ISB'ÄL TAQ TZIJ

MOKAJ 50. Ruchojmirsaxik ri wuj. Ja re' k'o chi nya' rejqalem pa ruwi' ri nub'ij ri mokaj 65 richin re Taqanem Tzij re':

Nb'ïx chi jun wuj xtz'aqät rub'ey, toq njikib'äx tzij pa ruwi';a)

Ri wuj e k'ulun apo toq k'a majani ta tichap rokisaxik re b) Taqanem Tzij re', ri winäq kiya'on apo kiwuj tikirel nkik'utuj chi tiya' rejqalem pa rub'eyal re Taqanem Tzij re', ke ri' nokisäx ri nutaqej wawe'.

Richin ruk'utuxik re', k'atzinel chi nb'an chuwa wuj nya' apo pa c) ri Samajay, k'o chi nb'e el rujuch' jun q'atb'äl tzij, achi'el nub'ij chupam ri motzaj tzij a) richin ri mokaj 31 pa re Taqanem Tzij re';

592)

Ri wuj e ya'om apo ri man xkek'utüx ta chi kesamajïx pa d) rub'eyal re Taqanem Tzij re', xtokisäx na kik'in ri Jikib'anem tzij 28-70 relesan pe ri Rajpopi' Amaq';

Ri winäq samajela' xkitanab'a' yan kan ri kisamaj k'a yetajin na yetojon apo, k'o chi ri tojik nkib'än apo ruximon ri' rik'in ri nub'ij re Taqanem Tzij re', ruma ri' k'atzinel chi nkik'utuj apo chi tijal rub'eyal ri jikib'an pa kiwi'. Ri Samajay k'o chi nujikib'a chik ri k'ak'a' rub'eyal tojik nkib'än toq xtikïr pe rokisaxik re Taqanem Tzij re'.

We ri Winäq choj ruma rayib'äl ntajin ntojon apo, man ntikïr ta nuya' apo ri tojik, toq nb'ek'is ri ruq'ijul tikirel xa pa jub'ey nuya' apo re tojik re'.

MOKAJ 51. Wuj ye'okisäx. Nya' q'ij chi re ri Samajay richin yerub'än ruwuj ri k'atzinel yerokisaj richin numöl ri na'oj, chuqa' richin man k'ayew ta nub'än chuwäch rub'anik ri samaj achi'el nub'ij re Taqanem Tzij re'.

MOKAJ 52. Rub'i'. Ri b'i'aj e k'o pe chi ruwäch ri jujun mokaj majun rejqalem nsik'ïx pa kiyonil.

MOKAJ 53. Nelesäx kan. Nelesäx kan ri Chitüy tzij M. de H. y C. P. 34-70 xel ri 30 richin junio ri juna' 1970 chuqa' ri Chitüy tzij 9-83 xel ri 18 richin enero ri juna' 1983, chuqa' konojel ri Taqanem Tzij ri yexochin richin re Taqanem Tzij re'.

MOKAJ 54. Rokisaxik. Re jun Chojmilal Tzij re' nchap rokisaxik pa ruka'n el q'ij chi re toq xtelesäx rutzijol pa rutaluwuj ri Chanpomal.

603=

TITALÜX RUTZIJOL

MARCO VINICIO CEREZO AREVALO

RUCHITÜY RUB'EYOMAL AMAQ'JUAN FRANCISCO PINTO C.

Ruka'n K'amöl B'ey Ruchitüy Rub'eyomal Amaq'Nsamajin re Peraj re'.

6131

CH’UTICHOLTZIJ

Ajil to’ik Prestaciones

Amaq’el Nacional

Amaq’el Ajlab’al Ejército Nacional

Amaq’el Samajay Winaqilal Oficina Nacional de Servicio Civil

Amaq’el Taluwuj Diario Oficial

Aninäq tzij Emergencia

Champomal Gobierno

Champomanel Gobernante

Chitüy Rub’eyomal Amaq’ Ministerio de Finanzas Públicas

Chitüy tzij Acuerdo Ministerial

Chitüy Ministerio

Chojmilal Tzij Reglamento

Choltaqanel tzij Decreto

Mokaj Artículo

Molaj Samajitaqanel tzij Organismo Ejecutivo

Molaj Tz’ib’antaqanel tzij Organismo Legislativo

Nuk’iq’atb’al Samaj Código de Trabajo

Rucha’ik tata’al Actividades políticas

Ruchituy Samaj Ministerio de Trabajo

Samaj Winaqilal Servicio Civil

Samajel aj Saqamaq’ Servidor Público

Saqil samajinïk Administración Pública

Sipam ajil Indemnización

Taqanem Tzij Ley

K’amoj b’ey Rajilaxik rupwaq ri Saqamaq’

Dirección de Contabilidad del Estado

Kiyakb’al ri Winäq Awexam Chi Iximulew

FODIGUA

6232