presentation4-psihologija ličnosti1

8/13/2019 presentation4-psihologija linosti1

1/32

Neopsihoanalitika teorija


2/32

Carl Gustav Jung (1875-1961)

Jena o najznaajnijih linosti transpersonalnepsihologije

Poeo stuije o ljuskoj motivaciji XX vijeka

kola za analitiku psihologiju.. 2 osnovne vrste personaliteta..:

1) Ekstravertna

2) Introvertna Nesvjesnost sastavljena iz line nesvjesnosti... I

kolektivne nesvjesnosti...


3/32

Ekstrovertna zrela osoba

Voli da organizuje skupove, grupe, zabave iobino je aktivna na opte zaovoljstvo. To je tiposobe koji uva na posao i rutveni ivot.

Ekstrovertni intelektualci imaju sline kvalitete,najbolje rezultate aju raedi skupa sa rugima,pouavajudi ih ili im prenosedi svoja znanja naneki nain, a njihovi obri onosi sa svijetom

pomau im a rae efikasnije. Ekstrovertni tip teida bude optimista i entuzijast, ali se njihoventuzijazam uvijek ne zavri ba najbolje


4/32

Introvertna zrela osoba

U principu ne voli rutvo, a u velikim skupovima se osjedausamljeno i izgubljeno. Osjetljivi su i plae se kominihsituacija i esto su nesposobni a ue kako a se ponaaju urutvenim situacijama. Nespretni su, iskreni i ne govorljivi,skrupulozni, tanije reeno komino su uljuni. Tee visokojsvjesnosti, kritini su i uvaju svoje najbolje kvalitete zasebe i za mali broj ljui koji im neto znai i zato su prironomalo shvadeni. Svoje najbolje kvalitete mogu a pokausamo u "intimnom" okruenju, tee a stoje sa strane i zatosu manje uspjeni nego njihove ekstrovertne kolege. Ne

rasipaju energiju u pokuaju a impresioniraju ruge niti jetroe na rutvenim aktivnostima. esto posjeuju rijetkaznanja ili razvijaju neki talenat izna prosjenih stanara


5/32

Arhetipovi- sklaite osnovnih ljuskih osjedaja iiskustava sarano u simbolima...

Snovi- istinski personalitet...

ovjek- sloeno, nagonsko ali uhovno bide Nesvjesno ali i svjesno

Iracionalno ali i racionalno...

Linost je samo regulativni sistem koji neprestano

tokom cijelog ivota, stremi ka savrenijoj ravnotei... Libio je ivotna energija...

Slobodne asocijacije


6/32

Jungov test asocijacija


7/32


8/32


9/32


10/32


11/32


12/32


13/32

Alfred Adler (1870-1937)

Odvaja se od psihoanalize...

Intenzivno vjebanje...

Demosten... Razumijevanje ponaanja neke osobe...

ivotni plan za Alera je osnovno iiografsko

naelo koje objanjava jeinstvenost linosti Socijalna psihoanaliza...


14/32

Erich Fromm (1900-1980)

ovjek usamljen i izolovan...

Ljubav i mrnja nisu va suprotstavljena nagona..

Pet tipova socijalnog karaktera:

1) Primalaki

2) Eksploatatorski

3) Skupljaki

4) Trgovaki

5) Produktivni..


15/32

Prouktivna linost

Produktivna linostje kadra da budenezavisna, aktivna i spontana ne samo u

fizikomradu nego i u svakoj drugoj sferi.Takva linostu svom ponaanjupremadrugima i samom sebi zauzima potpuno

autentianstav. Ostali karakteri mogu da seoznaekao neproduktivni


16/32

Primalaka linost

Primalakiili receptivni karakter do znanja isvega drugog tomu treba dolazi na potpunopasivan nain. Ovakve osobe osjedajuda jenjihov osnovni cilj da budu voljene, a ne da i

same vole. Odlike ovakvih ljudi su

submisivnost i sebinost


17/32

Sakupljaka linost

Sakupljakikarakter je bio najprisutniji usrednjoj klasi XIX vijeka, dok je receptivni

posebno vaanu XX vijeku. Sakupljakitip tei

da prikupi toviematerijalnih dobara, modiiljubavi, i ne elida itaod toga dijeli sa drugimljudima. Svaka novina ili promjena ih teko

pogaa. Takvi pojedinci su tvrdoglavi, rigidni isumnjiavi, a u blaimoblicima rezervisani ioprezni


18/32

Eksploatatorska linost

Kod izrabljivakelinostipostoji uvjerenje daona sama ne moenitada proizvede veddamoedobiti netosamo ako to uzme od nekogdrugog. To ne moraju biti samo materijalne

stvari vedi ideje. Agresivnost, arogancija i

egocentrinostsu upadljive odlike ovakvihosoba


19/32

Trgovaka linost

Trgovakitip je prvenstveno zainteresovan zautisak koji ostavlja na druge ljude i za veze koje

ima sa vanimljudima. Svoju vrijednost i

vrijednost drugih ljudi ocjenjuje kao tobi seprocjenjivala vrijednost neke robe na tritu. Iovaj tip socijalnog karaktera, kao i receptivni,

produkt je savremenog kapitalistikogrutvau njegovim najrazvijenijim formama


20/32

Karen Horney (1885-1952)

Ieje spaaju u granice frojistike psihologije..

Zavist zbog nemanja penisa..

Agresija nije uroena...

Cijeni ko Freua uevni eterminizam,nesvjesnu motivaciju

Bazina strijepnja- osjedanje koje ima ijete a je

izolovano i bespomodno u potencijalnoneprijateljskom svijetu...

Strah od uspjeha...


21/32

10 t b k lj i k j


22/32

10 potreba kao posljeica pokuaja ase nae rjeenje za tekode u ljuskim

odnosima1. Neurotinapotreba za naklonoduipotvrivanjem

Ova potreba se odlikuje neogranienomeljomda se zadovolje drugi i da se ivipremanjihovim oekivanjima. Osoba iviza dobromiljenjedrugih i krajnje je osjetljiva na svaki

znak odbacivanja ili odsustva prijateljstva


23/32

2. Neurotinapotreba za partnerom koji de

preuzeti brigu o neijemivotu

Osoba sa ovakvom potrebom je parazit. Ona ili

on precjenjuju ljubav i uasnose plaeda nebudu naputeni


24/32

3. Neurotinapotreba da se svoj ivotogranii

na uske okvire

Takva osoba ne postavlja zahtjeve; zadovoljava

se malim, vievoli da ostane neprimjetna;skromnost cijeni iznad svega


25/32

4. Neurotina potreba za modi

Ova potreba se izraavau unjiza modiradimodi,usutinskomnepotovanjudrugih, uneogranienomvelianjusnage i preziruprema slabosti. Jedna varijanta nagona modije i potreba da se vjeruje u svemodvolje. Takvi

ljudi misle da mogu da postignu bilo tasamoako napregnu svoju snanuvolju


26/32

5. Neurotina potreba a se iskoridavaju rugi

6. Neurotina potreba za ugleom

Neijemiljenjeo samome sebi oreenoje

koliinomjavnih priznanja koja je dobio7. Neurotina potreba za ivljenjem o strane

drugih

Ljudi sa ovom potrebom imaju naduvanupredstavu o sebi i eleda im se ljudi dive zbogtoga, nezavisno od stvarnih osobina


27/32

8. Neurotina ambicija za linim postignudem

Takve osobe eleuvijek da budu najbolje i tjerajusebe ka sve vedimpostignudimausljed bazine

nesigurnosti u sebe9. Neurotina potreba za samoovoljnodu i

nezavisnodu

Potosu se razoaraliu pokuajimada nautople,

zaovoljavajudeodnose sa ljudima, ovakvi ljudise odvajaju od drugih i odbijaju svako vezivanjeza bilo koga ili bilo ta. Postaju samotnjaci


28/32

10. Neurotina potreba za savrenstvom i

nepogreivodu

Uplaenida ne naprave grekuili da ne budukritikovani, ljudi sa ovom potrebom

pokuavajuda se oklope sa svih strana, da nemoeda im se stavi zamjerka. Oni stalno

tragaju za svojim propustima, kako bi mogli daih prikriju prije nego toih drugi otkriju


29/32

Harry Stack Sullivan (1892-1949)

Meusobna teorija psihijatrije...

Linost- relativno trajan sklop meusobnihsituacija koje se ponavljaju i karakteriu ljuski

ivot Linost je hipotetiki entitet...

Dinamiki centar razliitih procesa:

1. Dinamizmi

2. Personifikacije

3. Kognitivni procesi


30/32

Dinamizmi- relativno trajan sklop transformacija

energije, koje stalno iznova karakteriuorganizamu njegovom trajanju kao iviorganizam

Personifikacije- predstava koju jedinka ima o sebiili drugome...

Stereotipi- personifikacije koje su zajenike

vedem broju ljui Kognitivni procesi- prototaksiki, parataksiki i

sintaksiki...


31/32


32/32

Od svih teorija koje su izloeneu ovom radu,Sullivanova meuosobnateorija je vjerovatnoizazvala najvieistraivanja. Jedan od razloga

za to nalazi se moai u tome toje Sullivankoristio objektivniji jezik kada je izlagao svoju

teoriju, tako da je bilo lakepremostiti jaz

izmeuteorije i posmatranja

presentation4-psihologija ličnosti1

Documents