cartilla de alfabetización - minedu.gob.bo€¦ · cartilla de alfabetización en idioma guaraní...
TRANSCRIPT
Cartilla de Alfabetizaciónen Idioma Guaraní
Cartilla de Alfabetización en Idioma Guaraní
Ministro de EducaciónRoberto Ivan Aguilar Gómez
Viceministro de Educación Alternativa y EspecialNoel Aguirre Ledezma
Director General de Post-AlfabetizaciónHector Ramiro Tolaba Rivera
Presidente Consejo Educativo del Pueblo Guaraní-CEPOGJulio Cesar Chumira Rojas
Redacción ContenidoEquipo Técnico CEPOG-ILCG
CoordinaciónEquipo Técnico Área Pedagógica Programa Nacional de Post-alfabetizaciónCalle Macario Pinilla Nº 453, entre 20 de octubre y Sánchez Lima
DEPOSITO LEGAL: 4-1-362-17 P.O.
ImpresiónOruro Artes Gráficas
2017
3
Cartilla de Alfabetización
en Idioma Guaraní
5
Lengua Guaraní
MBARAVƗKƗƗPƗ
Yekuatia ñande ñeepegua “alfabetización”, jaeko opaete iparavɨkɨ ñeeñope jare ñeemoñesɨröa ñanderekorupi (Instituto de Lengua y Cultura Guaraní) moromboeguasu jeroata (Ministerio de Educación) jare ñemboe okuakuareta iñangarekoa (Dirección General de Post-alfabetización) oyeko mororomboeguasu imborɨkare (Viceministerio de Educación Alternativa y Especial).
Kuae ñeekuatiayɨpɨ jaeko oñekuatia ñande ñemongeta ñande rekorupi, oyiapo katu kuae yekuatia, ñañope vaerä ñande ñeemongeta jare yekuatia tupapirerupi, oyiapo katu ñemboe ñande ñeerupi okuakuaretapevae pañandepo pandepo arasa guinoivaepe, ñamomɨrata vaerä ñande arakuaa jare ñamboipɨye vaerä ñamomɨrata ñande ñee jare ñandereko.
Kuae yekuatia oyeko ñemongeta oyapo Paulo Freire, tëtaguasu educador popular latinoamericano: “ñeemongeta omboipɨ mbauretagui tëtaguasuretagui ndei ñamongeta tupapirerupi mbove”. Jayave ñeemongetareta mbaetiko oyekou yaikatu ñajaa kavi yekuatiarupi, jaeko yaikuakavitako ñamotimbo ñanemaereta jare ñandereko.
Moromboete opaetepegua cheirureta, aiporu yayapo katu kuae ñemongeta jare ñeeñope ñande ñeerupi, añete ñande jaeko ñemboepegua jare ñaporomboe vaerä ñande arakuarupi jare ñanderekorupi.
Hector Ramiro Tolaba RiveraDirector General de Post-Alfabetización
7
Lengua Guaraní
ÑEERIRUMBOYEKUA
Yaeka ko ñemboe yaipota yaiko kavi ramo jechaa ya jeiko ñandeve arakae oasa yave kuae mbae sucere Kuruyukɨpe yave mburuvichaguasu Mateo Chumira koräi: Aguɨyeyemo toasa ñande pɨtepe Kuruyukirami, añave ñandereta ñañoraro yave yayapotako TUPAPIRE NDIVE NGARAA YEMA YAIPORU UƗRETA.
Karamboe yave yavai yae ojo ovae ñemboe ñanereta rupi, mbaeti kuñareta jare tairusu mbaereta ipuere oñemboe, jare jepɨ tupaire matɨvi oï ñemboerendareta, mbaetivi korepoti, jaeramo ñandesɨreta jare ñanderureta mbaeti ñandeboeka.
MBOARAKUAGUASU CEPOG jare ñande TEKOÑOPEA JUAN AÑEMOTI oeka kerei ñandeborɨvaera ñañemboe ñaneretapeteï jare ñaneñeepeteï.
Arasa 2006 guive omboɨpɨma ñande mburuvichareta ñemboepegua tëtaguasu Borivia pe oparavɨkɨ kua ñemboe okuakuaretapeguaravae. Añave ñañemboeta ñanderekorupi koräi oipota arakae ñandemburuvichareta rami.
Tüpa tomae opaete meteiteiñavo ñandere, oporomboevaeretare oiporu kavi vaera kuae tembikuatia jare oñemboevaeretare jaenungavi, jaeyave yaeta ikavi ñanderembiokuai.
YASOROPAI.
MBOROKUAIGUASU CEPOG - APG.
9
Lengua Guaraní
ÍndiceMBARAVƗKƗƗPƗ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5ÑEERIRU MBOYEKUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7ÑEEPƗTUË KARAIÑEEPEGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11ÑEEPƗTUË YURURUPIGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13ÑEEPƗTUË ÄPƗGUARUPIGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15ACHENGETƗ ÑEEPEGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17ÑEEPƗTASO YURURUPIGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19ÑEEPƗTASO ÄPƗGUARUPIGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21ÑEEPƗTASO MOKOIVAEREGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23TEERETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25TEEPOEPƗKARETAREGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27ÑEEAPOREGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29TEEKURARETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31ÑEE TAƗKUERIGUARETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33ÑEEPARANOERETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35ÑEEMBOYOAPƗKARETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37MARANDUKARETAREGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39ÑEEAPO OÑEMBOƗPƗ “a-” NDIVEVAE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41ÑEEAPO OÑEMBOƗPƗ “ai-” NDIVEVAE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43ÑEEAPO OÑEMBOƗPƗ “che-” NDIVEVAE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45ÑEEMBORƗKARETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47ÑEEMBORƗKA (JEMBƗREÑOVƗTERIVAE) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49KIAPA (PAPAKAÑEE) RETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51ÑEEAPO YOAVƗ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53ÑEERETA MOROENƗIUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55ÑEERETA ÑEEMONDOETE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .57ÑEE ÄPƗGUARUPIGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59ÑEEƗPƗ TEEPOEPƗKA ÑEEAPOMBORƗKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61
10
ÑEEƗPƗ TEEPOEPƗKA OÑEMBOMBAEVAE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63ÑEEƗPƗRETA TEEYAPOKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .65ÑEEPÄUTƗKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67ÑEEAPƗRETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69KÖRAI OYEKUAA ÑANDEƗPƗ RETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71KÖRAIKO ÑANDEƗVƗ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .73ARARETA IYEPOEPƗ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75MBAERASIRETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77ÑANEMOARETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .79ARAJAƗREGUA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81ÑANAMOA JARE ÑANAREMBÍU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .85TAMAEMONGETA, AIPOTA CHERËIA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89TEKO ARAKAETEYAVE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .91
11
MBaetɨyetama uɨpe
ÑEEPƗTUËKARAIÑEEPEGUA
Tëtaiporeta oñemboema ñoguɨnoi
“Jaema añave ñapüaye…mbaetɨyetama ñañoraro uɨpe ani ɨvɨrape Kuruyukɨperami… yaekama añave tupapire jare kuatiapoa, pɨpe ñañorarovaerä…”
* Kuae ñemongeta omee metei ara ñanderuvicha Mateo. Ñandeɨpɨreta jeta oyeepɨtëi uɨpe arakae, ërei mbeguembeguepe opa iñamɨrireta mbokape. Karaireta oipota opaetei ñanemokañɨtei kuae ñandeɨvɨgui arakae, echäa jökorai aipo ombou mborookuai juvichaguasu Españapegua chupereta.*Oyeekɨ Araendɨ * Päu.46 gui
ÑANEMAENDUA JOKUAE PANDEPO ÑEEPƗTUË KARAIÑEEPEGUARE JARE KUATIA TUICHAVAE JARE MICHIVAE.
Kuatia Tuichavae A E I O U
Kuatia Michivae a e i o u
Ñemongue Meteia:
¿MBaepa mburuvicha Mateo oipota jei ñandeve kuae ñeerupi?
¿MBaenunga tembiporuretapa mbaetɨtama yaiporu ñañorarovaerä? jare
12
Cartilla de Alfabetización
maerapa?
¿MBaenunga tembiporuretapa añave yaiporuta ñorarope? Maerapa?.
Yaikuatia mbeukapireguasupe kuae ñeereta: “Jaeko yaekama añave tupapire jare kuatiapoa, pipe ñañorarovaerä…”
Ñemongue mokoia:
Jokuae mburuvicha iñee ñamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee oñemboɨpɨ ñeepɨtuë ndivevae:
Ñemongue mboapɨa:
Eikuatia mbovɨ neñemongeta, ñamongetavaere jare mburuvicha Mateo jeiguevaeregua:
13
Taperetaregua
ÑEEPƗTUËYURURUPIGUA
Tape Machareti kotɨ ovae.
Tape ikavigue ñanoiyave, ñanerëtareta ipɨrätata jare okuakuata. Ɨmambae ñaëta ñamee opaño mbaembae; yajayave ɨmambae yayuyeta. Ikaviko ñañemambeko päve ñandeyeupe mburuvicharetandive ñanerëta japere. Yayapokatuavei tape oikomeguayave, ñañomborɨ jese, aguɨye ñamaeño topa togu©rokomegua ama. Jaeräko ñaï meteiñavo ñande tëtaiporeta.
AÑAVE ÑAMAE OVA ÑEEPƗTUË YURURUPIGUA ÑANEÑEEPEGUARE.
Kuatia Tuichavae Ɨ A E I O UKuatia Michivae ɨ a e i o u
Ñemongue Meteia:
Ñañemongeta tembikuatía ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:¿Metei tëtape mbaetɨ tapekaviyave, Kïraipa?¿MBaepepa ñanemborɨ tape ikaviyave?¿Kïraitapa ñanerëtareta tape ikaviyave?¿Kiaretapa ikavi oñemambeko ñanerëta japere?
14
¿Guerutapa mbaenunga ñemboavai ñanerëtapeguarä?Ñemongue mokoia:
Ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee guɨnoi ñeepɨtuë yururupiguavae:
Ñemongue mboapɨa:
Eikuatia mbovɨ neñemongeta taperegua, jare emokañɨmaa ñeereta ñeepɨtuë yururupigua guɨnoivae:
15
Tekovekaturegua
ÑEEPƗTUËÄPƗGUARUPIGUA
Tekovekatu oimeyave, oime vɨakatu jare yerovia. Michiaereta oikovekatu jare ɨmambae tuicha. Oñeendu oñavo ani tëtañavo michiae ipuka, isapukai; oñeendu oñuvangaretavae. MBaetɨ tesaɨ, mbaetɨ yaeo, mbaetɨ pɨatɨtɨ. Ikaviko ñañangarekokavi ñanderekovekature arañavo. Michiae tureta tomae imichiaretare. Toñemaevi tembiure. Yaparavɨkɨ jare ñamaetɨ oimevaerä tembiu, ñamboe ñanemichiaereta ñanerëtarupigua mbaravɨkɨre.
ÑAMAE OVA ÑEEPƗTUË ÄPƗGUARUPIGUA ÑANEÑEEPEGUARE:
Kuatia Tuichavae ® Ä Ë Ï Ö Ü
Kuatia Michivae © ä ë ï ö ü
Ñemongue Meteia:
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:¿MBaepa gueru ñandeve tekovekatu?¿Kïraipa ñanemichiaereta ñanerëtañavo?
Tëtaiporeta oyeroviareve oñemboe ñoguinoɨ
16
Cartilla de Alfabetización
¿MBaepa mbaetɨ yaikovekatuäyave?¿MBaerepa ikavi ñañemambeko yaikovekatuvaerä?
Ñemongue Mokoia:
Ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ irundɨ ñeepɨtuë äpɨguarupigua guɨnoivae:
Ñemongue MBoapɨa:
Eikuatia mbovɨ neñemongeta tekovekaturegua, jare emokañɨmaa ñeepɨtuë äpɨguarupigua:
17
Moromboeregua
ACHENGETƗÑEEPEGUA
Ñomboatɨ jaeviko moromboerenda.
Ñaneramɨireta jare ñanderuretako ipokirupi ñanemboe jeta mbaembaere ñanemichiguive. Jaeretako arakuaa tuichagueiya, yependipo mbaetɨ oikaturetatëi omongeta tupapire. “köraitako peiko” jeiko ñandevereta. Ñanemboereta ñanderoñavo, p©tuyave tataɨpɨrupi, ñemboatɨape, yaguataarupi, oipotaarupi. Arakuaa tuichagueko ñaendu chuguireta, ikavi aguɨye kuae teko opa ñamaeño okañɨ ñandegui, jökoraieteivi ñamboe ñanemichiaereta jare ñandetaɨrusureta.
ÑANEMAENDUA ÑANDEACHENGETƗ JOKUAE MOKOIPA JURI KUATIA ÑANEÑEEPEGUARE.
Achengetɨ ñeepeguaƗ A E I O U ®Ä Ë Ï Ö Ü CH PT K J R S V YG M N Ñ MB ND NG
Ñemongue Meteia:
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.
18
Cartilla de Alfabetización
Ñaparandu ñandeyeupe:
¿Arakaerupi kiaretapa ipoki oporomboe?
¿NDeropeguareta, kiapa omboe oï ndeve?
¿Añaverupi kiareta ipopepa yaeyata ñanemichiaereta iyarakuaa katuvaerä?
Ñemongue Mokoia:
Jokuae ñaneramɨiretaregua ñamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee:
Ñemongue MBoapɨa
Eikuatia mbovɨ neñemongeta moromboeretaregua:
19
Ñandeɨpɨreta ɨvɨgueregua
ÑEEPƗTASOYURURUPIGUA
Karamboeyave körai ñandeɨvɨ Añave körai opɨta ñandeɨvɨ
Tuicha arakae kuae ɨvɨ ñandeɨpɨreta yoguɨrekose pɨpevae, echaa jaereta kuapeguañomai arakaeguive. Ërei karaireta yogueru oväeyave, jaema omboɨpɨreta mbembeguepe opa oñemombae yandeɨvɨre. MBokape mbaetɨ ipuereretayave, jɨmba guakareta omoinge omongaruvaerupi. Jökoraiko michi ojo opɨta ñandeɨvɨ añave yaiko pɨpevae, jökoraiäko arakae kuae ñandeɨvɨ.
AÑAVE YAIKUAA ÑEEPƗTASO YURURUPIGUARETA
ÑEEPƗTASO YURURUPIGUARETAch p T k j r sV y G mb nd ng
Ñemongue Meteia:
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.
Ñaparandu ñandeyeupe:
¿Kiaretaräripa arakae yoguɨreko kuae ñandeɨvɨpe?
¿Kiraiäguepa michi ñandeɨvɨ añave rupi?
¿Kiaretapa oñemoinge ñandeɨvɨpe?
20
Cartilla de Alfabetización
¿MBaepa yayapota ñandeɨvɨpe añave rupi?
Ñemongue Mokoia:
Jokuae ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee guɨnoi ñeepɨtaso yururupiguavae:
Ñemongue MBoapɨa:
Eikuatia mbovɨ neñemongeta ñandeɨvɨregua, jare emokañɨmaa ñeereta guɨnoi ñeepɨtaso yururupiguavae:
21
Taɨrusureta
ÑEEPƗTASOÄPƗGUARUPIGUA
Taɨrusuretako metei mbaeyekou ikavigue, echäa kuri, jaeretako guɨroatata tenonde kotɨ ñanerëta. Chuguireta oëta mburuvicharä, arakuaa iyarä, ñee iyarä. Jayave jökoraitakoyave, kïraiyaveguivepa ñamboetama kuae ñanekunumireta jare ñanekuñataireta. Ñamboetako ñanderekokavire. Ñandeɨpɨreta ñanemboeguere. Opaetevae michiae tureta, jupiko ñañemambekovaerä ñanemichiaereta iñemboere, jare ñande mbaererako ñamboevaere.
YAECHA MICHIPEGUA ÑEEPƗTASO ÄPƗGUARUPIGUA
Kuape ñañemboeta michimii ñeepɨtaso äpɨguarupigua, maerako ñambojee jökoraivae:
m n ñ ¨(Oyeekɨ Gramática Elemental del Idioma Guaraní pg.88 gui)
Ñemongue Meteia:
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.
Ñaparandu ñandeyeupe:
¿Kïraiyaveguivepa ñamboetama ñandetaɨrusureta?
Taɨrusuvaereta omboetereve ñandeɨpɨ, omomoe jaikuere
22
Cartilla de Alfabetización
¿Kia ipopepa yaeyata ñanemichiaereta iñemboe?
¿MBaerepa ñamboeta?
Ñemongue Mokoia:
Jokuae ñee ñamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee guɨnoi ñeepɨtaso äpɨguarupiguavae:
Ñemongue MBoapɨa:
Eikuatia mbovɨ neñemongeta taɨrusuretaregua, jare emokañɨmaa ñeereta guɨnoi ñeepɨtaso äpɨguarupiguavae:
23
Tekokaviretaregua
ÑEEPƗTASOMOKOIVAEREGUA
“Ñaneñemoñaguereta iporomboarakuaa jei:NDeporoaɨuaveiEporomboeteavei ndeyeupeEmboeteavei mburuvicha retaNDeporopararekoaveiEiko tekokavirupiAguɨye ndepɨaraiAguɨye nderapichapotaAguɨye ndeakɨAguɨye ndekauseAguɨye neñorarose”**Oyeekɨ ARAKAVI-Alfalit pg.58 gui
YAECHA MICHIPEGUA ÑEEPƗTASO MOKOIVAE
Kuape ñañemboeta michimii ñeepɨtaso mbovɨvae. Kuae yaikuatiaveita mokoireve, jaeramo jee mokoivae:
ch mb nd ng(Kuae reta oyeekɨ Gramática Elemental del Idioma Guaraní pg.3 gui)
Ñemongue Meteia:
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.
Ñaparandu ñandeyeupe:
¿Oimeñopa kuaenunga ñemboarakuaareta oñeendu?
¿Kïraipa ñanemborɨ kuae tekoreta?
¿NDerope kiapa oporomboeta kuaere?
Aguiye ndeaki jei oporomboarakuaretavae
24
Cartilla de Alfabetización
Ñemongue Mokoia:
Jokuae ñaneramɨireta iporomboarakuaa yamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee ñeepɨtaso mokoivae guɨnoivae:
Ñemongue MBoapɨa:
Eikuatia mbovɨ neñemongeta tekokaviregua, jare emokañɨmaa ñeereta ñeepɨtaso mokoivae guɨnoivae:
25
MBaeaporetareguaTEERETA
Ürupeapoa Vokooapoa Agueroapoa
Meteivaeñavo oime ipoki mbaembae oyapovae. Amogue oikatu oyapo tendareta, oime oikatu ürupe oyapovae, oime oikatu ɨvɨra oñopavae, oimevi jevae iyukaa. Kuñareta jaenungavi, amogue oyapo asoya, oimeivi ɨru iyapoareta, kägui iyapoa oiko teevi, achi jare atikui iyapoa oimevi. Jökorai oime ipoki teeteevae.
Ñemongúe Meteia:
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:¿Kuae tëtape oimepa kia mbaerero?¿NDe oimepa mbae ndepoki reyapo?¿Ipoki mbae oyapovaereta, kïraipa ipuere ombotuicha kuae iparavɨkɨ?.
Ñemongue Mokoia:
Jokuae ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee teekovae:
26
Cartilla de Alfabetización
Ñemongue MBoapɨa:
Eikuatia mbovɨ neñemongeta mbaeaporetaregua jare emokañɨmaa ñeereta teeyave:
Ñemongue Irundɨa:
Eikuatia mbovɨmii mbae (ipuere ürupe, ɨru ani ïru mbaembae) iyaporegua:
27
Ɨvɨpo, ɨvɨrareta jare jevaeretaregua
TEEPOEPƗKARETAREGUA
Ɨvɨra yayasiata yaiporuvaeräño Jevaereta yayukata soo oata ñandeve yaveño.
Jevaereta ɨrupigua yaekitako ñamboetereve iya.
“Yaikatutako yaiporukavi opaete mbaeyekou ñanarupigua: Ɨvɨra yayasɨata yaiporutavaeño; jevaereta yayukata soo oata ñandeveyaveño. Yayukayukaiño ñanaporetayave opatako ñandegui, iyarasɨta iyareta ñandeve jare oimeta karuai aniramo outa ñandeve maemeguaguasu. Jaeramo ñañangarekokavitako jesereta.”
* Añaveguive nde, che, jare opaete ïru tëtarareta jaenungavi; jaereta toñangarekovi ñandeɨvɨporetare. Opaete ñande ñañemambeko jokuaere.
*Oyeekɨ Araendɨ pg.79 gui
Añave yaecha TEEPOEPƗKARETA
MBapaka kiaretaregua TeepoepɨkaJaeñovae MBovɨvae
Meteia Che Ñande (incl.)Ore (excl.)
Mokoía NDe Pe / pe retaMBoapɨa Jae Jaereta
Ñemongue Meteia:
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.
28
Cartilla de Alfabetización
Ñaparandu ñandeyeupe:
¿Kuae ñanerëtarupi mbaenunga ɨvɨraretapa jae tätague. Eikuatia pandepo?
¿Ɨvɨraretare ñañangarekokaviäyave, maratutapa?
¿Eikuatia pandepo jevae reikuaavae jee?:
¿Jevaeretare ñañuvangayave, maratutapa?
Kïraipa ñandepuere ñañangareko kuae mbaeyekouretare.
Ñemongue mokoia
Jokuae ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ irundɨ teepoepɨkareta:
Eikuatia mbovɨ neñemongeta ɨvɨipo, ɨvɨra jare jevaeretaregua jare emokañɨmaa teepoepɨkareta:
29
MBoroguɨroviareguaÑEEAPOREGUA
Ñemongue Meteia:
Ñañemongeta ñandeɨpɨre iñee ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:¿MBaerepa ñamongeta kuaepe?¿MBaerepa ñandeɨpɨreta arakaeguive guɨrovia oimekovae?¿Ñandeɨpɨreta ombaeyavɨpa arakae jökorai jeiyave?
Ñemongue Mokoia:
Jokuae ñandeɨpɨreta iñee ñamongetaguegui erosɨrɨ chiu ñeeaporeta:
Ojota mbaravɨkɨ oeka oiko.
Arakaeguive ñandeɨpɨreta ketɨ yoguɨrajata yave “Ñanderu Tüpa tomae paravete ndere” jeireta oyoupe. “Tüpa tiporerekua ñandere” jeireta amope. Aniramo “MBaemona ñandeRu Tüpa ñandeparareko omae ñandere” jeireta oyoupe. Oyopopɨsɨyave “Tüpandiveño” jeireta. Kuae oipota jei, ñandeɨpɨreta oikuaa kiako jae iyapoavae, kiako jae tu, tekove omee chupevae.
30
Cartilla de Alfabetización
Ñemongue MBoapɨa:
Eikuatia mbovɨ neñemongeta mboroguɨroviaregua, jare emokañɨmaa ñeeaporeta:
31
ÑanerɨmbaretareguaTEEKURARETA
“Cherɨmbaretako cheparavete ïru” jei yepi cheyarɨ paravete. Mɨmbareta tëtañavo oimevae jaeko: Kavara (kapura), kuchi, mburika, guaka jare yɨmba; kuae jae mɨmba tuichavae jare tuichakatuvae. Mɨmba michivaereta jae: Uru, posi. Kuae mɨmbareta jembiu katuyave ikɨrakavi jare ipöra. Amope jeta uru michivae jare tuichavae. Posi imembɨ oyayave ipöra jare iyuasɨ.
Ñemongue Meteia:
Ñañemongeta ñandeɨpɨre iñee ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:¿MBaerepa ñamongeta kuaepe?¿Kïraipa ñanemborɨ kuae mɨmbareta?¿Kïraipa ikavi ñañangareko ñanerɨmbaretare?
Ñemongue Mokoia:
Jokuae ñanerɨmbaretaregua ñamongetaguegui erosɨrɨ irundɨ pandepo ñee teekurareta:
Kuae kavara (kapura) jaeko mɨmba
32
Cartilla de Alfabetización
Ñemongue MBoapɨa:
Eikuatia mbovɨ neñemongeta mɨmbaretaregua, jare emokañɨmaa ñee teekurareta:
33
Ñanderoregua
ÑEETAƗKUERIGUARETA
Kuimbae jembiapoko jae tëtareta
Kuimbaeñavo guɨreko jembireko jare imichiaereta jope. Jokuae ope oñemireta amagui, aguɨyevaerä opa ñakɨ; jokuae ope yaiko ararupi jare pïturupi. Kuimbaeñavo oyapo joorä, ɨvɨrapegua, kapii jare ombotuyuapo ovapetea, ikavi yayapokavi ñandero. Metei opeguareta, ikavi yaiko mboroaɨu rupikavi. Opaetevae yavɨakatuvaerä.
Kuimbaeretako omaeta këraiko oï o. Kuimbaeretako oñemambekota ore. Kuimbae oimetaiko oyapo joorä, jokope guɨrekovaerä jembireko jare imichiaereta.
Ñemongue Meteia:
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:¿MBaerepa ñamongeta kuaepe?¿Kïraipa ñanemborɨ yandero?¿Kïraitapa yayapo ñanderorä?
Ñemongue Mokoia:
Jokuae ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee taɨkuerigua:
34
Cartilla de Alfabetización
Ñemongue MBoapɨa:
Eikuatia mbovɨ neñemongeta ñanderoregua, jare emokañɨmaa ñee taɨkueriguareta:
35
TekovekatureguaÑEEPARANOERETA
“Tekovekatu ñanoivaerä, yautako tembiu oyoparague” * jei metei ñandeyarɨ. Kuae oipota jei, yauta soo, kumanda, avati, ururupia, ñanarokɨreta, sevoya, ajo, jare ïru ñanerembiureta. Metei ñaneramɨi jei: “… ñañotɨtako: avati, munduvi, mandio, kumanda, andai, yetɨ, guandaka jare kurugua… Ïru tembiureta… ñanderete omomɨrätavae jaeko: Ñana rooreta jare amogue ɨsɨpo jooreta.” **
¡Jajaɨ, cheko ayueä sevoyavae! Yae amope ñande kuimbaereta. Ñanekuñareta jei: ¡Guaa, yautamako jayave! MBaemona, yaupäve opaete kuae tembiureta oimevae.
Koorupigua temitɨreta, ikavigueko, ñanerɨmbareta isoo, ururupia, guakakambɨ
*Oyeekɨ: Araendɨ pg.25gui jare **Kuarasɨ pg.18 gui
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.
Ñaparandu ñandeyeupe:
MBaereguapa ñamongeta kuaepe.
Maerapa ikavi ñandeve ñanerembiureta.
Ñanderembiu oimeta guinoi ñanaroki jare soo.
36
Cartilla de Alfabetización
Kïraitapa ñañangareko ñanderetere.
Yaikuaapa mbaenunga tembiureta ikavi ñanderete-peguarävae.
Ñemongue mokoia
Jokuae ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ mboapɨ ñeeparanoe:
Ñemongue mboapɨa
Eikuatia mbovɨ neñemongeta tekovekaturegua:
Ñemongue irundɨa
Kuape yaikuatIa mbovɨ ñeeparanoe ñandemaenduavae. Yaeka kuimbaereta oiporuvae jare kuñaretaño oiporuvae:
Kuimbaereta iñee:
Kuñareta iñee:
37
ÑemboereguaÑEEMBOYOAPƗKARETA
Ñemboerupiño yaupitɨta mɨräta jare mbaepuere. Ërei mbaenunga ñemboepa. Ñande ñee iya yaikovaereta, ikavi ñañemboe mokoi ñeepe. Ñeepegua aguɨyevaerä, ñamombo ñanderekoreta ani ñaneñee. Karaiñeepe, aguɨyevaeräma karaireta jekuaeño oñuvanga ñandere, echäa jayaveño oimeta moromboete ñandekotɨ. Ñaneñeepe ñandepoki ñambaemongeta jare ñambaekuatia ñanoita moromboete ñandeye, yaeaɨuta, mbaetɨta ma karai reta jóvai ɨvɨ rei ñamae, ani ñanekïriño yapɨta. MBaetɨma ñandepuere ñañemombae yapɨta, jaenungavi ñanemichiaereta.
Michiaereta, kunumireta jare kuñatai tureta toñemambeko, tomaekavi imichiae iñemboere, ñemboerendarupi jare oñavo.
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:¿MBaereguapa opa ñamongeta?¿Maerapa ikavita ñandeve ñemboe?¿Kïraitapa ñañangareko ñemboere?¿MBae reñemongeta ñemboerendapegua ñemboere?
MBuruvichaguasureta, Ñemborendaguasupegua, DOMINGO SAVIO, MBOARAKUASU CEPOG JARE TEKOÑOPEA JUAN AÑEMOTI, meteiramiño oñemongeta oparavɨkɨvaera ñandeñeere
38
Cartilla de Alfabetización
¿Kïraipa ipuere añetete omborɨ ñanemichiaereta?
Ñemongue mokoia
Jokuae ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ ova ñeemboyoapɨka:
Ñemongue mboapɨa
Eikuatia mbovɨ neñemongeta ñemboeregua, jare emokañɨmaa ñeemboyoapɨkareta:
39
ÑanerëtareguaMARANDUKARETAREGUA
Tëta yaiko pɨpevaere, kïraitapa ñañangarekokavi. Añave oïrami, jaekaviñopa remae jese. Jekuaeñora oñembotuicha jare oñemomɨräta ojo oiko arañavo. Kïrairako mburuvichareta iparavɨkɨ. Metei kuimbae tëta iporeta kïraiyera oporomborɨ jëtape. Tapereta këraipa. Ñandeɨ kïrai no.
Ipuere aguɨye ñamaeño tapereta opa oikomegua.
Oimeñora ipuere ïru mbae yayapovaerä ñanerëtape.
Ipuere ñamborɨ mburuvichareta opaete mbaravɨkɨpe.
NDe, kïraitayera remomɨräta nerëta.
Jaeräko ñaï meteiñavo no? Tëta, nde reporomborɨta añave.
nga no pa ra ya yera(Oyeekɨ Gramática Elemental del Idioma Guaraní pgs.68,69 gui)
Ñemongue Meteia:
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:
Meteiramiño oñemongetareta jaema oparavɨkɨ vaera tëtare.
40
Cartilla de Alfabetización
¿MBaereguapa ñamongeta kuaepe?¿Maerapa ikavita ñamomɨräta ñanerëta?¿Kiapa omomɨrätata ñanerëta ñandeve?
Ñemongue Mokoia:
Jokuae ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ marandukareta reväegue:
Ñemongue MBoapɨa:
Kuape eikuatia mbovɨ marandu, jare emokañɨmaa marandukareta:
41
Ñaneramɨireta jare ñandeyarɨreta
ÑEEAPO OÑEMBOƗPƗ “a-” NDIVEVAE
“Tëtaguasuñavo guɨrekose juvichareta; jare kuae mburuvicha oime imborɨkareta, jaeko arakuaa iyareta”* Okuakuaaguereta jaeko arakuaa tuichague iya, ñeeiya. NDechireta jeta arasama yoguɨrekovae jekopegua oikuaa jeta mbaembae. Jaeretako oendu yoapɨye tamɨiguereta iporomboarakuaa. Jaeretako omboe taɨrusureta oparavɨkɨ, oporomboete, oporoparareko, oporoaɨu . Ñandeyarɨreta jaenunga, omboe imembɨkuña-reta, jamariro kuñataireta, omboe omaepöva, asoya oyapo, ombaeso jare ïru mbaembaere. Jaeramo ikaviko ñamboete tuicha ñaneramɨireta jare ñandeyarɨreta, echäa metei ara mbaetɨtama ñandepɨtepereta.
*Oyepoepɨ ñee pe Nuestras Historias: LOS GUARANÍ-CHIRIGUANO pg.12 gui
Ñemongue Mokoia:
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:Kiaretareguapa ñamongeta kuape.Maerapa okuakuaaguereta mbaembae Oikuaa.Okuakuague reta iporomboe jupipa.Ñandereta oimepa mbaere yaporomboevaerä.Reroviapa kuae ñemboe añave reipɨsɨ reïvae omoïruta ndearakuaa.
Arakua Iyareta jare mburuvichareta
42
Cartilla de Alfabetización
Ñemongue mokoia Jokuae ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee ñeeaporeta oñemboɨpɨ “a-“ndivevae:
Ñemongue mboapɨa
Eikuatia mbovɨ neñemongeta ñaneramɨireta jare ñandeyarɨretaregua, jare emokañɨmaa ñeeaporeta oñemboɨpɨ “a-” ndivevae:
43
Tekokavireta
ÑEEAPO OÑEMBOƗPƗ “ai-” NDIVEVAE
Kuaae jae ñande arete joraiko ñandereko.
Ïru tekokavireta ñaneramɨireta ñanemboeaveivae jaeko:
Ñanoivaerä mborerekua oyoe.Ñamomoe mbaeyopoepɨreta.Ñanoiaveivaerä mbɨakavi.Ñomboepäveaveivaerä tekokavire.Mbaetɨta ñamomora ndayepota.Aguɨyevaerä ñaneñee pochɨ oyoupe.Tëtara, aipota rere ndeyeupe körai: “Aipota aipɨsɨkavi kuae ñemboarakuaareta cheyeupe. Aikuaakaviyave aiporuta amboevaerä ïruvaereta, ngaraayema aipoepɨ ïru mbaendive. Aikuatiata cheyeupe, aikovaerä aikaturevekavi opaete ïruvaeretandive.”
Jayaveño nde reikatuta, jare ïruvaereta oikatutavi oiporu kuae arakuaa-reta. Opaetevae yaikuaa kuae tekokavi. Ñamomoe arañavoyaveño oimeta ñanerëtape yerovia jare pɨakatu.
Ñemongue tenondegua
44
Cartilla de Alfabetización
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe: ¿MBaereguapa ñamongeta kuaepe?¿Kiapa oporomboe kuaenunga tekoretare?¿Maerapa oimeñota ñañomboe kuae tekoretare?
Ñemongue mokoia
Jokuae ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñeeaporeta oñemboɨpɨ “ai- “ndivevae:
Ñemongue mboapɨa
Kuaepe eikuatia mbovɨ tekokaviregua, jare emokañɨmaa ñeeapo oñemboɨpɨ “ai- “ndivevae:
45
Ñaeuaporegua
ÑEEAPO OÑEMBOƗPƗ “che-” NDIVEVAE
“Arakae ndei karaireta yoguerurambueve oväe…kuae ñandeɨvɨpeyave, ñandeɨpɨreta mbaetɨ iporiau tembiporuretare. Kuñareta ipokiyaeko oñaeuapovaerä. Jaereta oikuaako ñaeu jenda.”*
Chesɨ imiarise cheve körai: “Ñandeyarɨ jare ñandesɨreta ipokiyae oyapo ɨru, yambui, ñaemiri, ɨvɨñae, takɨpe jare jeta ïru tembiaporeta” jei.
Ërei añaverupi mbaetɨma oyekuaa kae nunga, opamara ñaneakañɨ, ani ñandeakɨra ani ñandekuerai guɨramoi yaiporu kuaenunga; karaireta guerugueñoma jeta oime. Oimepa mbae ipuere oyeapo aguɨyevaerä opa okañɨ mbaaporeta ñanembae, ikavi ñandemaendua kuae yekoure.
Ñaeuapo ñanerëtarupi oimevae arakuaa tuichagueko, echäa kuae Iyapoa-reta tätako ipoki jare ipɨaguasu oyapovaerä jembiaporeta.
*Oyeek ɨ ARASAPE päu.24 gui
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:
Ñaeuaporegua oporomboe oï
46
Cartilla de Alfabetización
¿MBaereguapa ñamongeta kuaepe?¿NDeñemongetape ipuerepa opata okañɨ tembiporureta ñaeupegua?¿Añave rupi oimepa ñanerëtarupi kiareta oporomboe ñaeuapore?
Ñemongue mokoia
Jokuae ñeereta ñaeuaporegua ñamongetaguegui erosɨrɨ irundɨ ñee ñeeaporeta “che-” peguavae:
imiarise
Ñemongue mboapɨa
Eikuatia mbovɨ neñemongeta ñaeuaporegua, mbaepa ipuere oyeapo aguɨyevaerä opa okañɨ ñandeyarɨreta jare ñandesɨreta ipoki oyapovae.
47
Ɨvɨkɨra jare ɨvɨpɨtuëreguaÑEEMBORƗKARETA
MBuruvichareta jare tëtarareta ojo oväereta tëtaguasu Tarijape oiporuvaera ñemboete karairetape.
Kuae ñandeɨvɨ iyɨvɨtepe oime iyekou jetague; jaeko ɨvɨkɨra (petróleo) jare ɨvɨpɨtuë (gas). Kuae ɨvɨyekouretare karaireta oipotayeye, täta oyekou jare oñemboikokatu pɨpe. Oiporureta jeta mbaembaepeguarä, “…ɨvɨpɨtuë karairëtarupi oiporureta tembiu omboyɨvaerä jare opaño ïru mbaembae oyeapopɨpe. Ɨvɨkɨragui oë guatakareta iyɨguarä.” *
Ñandeɨvɨ iyekouko, jaeramo ñande ikaviyepe yayekouvi jese, mbaetɨtako ñamaeiño karaireta opa guɨraja ñandegui, mbaetɨmbaereve omboekovia oeya ñandeve. Ñamaekavi kuaere.
Arakaeguivema matɨguiño ñamae jese, jërakuagueño ou oväe ñandeve, ëreingatu añave oime kërai yepe oï jepɨgue oñep©saegue, jaeko jee IDH. Oimepa kïrai ipuere mbae mbaravɨkɨ oyeapo jokuaere ñandeve ñanerëtape?
*Oyeekɨ Araendɨ pg.91 gui
Ñemongue tenondeguaÑañemongeta ñeereta ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:¿MBaenunga ɨvɨyekouretarepa ñamongeta kuape?
48
Cartilla de Alfabetización
¿Kïraipa oasaete karaireta oñemboyekou ñandeɨvɨyekouretare?¿Kïraipa ñandepuerevi yayekou kuae yekouretare?¿Oimepa mbae mbaravɨkɨ oyeapo ñanerëta ñamomɨrätavaerä?
Ñemongue mokoia
Jokuae ñeereta ñamongetaguegui eeka jare erosɨrɨ pandepo ñeemborɨkareta:
Ñemongue mboapɨa
Kuaepe eikuatia mbovɨ neñemongeta: Ɨvɨkɨra jare ɨvɨpɨtuë jenoe ipuerepa guɨrokomegua ñandeɨvɨ. Jökoraikoyave, mbaepa ñandepuere yayapo.
49
Moareta
ÑEEMBORƗKA (JEMBƗREÑOVƗTERIVAE)
Kaane ikavi pɨa jasɨ pegua, punga pegua.
“Kaareta… tɨnɨe ɨvɨrareta jare ñanareta ikavi opaetepeguavaepe, moarä ani yauvaerä iague. Opaetevae oikuaa oiporu ɨvɨrareta joogue jare iague yauvaerä ani ñanepöarä.”* Jaenungavi oime jeta ñanareta moa. Ñɨmaguereta oikuaa opaño maerako ikavi kuae moaretavae. Ikaviko, yepetëi karaireta ipöa oimema jeta oyekuaa, mbaetɨtako opa ñamaeño okañɨ kuae ñanemöareta, echäa ñandeɨpɨ oeyako mbaeyekou ikavigue ñandeve kuae moaretarupi. Jaeramo, añave mbaetɨtamako ñamaeiño opa okañɨ kuae ñanepöareta, yaiporuavei añaverupi.
*Oyepoepɨ ñee pe Educación Ambiental en el Isoso (Guía del maestro) pg.124 gui
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:¿MBaereguapa ñamongeta kuape?¿Kiapa omboeta ñanemichiareta kuae ñanepöaretaregua?¿Kiapa oikuatiata ñandeve kuae ñanepöareta jee jare mbae peguaräko ikavivae?
Ñemongue mokoiaJokuae ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ ñeemborɨkareta reväegue:
50
Cartilla de Alfabetización
Ñemongue mboapɨa
Kuaepe eikuatia mbovɨ neñemongeta ñanepöaretaregua. Ñanepöareta mbaetɨpa ipuere omboyovake karaimöareta. MBaenunga moareguapa ndereikuaa.
51
Ñandekoretaregua
KIAPA (PAPAKAÑEE) RETA
KOGUASU
Okuakuaaguereta jeiyave “Köraiko ñandereko”, kuae oipota jei:
Kiako ñandevae.Kïraiko ñandevae.Kïraiko ñande rekovae.Kïraiko ñaneñee oyokotɨvae.Kïraiko ñandeñemongeta oyokotɨvae.Kïraiko yerovia yaechaka oyoupevae.Kïraiko ñandepɨa oyokotɨvae.Metei soo jare metei tuguɨko ñamae oyoevae.Metei ñee vaeño yaikovae.Ñaneñeeko metei mbaeyekou yarekovae.Metei ñoëtarañoko ñande ñee iyareta oyoupe.Meteirami opaete yaikuaa kiako jae ñandeapoa.Kiako jae tekove omee ñandevevae.
Jaeko kuae ñanderekoreta kuae mboromboe ñamboe ñanemichiareta michiguive,
52
Cartilla de Alfabetización
ñanekuñataireta jare ñanekunumiretavi.
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñee reta ñamongetague re.Ñaparandu ñandeyeupe:¿MBaereguapa ñamongeta kuape?¿Kiapa omboeta ñanemichia reta opaete kuaekuae re?¿Oimepa mbaegui ñaneakañɨ kuape?Jokuae ñee reta ñamongetaguegui erosɨrɨ ñee reta kiapapaka (papakañee) guɨnoivae:
Ñemongue mboapɨa
Kuaepe eikuatía mbovɨ ndeñemongeta ñanderekoretaregua, jare omokañɨmaa kiapapaka (papakañee) reta?
53
Ɨ jare tembipereguaÑEEAPO YOAVƗ
Aguiyearama yau Ɨ mɨmbareta ndive
“Chemichiyave rouse ɨ mɨmbareta jouagui” jei metei ñanerëtara. Añave rupi oimeño amogue tëta reta jökorai yoguɨrekovae, echäa mburuvicha karai reta mbaetɨ ramo imaendúa jare oñemboambeko ñandere. Ïru tëtara jei: “Chembaravɨkɨ ayapo vaerä, mbecherope ayapose, köe yave oreäpɨgua jüu mbechero jätatigue.” jei. Kuae añetete ko, mbaetɨ ramo ñanerëta ñavo yareko ɨ kavi, jare mbaetɨ ramo tembipe karairëta rupi rami. Jaeramo yamborɨ ñanderuvicha reta ñamboambeko karai mburuvicha reta, echäa oimetëiko korepoti jókuae peguarä. Yaraja tenonde kotɨ kuae yemongeta ɨ regua jare tembipe regua, aguɨye oasaete ñanekïriri mbatee.
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñee reta ñamongetague re.Ñaparandu ñandeyeupe:¿Mbae reguapa ñamongeta kuape?¿Mbaepa ñandepuere yayapo ñanoi vaerä ɨ kavi? ¿Kiapa ikavi oyemoambeko yandeve ɨ re jare tembipe re?
54
Cartilla de Alfabetización
Ñemongue mokoia
Jokuae ñee reta ñamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñeeapo yoavɨ reta:
Ñemongue mboapɨa
Kuae pe eikuatía mbovɨ ndeñemongeta ɨ regua jare tembipe regua.?
55
Timbukuregua
ÑEERETA MOROENƗIUKA
Timbukureta ñanemombaerasiviko
–Keɨɨɨ…! –jei metei kunumi tɨkeɨ pe.–Eyu chemborɨ reee…! –jei–Tou!, mbae ya reyapo reï? –jei chupe–Jaeko oñengata cheve, oipota yaitɨo yandero timbuku reta gui!–Ërei chɨvɨraɨ, toromborɨ!
Emae, kërai okaru timbuku avate: “Pïtu rupi ogueyɨ, jesakatu oeka iyɨguarä opaete okevae reta.”* “Oñemoëta etei ma ndaye timbuku reta kuae o japɨpe.”** jei metei kuña. “…timbuku ndaye ñandembombaerasɨ jare ñandeyuka”** jei ïruvae. Añetete kuae, o ñavo oime jeta timbuku reta oñemoëta ñandeovapetea opu opua rupi, jókuae ovapetea mbaetɨ oñemoïchɨa rupi. Tëtara, añave reikuaa ma këraiko kuae timbiku reta, ndepo pe oï reoyeandu vaerä ndero pegua reta.
*Oyeekɨ Ararundai pg.74 jare **Kuarasɨ pg.24,25 gui
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.ñaparandu ñandeyeupe:¿MBaereguapa ñamongeta kuape?
56
Cartilla de Alfabetización
¿MBaenunga mbaerasɨpa oyapo timbukureta ñandeve? ¿Maerapa ovɨa timbukureta ore?¿NDevegua, ñandeñopa ñandesuu timbukureta?
Ñemongue mokoia
Jokuae ñeereta ñamongetaguegui erosɨrɨ irundɨ ñee moroeniuka:
Ñemongue mboapɨa
Kuae pe eikuatía mbovɨ ndeñemongeta timbuku reta regua, jare emokañɨmaa oime yave moroeniuka reta?
57
Ñandeñeeregua
ÑEERETA ÑEEMONDOETE
“…Ñandereko jare ñaneñee, kuae retako jae ñandeɨvɨte jare ñandeñeeguaetei, jaeko ñanemokañɨmaavae.”* “…ñeeko tembiporu yavaetegue…pɨpe ñamoai vaerä arakuaa, ñandepɨa pe ñanoivae jare ñandereko reta kutɨ ye ñandeɨvɨ jembeɨ gui.”* “Romoatangatu ñañemboe vaerä, yaipɨguara kaviasɨ, yaikuaa kavi yeyé vaerä këraiko oñeöpe kavi oï ñaneñee jembo ( jäka) reta jenda jenda pe kavivae, jayaveño ñamoingove yeta, ñamomɨräta yeta jare ñambotuicha yeta ñandereko reta.”*
Añave rupi ñaneñee jeieteño oñembopɨtuka karaiñee pe ojo oiko. Ñana opa oyuka temitɨ guɨreko rami. Aguɨye ñamaeño opaetei tokañɨ ñaneñee, echäa jökorai yave jaemako opaeteitavi ñakañɨete. Jökorai yave jaemako opaetei yayembopaaka.
*Oyepoepɨ ñee pe Gramática Elemental del Idioma Guaraní päu.1,2 gui
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñeereta ñamongetaguere.Ñaparandu ñandeyeupe:¿MBaereguapa ñamongeta kuape?¿NDe mbaepa reñemongeta ñaneñeere?
Ñandesireta omomirata ñande ñee
58
Cartilla de Alfabetización
¿Ipuerepa opa ñeneñee okañɨ ñandegui?¿Ketɨpa yapɨtata opaetei okañɨ yave?¿Kiapa jeko ñandeve ñaneñee opaetei okañɨ yave?
Ñemongue mokoia
Jókuae ñee reta yamongetaguegui erosɨrɨ irundɨ ñee ñeemondoete ndive oïvae:
Ñemongue mboapɨa
Kuaepe eikuatía mbovɨ neñemongeta ñaneñeeregua, jare emokañɨmaa oimeyave ñeemondoete?
59
Ñañangareko ñandeɨvɨre
ÑEE ÄPƗGUARUPIGUA
Mburuvichareta jare kereimbareta oguata ñandeɨvɨre oepivaera.
“Yandeɨvɨ jetako guɨnoi ɨvɨra jare mɨmba reta… ërei ngatu jekuaeño yaeya yave ïru reta oike jare opa oitɨvɨro yandeɨvɨ opɨtata ɨvɨtini rami ani ɨvɨguɨrai, javoi ñande ñakañɨteita.” * “ñandeɨpɨ reta oparavɨkɨse oime vaerä tembíu opaete peguarä… jeta ɨvɨkavi jayave rupi. Opaetevae imbae jókuae ɨvɨ, oguata jare oparavɨkɨ pɨaguive jokoropi.” ** Arakae yeyé guive yoguɨrekose kuae ɨvɨ iyaambae rupi. Añave, ikaviko aguɨyemo ñamaeiño opa oikomegua yandeɨvɨ, ani kia oikeiño pɨpe. Yaɨu yandeyeupe yandeRu Tüpa mbota omee yandepo pevae.
*Oyeekɨ Araendɨ pg.85 gui; **oyepoepɨ ARASAPE pg.55 gui
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñee reta ñamongetague re.
Ñaparandu ñandeyeupe:¿MBae reguapa ñamongeta kuape?¿Kiapa oñangarekota ñandeɨvɨ re ñandeve? ¿Këraitapa ñañangareko yandeɨvɨ re?
60
Cartilla de Alfabetización
Ñemongue mokoia
Jókuae ñee reta yamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee äpɨgua rupigua:
Ñemongue mboapɨa
Kuae pe eikuatía mbovɨ ndeñemongeta ñandeɨvɨ regua, jare emokañɨmaa oime yave ñee äpɨgua rupigua:
61
Kuruyukɨ
ÑEEƗPƗ TEEPOEPƗKA ÑEEAPOMBORƗKA
Aguiyevaerä ñaneakañi mbaesusereramo, ñanderuvicha körai oyapo ñomboati kuruyukipe arasañavo.
“Arakae kuae ñanerëtaguasu Bolivia pe yeyora regua oñemboguapɨtëi ma tupapire pe guire 1825 pe, ñandeɨpɨ reta jekuae guɨrave oiporara karai re jeko. Echäa karai reta jekuae oñemboiya ñandeɨvɨ ikavigue re, oikëse reta tuicha rupi iguaka reta ikaruarä.”* “ñandeɨpɨ reta jetako oepɨ kuae ñandeɨvɨ, oñeraro uɨ pe karai reta ndive, karai reta ñoguɨnoï mboka pe… Jökorai ou oväe arasa 1892, yasɨpɨ 28 pe, Kuruyukɨ pe oupitɨ mokoi eta (2000) sundaro oparatipi mboka pe ñandeɨpɨ kereɨmba reta re. Ovapopa (600) rupi kereɨmba opa omano jokope. Jare jetavi opa oipɨsɨ guɨraja, opavi guɨraja kuña reta jare michia reta.”** Guɨraja opa omboyao yao iyeupe reta mɨmba rami. Ikaviko aguɨye ñaneakañɨ kuae susereguasu gui. Guɨramoi ngaraa ye ma kia reta oipota opa ñakañɨ mboka pe, ërei ipuere oime ïru mbaembae rupi.*Oyeapokatu Yaeka yanderaɨkuere pg.41 gui**Oyepoepɨ ñee pe Nuestras Historias LOS GUARANI-CHIRIGUANO pg.25,53 gui
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñee reta ñamongetague re.Ñaparandu ñandeyeupe:¿MBae reguapa ñamongeta kuape?
62
Cartilla de Alfabetización
¿MBaepa reñemongeta kërai arakae ñandeɨpɨ jeta oiporaravae re?¿Añave nde mbaepa reyapo reï reeya vaerä kuri oimetavae reta peguarä?
Ñemongue mokoia
Jókuae ñee reta yamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñeeraɨ asu kotɨgua teepoepɨka ñeeapo reta ndive oyeporuvae:
Ñemongúe mboapɨa
Kuae pe eikuatía mbovɨ ndeñemongeta Kuruyukɨ regua, jare emokañɨmaa ñee reta ñeeraɨ asu kotɨgua teepoepɨka ñeeapo reta ndive oyeporuvae:
63
Tekombue (teko ambuevae)
ÑEEƗPƗ TEEPOEPƗKA OÑEMBOMBAEVAE
Koraima yaiko karaireta jëtarupi
Ñandereko opama okañɨ ojo oiko mbegue pe, “….yaiporu karaiñee ñañemongoi vaerä, yapɨrae vaerä pɨpe. Amogue jei mbaetɨ etei ma oikuaa iyɨpɨ reta regua. Amogue taɨrusu reta oipotaä ma oikuaa jesegua.”* Kuae apuä ko, añetete ko, karai reta jeko ipɨräta yae ndipo, ñandetaɨrusureta pe yavaiä etei omomoe vaerä, jemimonde rupi, iyeavɨkɨ rupi, ipɨrae jare iñemongoirupi; amoguereta oñemonamicha. Ñaromara ani ñanoti ndipo yandeɨpɨreta teko.
Arakae rupi karaireta mbaetɨ ipuere opa ñanemokañɨ imboka pe, ërei añave rupi yandeieño opata yayemboai yaja yaiko jeko reta ñamomoravae rupi. Ñandeiñoma ñañemoëgua yaja yaiko. Mbaepa reyemongeta jókuae re?*Oyeekɨ Ñeereñɨi pg.66 gui
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñee reta yamongetague re.Ñaparandu ñandeyeupe:¿MBae reguapa ñamongeta kuape?¿Ñemboavaipa ani mbaetɨpa ñamomoe teko ambuevae? ¿Kutɨ katu reroviapa maratuta yandereko reta?¿Añave nde mbaepa reyapota, kuaegui tenonde kotɨ?
64
Cartilla de Alfabetización
Ñemongue mokoia
Jókuae ñee reta yamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee guɨnoi ñeeɨpɨ teepoepɨka oyemombae mbae revae:
Ñemongue mboapɨa
Kuae pe eikuatía mbovɨ ndeyemongeta tekoambue regua, jare emokañɨmaa ñee guɨnoi ñeeɨpɨ teepoepɨka oyemombae mbae revae.
65
Ɨsau mbaravɨkɨregua
ÑEEƗPƗRETA TEEYAPOKA
Oiko ndaye arakaepe metei ɨsaukuimbae Sapïka jeevae, echäa jesapïkarüasɨ aipo jaenungavi jendɨvaa. Oasaete ndaye jäta ngatu, ipɨare katu katui ndaye iparavɨkɨa pe. Matɨ yeyé ndaye oyapo ikorä, chupegua mbaetɨ mbaemboavai jókuae. Ama iara pe jaemai ndaye omboɨpɨ iparavɨkɨ, täta yeyé oyeumbɨkua chupe, jáeramo ndayeko ikúa osopotaecha ñamae jese jare iñäkaño tuicha. Kuaraɨ iyavei ndaye opaetema oyau jɨaipo pe. Oasaete ikandɨ yave ramo “tembiokuai pako che” jei ou oputuu. Mbovɨ yasɨ pe iparavɨkɨague oime ma mboroyu yaguɨye ojovae, avati ia moroü ma vi, oimeivi morotï ramo ipotɨ ojovae. Mbaaguɨyeara pe oparea opaetevae pe. Javoi oyerovia reve opa yoguɨraja gueru mbaaguɨye jare oyekou opaetevae. Jeta jeta oyembovoɨta reta, echäa ipoaka päve reta aipo. Jökorai oñomongaru päve reta. Mbae ñemboepa ani mboromboepa yandepuere yaipɨsɨ ñandeyeupe kuae arakaendaye gui? Autor: Julio Romero
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñee reta yamongetague re.Ñaparandu yandeyeupe:¿MBae reguapa ñamongeta kuape?¿Këraipa remae ɨsaukuimbae Sapïka jeko re? ¿Oimeñopa kuae nunga teko oyeecha ñanerëta pe?
Ñemongue mokoia
Jókuae arakaendaye yamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee ñeeɨpɨraɨ teeyapoka guɨnoivae:
66
Cartilla de Alfabetización
Ñemongue mboapɨa
Kuae pe eikuatía mbovɨ ndeyemongeta ɨsaukuimbae regua, jare emokañɨmaa ñee reta guɨnoi ñeeɨpɨraɨ teeyapokavae:
67
MotiroreguaÑEEPÄUTƗKA
Korai motirope oparavɨkɨreta
“Arakae guivemako ñaneramɨi reta oyomborɨ opaño mbaravɨkɨre. Motiro rupi oyapo reta opaño mbaembae.
Maetɨre oyomborɨreta.Kaapire.Mbaarɨvore.Kärupare.O iyapore.Kesemba iyapore.Jare oipotague ïru mbaeapore.”*
Kuae jae metei yandereko ikavigue, jupiko aguɨye vaerä ñamokañɨ. Ñamomɨräta ye jare ñamopüa ye kuae teko. Jayaveñoko ñanerëta ñamomɨrätata jare ñambotuichata.*Oyeekɨ Tüpa ndiveño (Obra inédita) gui
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñee reta yamongetague re.Ñaparandu ñandeyeupe:
68
Cartilla de Alfabetización
¿MBae reguapa ñamongeta kuape?¿MBaepa reñemongeta kuae teko re? ¿Ikavipa oimeño ñamomoe kuae teko?¿Oimepa kuae teko mbaepe mbaetɨ jaekavi?
Ñemongue mokoia
Jókuae ñee reta ñamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee ñeepäutɨka guɨnoivae:
Ñemongue mboapɨa
Kuae pe eikuatía mbovɨ ndeñemongeta motiro regua, jare emokañɨmaa ñee reta ñeepäutɨka guɨnoivae:
69
ÑaneñomboatɨguasureguaÑEEAPƗRETA
MBuruvichareta ñaneñemboatiguasupeguareta
“Arasa 1986 pe avatɨtu yasɨ 2 pe, oyomboatɨ tëtaatɨ Kaaguasu, Kaamí, Ɨupaguasu, Kaipependɨ, Ñuumbɨte, Ɨsoso, Charagua Norte jare Parapitiguasu pegua reta. Omometei reta iñemongeta jei: ‘Ñamopüa ñandeyeupe metei ñomboatɨ ñandevaeiño vae’
Arasa 1987 pe oreti yasɨ 4 pe oñomboatɨ pɨau ye Charagua pe ma jókuae juri (8) tëtaatɨ reta jare omopüa Ñandeñomboatɨ Guasu. Oiparavo retavi ñanerëtara Celestino Hurtado jare Florentino Ramos guɨroatavaerä kuae Ñaneñomboatɨguasu ñanderere.”*
Jare añave rupi opaete reve ñaï ma mokoipa ova (26) tëtaatɨ ikäpita jare juvichaguasu reve reve. Kuae ñanekäpita reta oparavɨkɨ ñoguɨnoï iɨvɨ ñavo re. Jupiko ñañangarekoavei kuae Ñandeñomboatɨ Guasu re, jayaveñoko ombokuakuaata jare ñamomɨrätata.*Oyeekɨ ARASAPE pg.56 gui
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta ñee reta ñamongetague re.Ñaparandu Ñandeyeupe:
70
Cartilla de Alfabetización
¿MBae reguapa ñamongeta kuape?¿Kia retapa guɨroata guɨnoi tëtaatɨ ñavo? ¿Oyeparavo käpitaguasurä yave mbaenunga tëtara oñeñono?¿MBuruvicha reta, mbaepa jembiapo tëta ñavo?
Ñemongue mokoia
Jókuae ñee reta yamongetaguegui erosɨrɨ pandepo ñee ñeeapɨ guɨnoivae:
Ñemongue mboapɨa
Kuae pe eikuatía mbovɨ ndeñemongeta ñandeñomboatɨ guasu këraiko oñemboyao oïvae regua, jare emokañɨmaa amogue ñee ñeeapɨ guɨnoivae reta:
71
Ñamongeta jare ñañembopiañemongeta:
KÖRAI OYEKUAA ÑANDEƗPƗ RETA
Arakae ndaye koraitei Ñandereko
Arakaete rupi ñandeɨpɨ reta yoguɨreko kavise yae ndaye kuae ɨvɨpe; mbaetɨ ñoraro, mbaetɨ kia jäkatei, mbaetɨ kia jeko pöchii. Opaete yoguirekose metei ramiño. Ërei metei ara ndaye aguaratüpa pochi ñanderu Tüpa jembiapore ramo, opa omokañitei. Omongiuka tuichayeye, jökorai oyeapo iporuguasu. Ërei metei kuña ndaye omoinge mokoi michiae reta chovaope: Omoinge metei kuña jare metei kuimbae, javoi oeya ɨpe. Jokuae chovaope oñonovi avati, kumanda, yetɨ, munduvi, mandío, guandaka, andai, täkuaree jare ïru temitɨ reta; oñono imembɨ reta aguɨye vaerä opa jovaruru omano, jáeramo kuae temitɨ reta yaiuyae.
Ɨ opa tɨpa guire kuae chovao opɨta kuae ɨvɨpe. Kuae retagui ñandeɨpɨ reta omboɨpɨye oñemoña yoguɨraja oväe Paraguai, Brasil, MBaaporenda (Argentina) jare Uruguaipe. Kuae yaikuaa, echäañanerëta reta jee ñaneñeepe oï. Jare ñanerëtara iñeeambuevae jaeko: Guarayu, Siriono, Tuki, Tapiete jare Guarasugue. Ñanerëtara reta Guarasugwe jeevae mbaetɨma, karai reta jekopegua opama okañitei. Yaiko kavise ïru reta ndive: Weenhayek, Tapiete, Toba jare Inka reta ndive. Kua rupi jeta arakae jevae ñana rupigua jare ɨ rupigua, ñanerëtara reta mbaetɨetei oiporara karuai, echäamaetɨ iarape jetayaeko oñotɨ reta, guinoi vaerä tembíu. Opa guire ombaearɨvo, oyapo retase arete tuichague jokope opaete oñomboatɨ reta metei ramiño ovɨa jare oyerovia vaerä, kuae aretepe okaru, jou kägui jare opɨraese
72
Cartilla de Alfabetización
reta yepɨ arakae. Kuae areteguasu oyeapoko pea tëtara jeta ikope imbaaguɨyevae jëtape.
Ñemongue Metei
Ñanemiari jare ñañemongeta kuae tembikuatiare:
¿Kiapepa yoguirekose yandeipi reta?
¿Këraiäguepa yogueru yoguireko kua rupi?
¿Kerupi rupipa oime tëtara reta ñanoi?
¿Kiakia reta yoguireko kavise arakae yave kuae ivipe?
Ñemongue mokoia
Añave tembikuatiape yaeka kuatía reta omombeu ñandeve mbae oasa mavae jare yaikuatía:
Ñemongue mboapɨa
Añave jókuae ñee reta ñaväegue ndive yayapo ñeengeti:
Ñemongue irundɨa
Oporomboevae tandembori jare ekua eparandu tëtara retape, këraiäguepa oyekuaa jare oñemopüa nerëta pegua reta:
73
Ñamongeta kuae tembikuatia ñandereietevaerä
KÖRAIKOÑANDEƗVƗ
Ɨguasu Parapeti
Rio Parapeti
“Guaraní MBoriviaiguareta yaiko arayevɨ kuarai oëa koti.
Kaatini rupi mbaetɨ oki mbatee. Ara jakuvoaveiño jare mbaetɨ kaa okuakuaa ɨvate, ɨvɨ ipe jare ivikuitï katuai jokoropi. Ɨvɨtɨ oïa rupi okɨ jetakatu, ɨvɨ ikavi maetɨ peguarä jare kaa ivate okuakuaa. Jeta iäka jare mbaetɨ ɨvɨ ipe mbatee. Ikaviko ɨvɨ yareko, ñamaeti vaerä, ërei kaa reta yaiutavi, echäa jokogui yaru yepea jare ivira reta, jokoropi okuakuaa ñanderimba reta. Kaa rupivi ñañembieka ɨvɨra iare jare ñanamoa retare ñanepoano vaerä. Kaa rupi ñañembieka mimba re, yau vaerä isoogue.
Kuae ñandeɨvɨguasu pe oime ñanoi mbovɨ iäka tuichague, jaeko Ɨtika, Parapiti jare Guapaɨ. Kuae ɨäka reta rupi jeta pira. Oimevi jeta iäkarai reta, okɨ yaveño ɨ guinoivae.”* Tëtara reta, ikaviko añave guive ñamboɨpɨ ñañangareko kavi yandeɨvɨ ñanderu Tüpa mbota omee ñandevevae. Kuae ɨvɨ rupi arakae yandeɨpɨ reta yoguɨreko pɨaguive jare oguata pɨaguive oipoɨumbae reve. Metei ñavo yaparavɨkɨ jare ñamorɨräta ñanerëta jare kuae yandeɨvɨ.Oyeekɨ Aprendamos GUARANI pg. 73 gui
Ñemongue Meteia
Añave ñajäa ñandearakuaa. - Ñandemaendúa mbae reguapa ñamongeta kuape¿Ketipa yaiko ñande guarani reta?
74
Cartilla de Alfabetización
¿Këraipa ñandeivɨ?
¿Maerapa yaeka kaa ɨvatevae?
¿Maerapa yaiporu ñanamoa reta?
¿Oporopoanovae reta maerapa ombojee ñanamoa pe?
Ñemongue mokoia
Kuape eikuatía kuae yandeɨvɨ pe ɨäkaguasu reta oimevae jee reve reve:
Ñemongue mboapɨa
Kuape ñañemongeta jevae reta kuae ɨäkaguasu reta jare ɨäkaraɨ reta pegua re:
¿MBaenunga pira retapa reikuaa?
¿MBaepa ipuere kuae jevae reta metei ara opa omokañɨ?
¿Këraipa ñandepuere ñañangareko kuae jevae reta re?
75
ARARETAIYEPOEPƗ
Araama
Araroɨ
Arakuvo
Arapotɨ
“Arapotɨpe omboɨpɨ joki amogue ɨvɨra reta, jaeko ɨvopei. Arakuvope jare araama rupi jaeko ama iara. Jeta okɨ yave, kaa reta jovɨkatu jare ɨvɨra reta jarusu, jeta mbaepotɨ pïtavae, iyuvae jare jovɨvae. ”* Jaema guɨra reta jare mɨmba ñana rupigua ovɨakatu jare oyekou tembíu re.
“Jakuvo yave, ...ñamaetɨ. Ñanapo jare kaapo reta ɨkɨra, jembíu katu ramo. Araroɨ rupi omboɨpɨma ɨroɨ, ojoi oväe aravɨtu pe. Ámope iroɨ yeyé jare ɨ oñemotäta. Jeta ɨvɨra reta joo osururu jare omboɨpɨ kaa otini. Mɨmba reta ipiru. Oime amogue ɨvɨra reta kuae yasɨ reta rupi ɨpotɨ, jaeko ɨvɨra tayɨ jeevae.
Mɨmba reta kaapo jare ñanapo reta ɨkɨra kavi, kuae ara rupi, echäa mbaarɨvo iara. Ámope iroɨ yave jaivɨ jare ɨvɨtu oyepeyu.”* Jayave kuae ñandeɨvɨ rupi oime ara reta oyoparapara kavi iara ñandeve. Körai ñambojee mbae iara reta arakae guive ma, jaeko: Araama, araroɨ, kuaraɨguasu, araakuvo, maetɨara, kaapiara, mbaarɨvoiara,
76
Cartilla de Alfabetización
ɨvɨtuguasu, amandaɨviara. Añave rupi oimeaveiño jökorai yambojee.Oyeekɨ Aprendaamos guarani pg.00 gui
Ñemongue tenondegua
Yayapo ñeengetɨ, yae kuae mbaembae këraiko yaiporuvae, yaikuatía:
ƗvɨKaaƗƗvɨra retaMimba retaÑemongue mokoiaKuape añave yaroyakavota ñee reta ñeemborɨka ara regua ñaväegue:
Ñemongue mboapɨa
Añave ñañomborɨ opaete reve yaikuatía mbae iara reta jee, kuape ñamongetague jare mbaetɨ oïvae, ñamboguapɨvi maera jökorai jeevae:
Maetɨamiara, jökorai jee guaka itɨami iara pe
77
MBAERASIRETA
Tëta ñavo oime mbaerasɨreta; oime mbaerasɨrasɨño yae chupevae, oime mbaerasɨ p©chɨi yaevae. Yakueraä yave mbaetɨ yaikuaa kërai yayoguɨreko, täta mbɨatɨtɨ ñandeve, yavae yae ñamae jese. Ñandembaerasɨ yave mbaetɨ ipuere yaparavɨkɨ, yaiporara jare mbaetɨ ñandeñɨmbɨaɨ. “Ámope ñandembaerasɨ yakaru kaviä ramo. Ɨvɨra ia jouvae reta oyeepɨ jeta mbaerasɨ gui. Ñandembaerasɨ yave, ámope ñanderaku, ñanderoɨ, yanderiaɨ jeta jare ñanekägue jasɨ.
Ámope ñandembaerasɨvi ɨ ikɨague yau ramo ani mɨmba reta ndive yayea yaiko ramo. Iroɨ yave, yandeuu; araku yave jeta yanderɨaɨ, ipuerevi ñandembaerasɨ. ”*
Kuae mbaerasɨ reta oime ñandeve ámope:
Ñanekägue ipuere opë yarokua yave ani yaa yave.Mbae ñandeasɨavae ñandembopere yave.Amogue mimba ipuere ñandesuu jare ñandembombaerasi.Yakuakuaaete ma yave yanderete iyemboyao ikangi ma.Ñanderɨe pe yandembaerasɨ yave, yanderɨerasɨ (yanderasa).Ñandeaseo pe, yandembaerasi yave, yandeuu.Ñandepɨre rupi ñandembaerasɨ yave, ñandekuru.Amogue mbaerasɨ reta ñandepɨre omotï ani omboiyu ani omomunga (omboruru).Jörokai oime jeta mbaerasɨ reta ñanerëta ñavo rupi. Metei ñavo ñande okuakuaague reta ñañeanduta oipotague ipuere ñandembombaerasɨvae gui. Ñañangarekovi ñanemichia reta re.*Oyeekɨ Aprendamos Guarani pg.53gui
Ñemongue tenondeguaAñave yayapo kuae marandu reta:Mbaenunga mimba retapa ñandembombaerasɨ ñandesuu yave?
78
Cartilla de Alfabetización
Mbaepa oasa ñanderete ndive yakuakuaaete ma yave?
Këraitapa ñañangareko michiae reta re, aguɨyearä imbaerasɨ?
Ñemongue mokoia
Ñamongeta michia pegua kuape jare ñamboyevɨ marandu reta:
¿ MBaenunga mɨmba retapa ñamaeño oke yandero japɨpe ámope?
¿Oimepa ipuere maratu, jökorai yave?
79
ÑANEMOARETA
KAPIIKÄTI
JEVAE ƗKƗRA
AVATƗKƗRA
EI
Jeta yeyéko ñanepöa reta. Ñanerëta ñavo rupi. Opaete pegua oime moa. “Ñañepoano vaerä amogue mbaerasɨreta gui, yaiporu ñanamoareta. Jaeko: Viravira, kaane, Ñandɨpa jare oimevi jeta ïru ñanareta. Yaiporuvi: Uru, ñandu, mboi, teyu, yakare, jare ïru mɨmba reta ɨkɨra. ”*
Moavi ko: Käguikira, eɨ ñana rupiguareta, karaguataine, kavɨsɨro joogue, kaavetï. Yanderembíu retaave ámope moa.
Amogue ɨvɨra ani ñana japogue, ipiregue, ipotɨgue ani joogue. Ñandeiko opata ma ñaneakañɨ chugui, mbaetɨramo yaiporu, ñanekïreɨ yaiporu karaipöa retaño. Tëtarareta mbaetɨ jupi opa vaerä yaeya jare ñaneakañɨ yandeɨpɨreta ipöa reta gui.*Oyeekɨ Aprendamos GUARANI pg.55gui
Ñemongue tenondegua
Yaikuaapa ñanamoa reta? Kuape oime mbovɨ marandu reta:
80
Cartilla de Alfabetización
¿Mbae moara ikavi yau yanderɨaɨ (yanderɨerasɨ) ani ñanderɨasɨ ñaï yave, Oasa vaerä yandegui?
¿MBaenunga ñanamoapa ikavi ñandepɨa jasɨ oï yave?
¿MBaenunga ñanamoapa ikavi ñandeaseo jasɨ oï yave?
Ñemongue mokoia
¿Añave yayapo oporomboe vae ndive metei moa regua, mbaenunga pa, mbae ipöa pa? ¿Kërai yayapo vae; këraipa ñamboyupavo?
Moa iyeporu
¿Reikuatíama kïrai oñemboyupavo kuae moavae, añave eikuatía këraiko oyeporu vae: meteiñora ara pe, yauta, yayepichɨta pɨpe, kïrai?
81
ARAJAƗREGUA
ÑEMBOERENDA
KÏRAIRA ÑANDETƗRURETA
Ñamongeta kuae tembikuatía ñandepɨakatu reve
TUPAO CHARAGUAPEGUA
KARU ARAJAƗPE
“arakae mbaetɨ yaiporu arajaika jeivae. Guarani jaeko iyambae vaereta. Opüa oparavɨkɨ, oguata, ombaeyuka, ani opüa opirae... Mbaetɨ kia jei chupe “ekua ñemboerendape”... “ekua tupaope” ani ekua eparaviki. Jaeko...iyambae vae yoguireko ramo. Oipapareta arire kuaraɨre omae yave mbaetɨko arajaika jayave...
Ërei karaireta ouma oväe yave, ouvi oväe paireta, jaemai omboɨpɨ tupao oyaporeta, ...omopüa vaerä. Jeireta, “peiporuta temimonde jare peapuku peyasɨa, pemichiaereta pembouta ñemboerendape, ...aguɨye vaerä peyuka karaireta. ...jökorai opa ɨvɨ opïroreta mbokɨmbokɨ pe. Amogue Ñandeɨpɨguereta okiye ramo oyapo paireta jei chupevae, ...jaema oyaporeta kuaraɨranga arajaɨ oipapa vaerä. “6pe” jeireta, “peota peyeapɨsaka jare pemboete Tüpa. Javoi peota peparavɨkɨ, arambɨtepe, peota pekaru” ...gueruvi kapana. Ombopu yave, oipota oechareta vecha nunga michiaereta osii ñemboerenda kotɨ,
82
Cartilla de Alfabetización
jókuae ramoko oimeño añave rupi yemboerendape ombopu reta kapana.”*
Köraiko arakae karaireta gueru arajaɨka (poapɨveraguasu), jökorai oyepoepɨ ou oiko yandeɨvɨ jare yanderekoreta.*Oyeekɨ Ñereñɨi pg.89 gui
Ñemongue tenondegua
Ñañemongeta reve yaikuatía marandu reta iñemboyevɨMbaepa pai reta jare karairuvicha reta oipota, yandeɨvɨguasu ndive jare
Ñande ndive yogueru yave?
Maerapa arakae yave “iyambae” yoguɨrekose yandeɨpɨ reta?
Mbaenunga pako kuarairanga. Maerapa paireta oipota oiporu?
Añave rupi këraipa ñamae kuae oasague re. Ikavi ra kuae arajaika (poapɨveraguasu)?
Añave ñaparandu oikuaa vaeretape, ketɨrupi rupipa oime pai reta jëtague?
Yaikuaa ma ñaï kuae marandu reta iñemboyevi, añave peikuatía mbaerako peyemongeta kuae teko re:
83
Lengua Guaraní
Ñemongue mokoia
Emae kavi eikuatía mbaeeteipa oipota jei kuae ñee reta:
Iyambae:
Iyaambae:
84
Cartilla de Alfabetización
85
Ñamongeta kuae tembikuatía ñandepoki vaerä
ÑANAMOA JARE ÑANAREMBÍU
“Jetako yande ñanoi ñanapöa ñanerëtarupi, oime moa jare oime ñanarembíu. ...arakae guive ñandeipireta oiporu; añaverupi oimeñovi yaiporu kuae ñanamoareta. Ipite rupi oyea tembiurä, ñandeveguarä jare kaaiporeta peguarä. Yaja yaguata ñuu rupi yave, ñaväe chupe aratiku. ...ñaväevi guareno. ...Ñakaraguaira (ñakaguaira) oimevi oipota rupi. ...joogue ɨkavivi moarä... Oimevi ïru ñanareta yauvae, koo rupigua. Jae ɨvɨrakɨyu (guɨrakɨyu), jaeko kɨyu jembíu, omboekoseä. Karuru, irurukatu, jokɨrusu kavigue oyekɨ, joo iyakɨ katu oï yave. Mburukuyaroo, iyapokɨgue ikavi yau vaerä. Sɨpɨavo yau vi. Kapiikäti ikavivi moarä... Kaa rupi oimevi ɨvɨrapaye (guɨrapaye), ...ipiregue ikavi moarä. Ɨvɨra kurupaɨ, jaeko ɨvɨra ipire jaimbe... Ikavi piretɨyupeguarä, jare michia reta opëyave ani opuru yave, ipiregue pe oipoano.
Oimevi amogue ñana, mɨmba reta jee guɨnoivae. Guasukea... Chörochikea... Kavararendɨvaa ikavi kuru peguarä, jare käti peguarä. Jeta ñanaipo jembíu vi, oime chinurembíu, yakurembíu, aguararembíu, teyurembíu...”*
NDe cherëtara, reecha ma añave, koo rupiñoäko oime ñanderembíureta, kuae yandeɨvɨ pe kaa rupi tɨnɨeko tembíureta jare moareta. Jáeramo, ñandeɨvɨ ñanderekoveetei rami ko. Ñanderetere ñañangareko rami, jökoraita ikavi ñañangarekovi kuae ɨvɨ yaiko pɨpe vae re. Ñanderoka rupi aguɨye ñamaeiño toyeapo ɨäkasoro. Ñanderokaɨpɨrupi mbaetɨ ɨvɨra yave, ñañotɨ mbaenunga temitɨ ani ñanerëta rupigua ɨvɨra. NDepo pe topɨta kuae.*Oyeekɨ Ñeereñɨi pg.35 gui
Ñemongue tenondegua
Añave yaparavɨkɨ tembikuatía ñamongetague ndive. Yaipɨsɨ yɨguaka jare ñamoamɨri mɨri ñaväe tee reta ani ñeerapo reta, javoi ñamboyɨgua.
86
Cartilla de Alfabetización
Añave jókuae ñee reta yamboyɨguague yaikuatía kuae yeairaɨ rupi:
Ñemongúe mokoia
Tee ani ñeeraporeta ñamboyɨguaguendive yayapo ñeengetɨ oporomboevae ñandemborɨ reve:
Ñemongue mboapɨa
Ñamboapɨ vaerä ñandeparavɨkɨ, ñamboyevɨ kuae marandu:
¿Mbaerako?
Ñeengetɨ:
Añave emotɨnɨe kuae ɨvɨkotɨ oïvae:
Kuae arako:Cheree ko:
87
Lengua Guaraní
Chemboe vae jee:Cherëtako jee:
Oimeyepe mbovɨete ñee reta ipöra yae oñeenduvae: Oime ñemongoireta, oime oparandu mbae revae, jaeko mbaerako, oime ñanekü ombosɨrɨkɨvae (ñanekümbosɨrɨkɨka); jókuaereta yaechata kuape:
ÑemongoireguaÑemboerenda“Ñandeareteguasu oasama añave Yeroviareve yayuyema añave Ñamboipɨ vaerä ñañemboe.
Ñamoi kavita ñandeñemboerendaOpaete michiae reta ñañomboatiyetaYaitɨotɨo kavi vaerä ñandeñemboerenda.
Ikavi ñaema opɨta ñandeñemboerendaYerovia reve kavi ñamboɨpɨmaÑañemboe kavi mokoi ñeepe. ”*
Emboyevɨ kuae marandu reta;
1.- ¿MBaerepa imiari ñandeve kuae ñemongoi? 2.- Yaikuatía metei ati kuae tembikuatía ñemongoigui.3.- Yaipapa mbovi ñee retapa guinoi kuae ñeengeti4.- ¿Ñamongeta reve ñamboekovia jare yayapo ñee reta mbeukapireraindive tenondegua atipe oïvae? ¿MBaerako mbaerako régua?Ñamboɨpɨ ñamongeta ñandepɨapeño kuae tembikuatía raɨraɨ retare.
MBaerako“Oime metei mɨmba Opɨraerae peñoJaa yaevae ñañapi yave Ipurúa oiko.Jaa yayapo asoyarä. Mbaerako? ”*Mbaerako?Oime metei kuña
Ñanekümbosɨrɨkɨka regua
Kuae ñee reta jae ñanekü isɨrɨkɨ vaerä. Ñamongue ñanekü:KüsɨrɨkɨVecharaguerague
88
Cartilla de Alfabetización
OyembojaitiVecharaguere.VecharaguereOñembojaitiVecharaguerague. **Oyeekɨ Araendɨ pg.56gui jare **pg.70gui
Ñamboyekuaa “mbaerakovae” tupapirepe.Ñañuvangavanga ñaneküsɨrɨkɨ vaerä.Yayeapɨsaka kuae arakuare.Mbaere imiari yandeve kuae ñeeñuvanga.
89
Ɨtɨretaregua
TAMAEMONGETA, AIPOTA CHERËIA
–Uuuju, uuujuu, uuujuu –oyendu iupa pe.–Kiapa iyuu oï? –Jei ndaye oparandu Pïte.–Cheko, uuuju, uuju –jei mandii paravete –këraipa reï? – Jei oparandu.–Che ikavi, ndenoo, maratupa reiko?–Aecha rambueve kuae ɨ, mbaetɨma ñandepuere yaiko pipe, arañavo oasaetema ikɨa, mbaetɨma ñanepituëave ipuere oë.–Añete, kuae ñanerëta itiriruräñoma oïko; opaño mbae itɨreta oyekuaa.–Karamboe yave ikavi yaetëi ndaye kuae i.–Ipuereko –jei ndaye Pïte.–Añeteteko, rerovia peguaño. –Jei mandii. –jësaka kavi ndaye kuae ɨ jare jeta jevaereta ɨ rupigua oikose kuaepe: mandii cheramɨi, pira, pikɨ, manguta, pirayu, ñakundai, maniisi, päicha, ïta, inia, tambore, yatovoti, manguruyu, mbarusare jare ïru jevae retavi yogueruse oiu kuae ɨupape jare jetase yoguireko nerëtarareta kuaepe, pïtereta. Ërei mbegue mbeguepe, opa yoguirajareta ïru koti oñemoëta, amoguereta ɨmbaerasɨ jare omano paravetereta.Pïte, kïrii opita. Ɨma katu yave ramo iñee omoë ye: –Añetete mbaetɨma ñandepuere ñanepituë.–Aguɨye mbae ere, nde ikavi pochiño reiko, echäa ndepuere reë ikatupe ɨvitu ikaviguevae reipite. –Jei ndaye mandii pïte pe.Javoi oporɨse guirave pïteraɨ, ërei opa oyepokuapokua ɨtɨreta re, inimbo, jiero, jare ïru ɨtɨretare.Kuaereta imiari ñoguinoï rambueve, metei ɨvɨra ndechigue paravete ikupeatimii oyeapisaka oï. Jaema ombou iñee chupereta.–Añeteteko mandii jeivae. –Jei ɨvɨra ndechi paravete. –Che chetaɨrusu yave jeta yaeko cheroo jare oipotague guɨrareta yogueru chepɨri, amogue oñemoëta cheräkare, ïrureta yogueruiño oñemongoi jare otɨvɨñee oyerovia reve.–Kiapa teko guɨnoi. –Jei ndaye pïteraɨ.
90
Cartilla de Alfabetización
–Pekïrii. –Jei ɨvɨra.Oñendu kia ouvae. Metei mbɨa ou omombo itɨ ɨ pe jare omotimbo guɨrave pëti oiko, kuae jätati ipichepochɨ yae. –Añave peikuaa ma peï. –Jei ndaye ɨvɨra, chupe reta. –Kuae retako jae guirokomegua ñanerëtavae.–Añave aikuaama aï. –Jei pïte paravete, –kuae kuɨmbae reta mbaetɨ ipɨakatu opɨta, yepe mona guɨrokomegua ɨvɨ, ɨvɨtu, ɨvɨra jare ɨ. Guirokomeguako jeteetei, echäa jókuae pëti jätati ojo oväe ɨyɨvɨtepe, ipɨtuë oëape jare omombaerasɨ.Autor: Prof. Julio Cesar Chumira Rojas.
Ñemongue tenondegua
Ñanemiari kuae tembikuatía re jare yaparavikɨvi yanderembikuatiariru pe:¿Kia kiapa imiari kuae miari ñemboe pe?¿Maratupa yoguireko reta?¿Kiapa imbaerasɨ oiko. Këraiägua ra?¿MBae jeko peguapa ikɨa ɨ ani kiara omongɨa?¿MBaepa ñandepuere yayapo aguɨye vaerä ikɨa ɨ jare ɨvɨtu?¿Kia retapa ipuere oiporara mbaerasɨ opa ɨvɨtu, ɨ jare ɨvɨ ikɨa yave?¿MBaepa ñandepuere yayapo aguɨye vaerä opa okañi jevae reta?
Ñemongue mokoía
Opa guire ñamongeta jare ñañembopɨamongeta kuae tembikuatía re, añave eikuatía, këraiko añave rupi oï ñanerëta reta, ɨ, ɨvɨtu jare kaa retavae:
91
Kuae tembikuatia imiari Mateo Chumira arasa 1990pe.
TEKO ARAKAETEYAVE
Kuimbae, jaeko oporomboevae jare omboarakuaa taɨreta jare tayɨreta.
Omboe kiako jae iyeichevae, isiɨ, tamɨi, itutɨ jare kiako arakaete yave itenondeguaete.
Omboe oparavɨkɨ kavi vaerä. Omboe kaaiyaretare, omboarakuaa aguɨyeta iyakɨ, aguɨye mbae oñomi, echäa oikomeguatako jete, aguɨyeta oñoraro jëtara reta ndive, oiko kavi vaerä opaete ïruretandive.
Kuñatai ichɨ omboe yave imembɨkuña omboete vaerä jaɨereta jare jëtarareta. Omboe mbaembaegui oyekuaku vaerä, jeivi chupe aguɨyeta käteɨ ( jäkateɨ), echäa yavaita imembɨ oavaerä, jare omboe jeta ïru mbambae regua.
Imembɨraɨe pe omombeu kiako jae ikuñaete reta, köiño chugui vae jare omboetetako, aguɨyetavi jekopochɨ, aguɨyeta käteɨ ( jäkateɨ) jëtarareta pe.
Kuñatai ichɨ reta omee arakuaa imemɨkuñape oñemondɨa yave, metei arasa rupi oñeñuvatu oï rambueve. Kunumi iñeeguasu ma yave, ichɨ oiparavo kia nunga kuñatai ikavita chupeguarä. Oiparavovi imembɨ kuñatai peguarä jare oväe ma arasa oikatuma oparavɨkɨ yave, ichɨ reta räri oñomomiari metei kauape ipɨarupikaviyave opareve reta.
Kuñatai ichɨ räri (rani) oyapo kägui; opareve tëta yogueru okau, jare pïtu yave omee juparä oke reta vaerä. Jare opaete tëta oikuaa jesegua reta jare omboete yae. MBaetɨ yave jökorai, kuimbae jaeaeño oiparavota iyeupe metei kuñatai. Guɨrajata yepea kuñatai jëta pe, tu jare ichɨ oikuaa körai, iporopotako oï kuñatairevae, jare mbovɨ ararupi oime kauyave omee guɨraja vaerä jëta pe ani kuñatai jope, jökorai opaete tëta reta oikuaa jare omboete reta, jare kuae reta yoguɨreko omano regua oyougui.
Kuae tekoreta opa oasa ourambueve mbegue mbeguepe mbaetɨma jökorai. Kauguasurupi oyopota taɨrusureta jare oyoguɨroyava. Kuñataireta mbaetɨma oyemboeteuka kuimbaeretape.
92
Cartilla de Alfabetización
Añave rupi tu jare ichɨ reta mbaetɨma omee arakuaa, mbaetɨma oporomboe.
Añave ñamboyao mbaravɨkɨ
Añave ñañomboatɨ mboapɨ atɨpe, jare yayoakayemboe kuae tembikuatía ipore.Atɨ ñavo toikuatía mbeukapireguasupe, mbaereko imiäri ñaneramɨi Mateovae.
MBae jeko peguarako okañi ojo ñandereko jare ñaneñee.Eyapo kuae mbaravɨkɨmii
Ñamboapɨ vaerä ñandeñemboe, yaeka okuakuaa vae reta jare timiäri ñandeve Ñandereko reta re, jare yayeapɨsaka kavi jesereta; jokogui yaikuatía ñamee oporomboevae pe, yaechaukavaerä ñemboechakapɨ pe.
Tüpandiveño jare Yasoropai
93
Lengua Guaraní
BIBLIOGRAFÍA:
ALFALIT, Boliviano Arakavi. JRY. SBBS.Cbba. 2002CABI/ WCS Educación Ambiental en el Izozog.
Proyecto Kaa-Iya. Scz. Bolivia. 1998CIPCA Nuestras Historias: LOS GUARANÍ-
CHIRIGUANO Unicef. LP. 1989Nasini Crestini, Ivan y Ortiz Garcia, Elio Aprendamos GUARANI. Teko Guaraní.
CEI. 2008Prog.Form.Doc.Gua. Ñeerenɨi. Ministerio de Educ.Cult.Dep./
Unicef/ APG/CABI. 1998Romero Y., Julio Gramática Elemental del Idioma
Guaraní. HABLE Guaraní. UESA, SCZ, 2008
Romero Y., Julio Tüpa Ndiveño Min.Educación. (Obra inédita) 2009
Teko Guaraní Araendɨ. APG. Ibis Din. Cbba.2009Teko Guaraní Asasape. Min.de Educ.Cult.Deport.
Unicef.Teko Guaraní Kuarasɨ. Min.de Educ.Cult.Deport.
Unicef. LP. 1997Teko Guaraní Yaeka Ñanderaɨkuere. Unicef. APG. LP.
1995
Viceministerio de Educación Alternativa y EspecialDirección General de Post-Alfabetización
Serie:Material Educativo de Alfabetización en Idioma Originario