bando 2017 - san felipe del progreso...nu tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es...

60
1 LIC. OLEGARIO ROMERO LÓPEZ ARKATE KJA NE TR’AJÑIÑI A LIPE KJA NE TS’IB’ONRRO RA TSJAJA NE FAKULTA K’Ü ÜNÜ NE ARTIKULO 115 NE T’AXISKUAMA A TS’IB’ONDO O K’Ü PÖTÜ K’O O TSJAJI NU PA’A TS’ICH’A NU ZANA YEJE NU KJË’Ë DYECH’A JÑINCHO TS’ITE YENCHO; 112, 113, 116, 124 Y 128 FRAKSIO II ÑE III NE T’AXISKUAMA NE ESTADO D’ATSJE ÑE ZHONTS- JE NE B’ONRRO; 31 FRAKSIO I, 48 FRAKSIO II, 160, 161, 162, 163 ÑE 165 NE TJÜRÜ ORGANIKA KJA TR’AJÑIÑI NE TS’IBONRRO, RA MAMÜ K’O NE JMURÜ ARKATE KJA NE T’ANGUMÜ NE TR’AJÑIÑI LIIPE, TS’IB’ONRRO, A B’ON- RRO, XIPJI: BANDO 2017 NE TJÜRÜXISKUAMA KJA TR’AJÑIÑI 2 17 TR’AJÑIÑI LIPE

Upload: others

Post on 05-Jun-2020

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

1

LIC. OLEGARIO ROMERO LÓPEZARKATE KJA

NE TR’AJÑIÑI A LIPE KJA NE TS’IB’ONRRO

RA TSJAJA NE FAKULTA K’Ü ÜNÜ NE ARTIKULO 115 NE T’AXISKUAMA A TS’IB’ONDO O K’Ü PÖTÜ K’O O TSJAJI NU PA’A TS’ICH’A NU ZANA YEJE NU KJË’Ë DYECH’A JÑINCHO TS’ITE YENCHO; 112, 113, 116, 124 Y 128 FRAKSIO II ÑE III NE T’AXISKUAMA NE ESTADO D’ATSJE ÑE ZHONTS-JE NE B’ONRRO; 31 FRAKSIO I, 48 FRAKSIO II, 160, 161, 162, 163 ÑE 165 NE TJÜRÜ ORGANIKA KJA TR’AJÑIÑI NE TS’IBONRRO, RA MAMÜ K’O NE JMURÜ ARKATE KJA NE T’ANGUMÜ NE TR’AJÑIÑI LIIPE, TS’IB’ONRRO, A B’ON-RRO, XIPJI:

BANDO 2017

NE TJÜRÜXISKUAMA KJA TR’AJÑIÑI

2 17TR’AJÑIÑI LIPE

Page 2: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

2

Page 3: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

3

K’O PEZHE

JÑA’A NAJA.Texe k’o jmamü.........................................................................7 TS’IB’ËPJI d’atjo. Ne tsjosa, yo te’e ñe ra tsjaja k’ü xipji ne tjürüxiskuama.

JÑA’A YEJE.Ne tr’ajñiñi...................................................................................7TS’IB’ËPJI I. Ne chju’u ñe k’o kuatr’ü kja ne T’angumü ne tr’aj-ñiñiTS’IB’ËPJI II. K’o kara kja ne tr’ajñiñiTS’IB’ËPJI III. Jako ga jyad’üji ne t’ajñiñiTS’IB’ËPJI IV. Ne yo besino, yo abitante, yo transeúntes, yo bisitante ñe yo extranjeroTS’IB’ËPJI V. Ne Jmu’u kja tr’ajñiñiTS’IB’ËPJI VI. K’o ra tsja’a ne T’angumü

JÑA’A JÑII.K’o jmu’u k’o ra pjoxte ñe k’o e jmu’u k’o jmama jaga pjepji k’o te’e............................................................................17TS’IB’ËPJI I. k’o e arkate k’o ra pjoxteTS’IB’ËPJI II. K’o e arkate ñe k’o b’epjarkateTS’IB’ËPJI III. K’o ra jñanda jako ra pepji k’o e te’e jñatjoTS’IB’ËPJI IV. Jako ga pepji k’o go ñ’emeji kja ne jñiñiTS’IB’ËPJI V. k’o e chuntaro k’o ra mborü e te’e

JÑA’A NZIYO.Jako ga mborüji k’o ju’u kja ne ngumü a jñiñi..........20 TS’IB’ËPJI I. jako mborüji ne ngumüjñiñi TS’IB’ËPJI II. K’o ra tsjaja kja ne NgumüjñiñiTS’IB’ËPJI III. K’o in nzumü ne JñiñiTS’IB’ËPJI IV. Jako pezheji k’o chopjüTS’IB’ËPJI V. ja ga dyät’äji ne b’epji a Jñiñi

JÑA’A TS’ICH’A.jaga mborüji ne mbepji ngekjua dya ra zhodyeji ñe jaga tsjaja ne punkjü ye b’epji..........................................23TS’IB’ËPJI I. jak’o ra jyad’üji na jo’o texto k’o tsja’aTS’IB’ËPJI II. Ngekjua dya ra zhodyejiTS’IB’ËPJI III. Ngekjua ra tsjaja e b’epji

Page 4: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

4

JÑA’A ÑANTO.Textjo k’o e ngumüjñiñi........................................................27TS’IB’ËPJI I. jaga pjoxteji texe k’o pepji kja ne ngümüjñiñi

JÑA’A YENCHO.K’o rra mborü k’o te’e, k’o zhod’ü kja ne mbüt’ezhi, k’o jñanda ye te’e ngekua dya RA PJANT’ÜJI E xiskatu....................................................................................28TS’IB’ËPJI I. k’o e pjoxte ye te’e ngekua ra nzhod’üji na jo’oTS’IB’ËPJI II. K’o ra jñand’a jago mroüji ye te’e TS’IB’ËPJI III. Ja ga dyät’aji, jaga jät’äji, nrrunüji, pöji ñe jaga nrrorüji k’o e xiskatu kja ne jñiñi

JÑA’A JÑINCHO. K’o e b’epji , ko mbö’ö , k’o unüji k’o e ngicha...............31TS’IB’ËPJI I. k’o unü e xiskuama ngekjua ra pepjiji na jo’oTS’IB’ËPJI II. Jago pepji k’o e ngumü k’o pö’ö kja ne jñiñiTS’IB’ËPJI III. K’o e ngumü k’o kja pjoxtejiTS’IB’ËPJI IV. Jako ga unüji e xiskuama k’o pepji na jo’o

JÑA’A NZINCHO.Jako ga dyät’äji ne t’ajñiñi.................................................39TS’IB’ËPJI I. Texto k’o in b’epji ne T’angumü jñiñi ngekua ra dyät’äji e ngumü ñe e jñ’i’i.TS’IB’ËPJI II. Ra mboröji ne jömü, ne ndeje ñe texto k’o tee kja ne xoñijömöTS’IB’ËPJI III. Ra pjoxteje ra mbarüji ne jñiñi ngekua ra tsjaja B’epji TS’IB’ËPJI IV. Ne jomü k’o juji jako b’üb’ü kja ne jñiñi ñe ne ngumü

JÑA’A DYECH’A.k’o ra jñandaji, k’o dya ra ndurüji, k’o dya ra jyeziji, k’o ra zopjüji, k’o ra zad’üji ñe jako g añaji..............45TS’IB’ËPJI I. k’o ra jñandajiTS’IB’ËPJI II. Ma dya ra jyiezhi ra tsjaja k’o nejiTS’IB’ËPJI III. Ma ra zopjüji TS’IB’ËPJI IV. Ma ra zad’üjiTS’IB’ËPJI V. k’o ra jmama ma üd’üji

JÑA’A DYECH’A NAJA.K’o ra mbos’ü kja e chu’u.........................................................54 TS’IB’ËPJI I. k’o ra mbos’ü ja ga jyamb’üji k’o chu’uTS’IB’ËPJI II. K’o e jmu’u k’o ra jñand’ü k’o e b’epji

Page 5: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

5

JÑA’A DYECH’A YEJE.K’o pjoxte el te’e kja ne jñiñi.............................................55 TS’IB’ËPJI NAJA. Nu k’o pjoxte k’o e te’e jago mimijiTS’IB’ËPJI YEJE. K’O RA JÑANDÜ K’O E jñatrjo ñe K’O nzhonts-jë.

JÑA’A DYECH’A JÑII. NE NGUMÜ NE NRIXÜ.............................................................56TS’IB’ËPJI UNIKO.kja ne ngumü ye nrixü.

JÑA’A DYECH’A NZIYO.NE NGUMÜJMU’U KJA NE JÑIÑI JAKO RA TSJAJA T’EJÑE ÑE JAKO RA B’ÜGÜJI..............................................................57

JÑA’A DYECH’A TS’ICH’A.K’O E B’EPJI K’O RA TSJAJA YO PJOXTE .............................57

JÑA’A DYECH’A ÑANTO.K’O RA TSJAJA NE NGUMÜKATASTRA...........................58

JÑA’A DYECH’A YENCHO.K’O JMAMA NE TJÜRÜXISKUAMA....................................58

YO TS’IJÑA K’O RA TSJAJA, MAXI DYA RA TSJAJA.......59

Page 6: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

6

Page 7: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

7

H. T’ANGUMÜ KJA TR’AJÑIÑI LIPE 2016 – 2018

JÑA’A NAJA.TEXE YO JMAMA

TS’IB’ËPJI D’ATSJENU TSJOSA, YO TE’E ÑE RA TSJAJA K’Ü XIPJI NE TJÜRÜXISKUAMA.

Ts’ijña naja (Art.1). Yo disposisio Ne Bando ngeje ne orden publiko, ne interés ñe jñanrra texe jomü kja pes’i tr’ajñiñi ñe pes’i ra tsjaja yo norma mo ra b’üb’ü na jo’o, nu determinasio ne integrasio ñe organisasio ne territorio, yo tee, nu gobierno, nu administrasio publika kja tr’ajñiñi ñe nu prestasio nu serbisio publiko kja tr’ajñiñi Lipe; mbara k’ü texe yo te’e tsjaja yo tsjosa k’o nu jñiñi.

Ts’ijña yeje (Art.2). Yo te’e k’ü b’üb’ü nu Ayuntamiento ñe yo autoridad admi-nistrativa, ra tsjaja mbor nu k’ü xipji Ne Bando, Yo Reglamento, yo Konbenio, Yo Akuerdo ñe texe yo disposisio k’ü xipji nu materia.

Ts’ijña jñii (Art.3). Ne Bando ñe in disposisio reglamentaria texe yo te’e sö’ö ra jñanrranu ñe obligatoria mbara texe yo te’e k’ü b’üb’ü kja tr’ajñiñi, k’o nu xipji ne ordenamiento.

Ts’ijña nziyo (Art.4). Nu aplikasio ñe ra jñanrra ne Bando, in disposisio regla-mentaria, yo acuerdo, yo konenio ñe yo norma relativa k’ü xipji ne H. Ayunta-miento, ngeje ne Ayuntamiento jango ra tsjaja.

Ts’ijña ts’ich’a (Art.5). Ne bando, yo reglamento, yo plan, yo programa, yo de-klaratoria, yo acuerdo, yo sirkular ñe demas disposisio normatiba k’ü ña’a ne H. Ayuntamiento, ra tsjaja ne autorida, yo serbidor publiko, y besino, yo abitante ñe transeúntes ne tr’ajñiñi; ñe in aplikasio korrespondiente nu yo autorida kja tr’ajñiñi k’ü nu ámbito nu kompetensia, ra tsjaja äxte k’ü ra tsjaja ñe tsjaja yo sansio ñe in infraksio. Ts’ijña ñanto (Art.6). Ne Villa nu Tr’ajñiñi Lipe ngeje nu jñi kja tr’ajñiñi ñe sede nu H. Ayuntamiento, k’ü mara ra tsjaja ngeje:

I. Jmürü ; jango ra liberante K’o ne arkate kja tr’ajñiñi, nu sindiko ñe yo regidor.II. Ejekutiba. Ñe titular ngeje ne arkate kja tr’ajñiñi.

JÑA’A YEJENE TR’AJÑIÑI

TS’IB’ËPJI INE CHJU’U ÑE ESKUDO (K’O KUATR’Ü) NE TR’AJÑIÑI

Ts’ijña Yencho (Art.7). Nu tr’ajñiñi Lipe, nge parte integrante ne dibision territo-rial, nu organisasio politika ñe administratiba nu ts’ibonrro, ngeje nu entdidad ne derecho publiko k’o personalida juridika, patrimonio ñe gobierno propio, konforme a lo dispuesto mbor ne ts’ijña 115 nu Tr’axiskuama a B’onrro k’ü o pötü k’o o Tsjaji nu pa’a ts’ich’a nu zana yeje nu kjë’ë dyech’a jñincho ts’ite yencho ñe 112 ne Tr’axiskuama ne Estado Libre ñe Soberano nu B’onrro.

Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO-GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü jmi’i kja ne Ayuntamiento, mbor texe nu H. Ayuntamiento, k’o nu aprobasio ne Lejislatura nu Estado.Ts’ijña Jñincho (Art.8). K’o kuatr’ü jmi’i kja ne Ayuntamiento ofisia kja Tr’ajñiñi Lipe, ngeje:Ne chju’u oficial ne tr’ajñiñi nge’e “SAN FELIPE DEL PROGRESO” ñe so’o ra kam-

Page 8: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

8

biaji nu chju’u ñe ne k’o kuatr’ü jmi’i kja ne Ayuntamiento, mbo acuerdo ne H. Ayuntamiento ñe k’o ne aprobación nu Lejislatura ne Estado.

I. Ne tepetl nge’e na kampana estilizada, yo Nahoa mi usaji mbara ra mamü na lugar, a mbo’o nu kampana b’üb’ü ne tata nu patria Don Miguel Hidalgo y Cos-tilla, a kjanü ra mbeñejme k’o o nzhodü ne kaudillo kja in jñiñi.

ll. Ne bandera k’o franja trikolor horizontal jango pedye na dye’e k’o pench’i na huso, t’ezi mbara ra jyenche, ra guezhi ñe ra pe’e yo te’e sanfelipense, kja ne uso pedye na ts’ibitü orlada k’o greka prekuatemika a kjanü ra mbeñejme yo Obraje k’o mi b’üb’üba.

Ts’ijña Jñincho Bis (Art.8 Bis). Nu imagen institucional ne Ayuntamiento, ra ts’aji nzakja mamü nu manual ne Identidad Grafika. Ra päräjme ne Honorable Ayun-tamiento k’o ne logo “Orguyo Jñatrjo”.

Nu logo institucional ne H. Ayuntamiento representa na ceremonia nu dadyo sib’i k’o ts’aji k’o na cirkulo k’o pes’i yo punto kardinal, kja ne jñiñi jñatrjo kjaji na tributo kja nu origen, nu identidad ñe me s’idyaji in jomü.

Ne H. Ayuntamiento kja ne jñiñi Lipe 2016-2018 ra päräjme k’o ne Orguyo Jña-trjo, k’o simboliza k’o nge’e kjuama texe yo sanfelipense.

Yo sanfelipense nge’e restigo yo maravilla k’o o sogüji yo te’e k’o mi b’üb’ü mi jingua, ndezde yo delikada pieza ne platería ñe yo guezhi k’o xidyo jango ñan-rrajme ne kreatividad ñ ene destreza in artesano, nzakja yo b’ezo k’o o trasen-cio ñe k’o o pjosüji ra te’e na jo’o ne bepji honesto ñe sensible kja ne realidad social kja nu jñiñiji ñe ne administración actual ne’e ra sido.

Ts’ijña Nzincho (Art.9). Nu chju’u ñe k’o kuatr’ü kja ne Ayuntamiento ra usaji mbor yo institusio publika. Texe yo oficina publika kja tr’ajñiñi pes’i k’o kuatr’ü kja ne Ayuntamiento ñe ma ri usa otra institusio o yo te’e pes’i autorisasio nu Ayuntamiento kja Tr’ajñiñi Lipe

Ts’ijña dyech’a (Art.10). Nu jentilisio sanfelipense ra usa mbara xipji yo te’e k’ü b’üb’ü kja Tr’ajñiñi Lipe, mbor nu k’ü ra fomenta aktibida k’ü fortaleska nu identida ne yo te’e nu Tr’ajñiñi

Ts’ijña dyech’a naja (Art.11). Kja ne T’ajñiñi Lipe, ngeke simbolo obligatorio nu bandera, nu imno ñe k’o kuatr’ü Nasional, akjanu nu imno ñe k’o kuatr’ü kja Ts’ibonrro. Ra usa ngeje jmi b’üb’ü dispuesto mbor yo ordenamiento federal ñe nu Tr’axiskuama nu Estado Libre ñe Doberano nu B’onrro

Nu Ayuntamiento ra promobe ñe ra difundi nu s’iya mbor nu patria ñe respeto mbara yo jmi nacional, nzakja prinsipio mbara ra tsjaja nu igualdad, nu de-mokrasia ñe b’üb’ü na jo’o

TS’IB’ËPJI IINE NU INTEGRASIO NU TERRITORIO TR’AJÑIÑI

Ts’ijña dyech’a yeje (Art.12). Tr’ajñiñi Lipe pes’i nu extension ne 361.13 kilome-

Page 9: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

9

tro cuadrado ñe kolinda k’o:

Kja norte k’o yo tr’ajñiñi nu Oro ñe Jokotitlan, Ts’ibonrro.Kja sur k’o yo tr’ajñiñi nu Viya Viktoria, San Pepe nu Rinkon ñe Almoloya nu Juares, Ts’ibonrro.Kja este k’o nu tr’ajñiñi a jyapjü, Ts’ibonrro.Kja Oeste k’o nu tr’ajñiñi nu San Pepe nu Rinkon, Ts’ibonrro.

Ts’ijña dyech’a jñii (Art.13). Nu Ayuntamiento ra sö’ö tsjaja a xoñi yo te’e k’o nu kategoria politika k’ü ra pes’i, k’o d’a sirkunstkripsio territorial yo sector diferente, subdelegasio, delegasio. Akjanu ra sö’ö k’o base nu bezhe yo te’e ñe serbisio publiko k’ü pes’i, nukategoria ne yo a soñi yo te’e k’ü b’üb’ü.

Nu chju’u k’ü identifika a xoñi yo te’e ngeje:

A). 1. Nu jñi tr’ajñiiñi, k’ü pes’i nu chju’u nu:VILLA KJA TR’AJÑIÑI LIPE.

B). Yo delegasio:2. AGUA ZARCA NICHI 3. AMPLIACIÓN SAN ANTONIO LA CIÉNEGA 4. BARRIO BOREGE, SAN ANTONIO LA CIÉNEGA 5. BARRIO BUENAVISTA, SAN MIGUEL LA LABOR 6. BARRIO CALVARIO DEL CARMEN 7. BARRIO CERRO DE LA LUNA, FRESNO NICHI 8. BARRIO EL AGOSTADERO, EJIDO DE SAN JUAN JALPA 9. BARRIO EL SALTO, SAN ANTONIO LA CIÉNEGA 10. BARRIO LA CAÑADA, SAN ANTONIO LA CIÉNEGA 11. BARRIO LA ERA, SAN PABLO TLALCHICHILPA 12. BARRIO MESA DEL PICACHO, CALVARIO DEL CARMEN 13. BARRIO LA MESA, RIOYOS BUENAVISTA 14. BARRIO LA PRESA, MESA DE LA AGÜITA 15. BARRIO LAS ÁNIMAS, EJIDO DE SAN PEDRO EL ALTO 16. BARRIO LAS PALOMAS, SAN MIGUEL LA LABOR 17. BARRIO LAS PALOMAS, SANTA ANA NICHI 18. BARRIO MONTE ALTO, SAN MIGUEL LA LABOR 19. BARRIO SAN FRANCISCO SAN NICOLÁS GUADALUPE 20. BARRIO SAN FRANCISCO, EJIDO DE SAN PABLO TLALCHICHILPA 21. BARRIO SAN JOSÉ, EJIDO DE SAN PEDRO EL ALTO 22. BARRIO SAN PEDRO, CALVARIO DEL CARMEN 23. BARRIO SANTA CRUZ, SAN NICOLÁS GUADALUPE 24. BARRIO SANTA CRUZ, SAN PABLO TLALCHICHILPA 25. BARRIO TEPETITLÁN, EMILIO PORTES GIL 26. BARRIO TIERRA BLANCA, EJIDO DE SAN PEDRO EL ALTO 27. BARRIO TUNGAREO, EMILIO PORTES GIL 28. BARRIO ZARAGOZA, EJIDO DE FRESNO NICHI 29. BARRIO ZARAGOZA, SAN NICOLÁS GUADALUPE 30. CALVARIO BUENAVISTA 31. CALVARIO DEL CARMEN 32. CHARCOS AZULES, SAN JERÓNIMO MAVATÍ 33. CHICHILPA 34. CHOTEJÉ 35. COLONIA EMILIANO ZAPATA, LA PURÍSIMA CONCEPCIÓN MAYORAZGO 36. COLONIA GUADALUPE 37. COLONIA LA CONSTITUCIÓN, SAN ANTONIO MEXTEPEC 38. COLONIA LA ESPERANZA 39. COLONIA PLATEROS, PALMILLAS 40. DIOS PADRE 41. DOLORES HIDALGO

Page 10: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

10

42. DOTEGIARE 43. EJIDO DE CHICHILPA 44. EJIDO DE PALMILLAS 45. EJIDO DE SAN JUAN JALPA 46. EJIDO DE SAN LUCAS OCOTEPEC 47. EJIDO LA CABECERA 48. EJIDO TLALCHICHILPA 49. EJIDO LA VIRGEN 50. EL CARMEN OCOTEPEC 51. EL OBRAJE 52. EL TUNAL 53. EMILIO PORTES GIL 54. ENCINILLAS, SAN ANTONIO LA CIÉNEGA 55. ESTUTEMPAN 56. FLOR DE MARÍA 57. FRESNO NICHI 58. GUADALUPE COTE 59. LA CABECERA CONCEPCIÓN 60. LA CONCEPCIÓN CHICO 61. LA PURÍSIMA CONCEPCIÓN MAYORAZGO 62. MESA DE LA AGÜITA 63. NENAXI, EJIDO EL TUNAL 64. PALMILLAS 65. RANCHERÍA EL CONSUELO 66. RANCHERÍA ENCINILLAS 67. RANCHERÍA LA CARRERA 68. RANCHERÍA LA CIÉNEGA 69. RANCHERÍA LA MANZANA 70. RANCHERÍA LA SOLEDAD 71. RANCHERÍA LA VIRGEN 72. RANCHERÍA LOS CEDROS, CALVARIO DEL CARMEN 73. RANCHO GUADALUPE, SAN LUCAS OCOTEPEC 74. RANCHO LA VIRGEN, SAN PEDRO EL ALTO 75. RINCÓN DE LOS PIRULES 76. RIOYOS BUENAVISTA 77. ROSA DEL CALVARIO 78. SAN AGUSTÍN MEXTEPEC 79. SAN ANTONIO DE LAS HUERTAS 80. SAN ANTONIO LA CIÉNEGA 81. SAN ANTONIO MEXTEPEC 82. SAN JERÓNIMO BONCHETE 83. SAN JERÓNIMO MAVATÍ 84. SAN JUAN COTE CENTRO 85. SAN JUAN COTE EJIDO 86. SAN JUAN EVANGELISTA 87. SAN JUAN JALPA CENTRO 88. SAN JUAN RIOYOS 89. SAN LUCAS OCOTEPEC 90. SAN MIGUEL LA LABOR 91. SAN NICOLÁS GUADALUPE 92. SAN NICOLÁS MAVATÍ 93. SAN PABLO TLALCHICHILPA 94. SAN PEDRO EL ALTO 95. SAN PEDRO EL CHICO 96. SANTA ANA NICHI 97. SANTA ANA NICHI EJIDO 98. SANTA CRUZ MEXTEPEC 99. SANTA RITA DE LA CUESTA 100. TLALCHICHILPA

Page 11: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

11

101. TRES ESTRELLAS

C).- Yo subdelegasio102. BARRIO EL LLANO, SANTA ANA NICHI EJIDO 103. BARRIO EL RINCÓN, SANTA ANA NICHI EJIDO 104. BARRIO LA PALMA, SAN MIGUEL LA LABOR 105. BARRIO LAS PRESAS, EJIDO DE SAN JERÓNIMO MAVATÍ 106. BARRIO LAS TORRES, SAN LUCAS OCOTEPEC 107. BARRIO LOMA LINDA, SANTA ANA NICHI EJIDO. 108. BARRIO SANTA CRUZ, SAN PEDRO EL ALTO 109. BARRIO SANTA CRUZ, TRES ESTRELLAS 110. COLONIA VICENTE GUERRERO, EJIDO DE SAN LUCAS OCOTEPEC 111. EJIDO DE LA CONCEPCIÓN CHICO 112. EJIDO DE LA PURÍSIMA CONCEPCIÓN MAYORAZGO 113. EJIDO EL CARMEN OCOTEPEC 114. LA PRESA DE SAN ANTONIO MEXTEPEC 115. RANCHO LA CONCEPCIÓN 116. SANTA RITA DE GUADALUPE, SANTA RITA DE LA CUESTA 117. BARRIO BUENAVISTA 118. BOREGE SEGUNDA SECCIÓN 119. BARRIO LA ERA, SAN MIGUEL LA LABOR 120. BARRIO EL LLANO, GUADALUPE COTE 121. BARRIO EL ARENAL, SAN NICOLÁS GUADALUPE 122. EL CERRITO 123.EJIDO DEL RINCÓN DE LOS PIRULES 124. BARRIO LA SOLEDAD DE SAN PABLO TLALCHICHILPA 125. NANGUARI SAN JUAN JALPA 126. SAN LUIS EJIDO DE SAN LUCAS OCOTEPEC 127. BARRIO LA LOMA, SAN PEDRO EL ALTO 128. BARRIO LA HUERTA, PALMILLAS 129. BARRIO LA LOMA, PALMILLAS 130. BARRIO EL CERRITO DIOS PADRE

TS’IB’ËPJI III.NU ORGANISASIO TERRITORIAL

Ts’ijña dyech’a nziyo (Art. 14).- Ne munisipio mbara nu gobernó ñe nu Adminis-trasio pes’i na Kabesera Munisipal, 100 yo Delegasio ñe na 28 yo Subdelegasio, jango b’üb’ü Sektores, Kolonias, Barrios, Rancherias ñe Manzanas, nujyo depen-diojyo kja ne H. Ayuntamiento.

Ts’ijña dyech’a ts’ich’a (Art. 15).- K’o ne numero yo te’e ñe yo rekerimiento ne H. Ayuntamiento so’o ra ätr’ä yo modifikasiombara ne organizasio k’o mamü a xe’se, mbar ara promovio ne desarrollo, ra tendio yo te’e ñe ra segurao ne orden ñ ene respeto mbara yo ley ñe yo reglamento.

Ts’ijña dyech’a ñanto (Art. 16).- Ne H. Ayuntamiento ra ünü ne kategoria: Dele-gasio o Subdelegasio, kja yo Sentro de Poblasio jango kara 1000 te’e k’o pes’i nu derecho ñe nu obligasio, ma ra dyätr’ä nu estudio, ra jüajnü na Calbildo, k’o ra atendio yo kondisio sosiopolitika ñe yo geografika mbar ara fasiliao nu desarrollo.

TS’IB’ËPJI IVNE YO BESINO, YO ABITANTE, YO TRANSEÚNTES, YO BISITANTE ÑE YO EXTRAN-JERO.Ts’ijña dyech’a yencho (Art. 17).- Kja ne Munisipio nu San Felipe del Progreso, texe yo te’e ngeji igual ante yo ley, dya so’o ra b’üb’ü diskriminasio mbo en nasionalida, besinda, raza, sekso, relijion, indiosinkrasia, preferencia politika, o naño sirkunstansia personal o sosial.

Page 12: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

12

Mbara yo efekto k’o ra pes’i ne titulo, ra tendioji nzakja besiono ne munisipio: I.- Texe yo te’e k’o o müs’üji kja ne munisipio ñe k’o b’üb’üba. Akjanu texe k’o k’ära kja ne extranjero, nzakja migrantes.II.- Yo te’e fisikas k’o pes’i ñanto zana, k’o b’üb’ü kja ne nesta ra ma xipji ne arkate munisipal.III.- Texe yo te’e k’o dya pes’i ñanto zana jango b’üb’ü. Ra xipji ne Autori-dad Municipal ma ra neji nu bensindad, mbero ra demostragoji dye neji nu mi b’üb’ü mi jingua, k’o nu xiskjuama k’o o unü ne arkate.

Ts’ijña dyech’a jñincho (Art. 18).- Mbara ra kjaji na jo’o yo fraccio k’o mamü a xese, ne te’e ra comprobao nu existensia in ngümü partikular, legal o kon-vensional kja ne tr’ajñiñi k’o yo xiskuama k’o ra orü ne titular sekretario ne H. Ayuntamiento.

Ts’ijña dyech’a nzincho (Art. 19).- Texe yo te’e k’o b’üb’ü kja ne jñiñi, pes’iji yo siguiente derecho:

I.- Ri paregoji mbara ri pes’i d’a mbepji publiko kja ne municipioII.- Ri bota ñe ra bota mbor nuts’k’e mbara yo eleksio popular nzakja mama yo leyes elektorales; ri tjsa’a yo tokats’i magi pjek’o gi pezhi ts’i ñekjo ra manda-gots’ijiIII.- Ri usa na jo’o texe yo serbisio publiko munisipal ñe yo ngumü k’o gi usa mbara ri tjsa’a in mbepji, ri prokurago ri pjorü n era jogü.IV.-Ri dyorü yo in resibo ofisial ma jekjo ri k’otr’ü, kredito fiscal o d’a présta-mo k’o gi dyorü, ñe ri solisita presio k’o na jo’o mbara nudyo. Ma rad ya ra kobrats’iji na jo’o, ri ma’a xipjikja yo arkat k’o resolbido dyo, mbero ri tsja’a nzakja mamü nu ley.V.-Ri dyorü nu información, orientación ñe k’o ri nestago kja ne transarensia ñe akseso nu jña’a publika munisipal; kja ne pajina web (http://www.sanfelipe-delprogreso.gob.mx) ; mbero ri tsja’a ma ga mama nu Ley ne transferencia ñe acceso nu información publika k’ü pes’i nu jñiñi Ts’ibonrro.VI.- Texe yo te’e k’o ra rekonosigo naño disposisiones ne karakter federak ñe estatal. VII.- ri organizagoji mbara ri jñaji texe k’o tsjaji jango gi b’üb’üji.VIII.- Ri mañi k’o gi nestago o dya gi neji k’o in tsjaja ne municipio kja ne H. Ayuntamiento, mbara k’ü ne kabildo kja d’a botasion mbar ara nuji ma ra apro-bagoji, nzakja mama ne titulo desimo septimo nu ordenamiento.

Ts’ijña dyote (Art. 20).- Texe yo te’e ra kjaji yo k’o opjü andub’ü I.- Ra respetago ñe ra kumpligoji k’o mama yo arkate munisipal.II.- Ri ñusiji kja ye patro k’ü mamaji yo ley federal, estatl ñe munisipal, ñe yo dyaja kja ye padron nu yo constituyente ñe yo benefisiario nu serbisio, simi ri tsjotrüji yo jago fiscal.III.- Ri tsaji texe k’o mama yo ley federal, estatal ñe munisipal. Yo nana, yo tata, o yo nte’e k’o siji ts’itr’i ne ts’ixutr’i k’o na ts’ik’e pes’i sok’ü ra teji kja ngunxorü ndeze preskolar, primaria ñe sekundaria ñe ne nivel medio superior ñe ra risibidoji ne instruccion militar, nzakja mama ne ley ne serbisio militar nacional.Ri xipjiji yo arkate munisipal k’o texe yo te’e k’o dya para opjü ne xorü, ñe ri motibagoji mbar ara moji jango jinchiji.IV.- Ri kontribuigo k’o texe yo gasto publiko publiko k’o pes’i ne munisipio ri mo’o paegoji nzakja mama yo ley.V.- Ri pjos’üji yo arkate mbara ra paraji yo programa k’o b’üb’ü mbar ara mejo-ragoji ye salud publika.VI.- Ri unüji na jo’o ñe dabadiji yo informasion ñe yo datos estadistikos k’o ra dyorüji yo arkate.VII.- Ri utilizagoji ne jomü k’o ye norma k’o b’üb’ü kja ne Plan de Desarrollo Urbano.VIII.- Ri tsjotrüji in juama k’o pes’iji jango gi b’üb’üji mbara ya ra posüji yo

Page 13: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

13

kañab’ü.IX.- Ri pintaji in zumüji d’a vez nu tsjë’ë, nzakja ne ts’iiji indikao kja yo ngumü k’o b’üb’ü kja ne programa turistiko ñe nu desarrollo urbano yo estatal nzakja yo federal.X.- Ri paxüji in nzumüji, in ndendaji, in preduji k’o gi pes’iji. XI.- Ri ñusuji kja in ngumü ne plaka k’o pes’i ne numero ofisial k’o unü nu arkate munisipal.XII.- Ri participagoji kja ne sistema municipal nu proteccion cibil mbara ra kum-pligoji texe k’o nestago yo te’e, mara b’üb’ü d’a grabe riesgo, siniestro, katas-trofe o kalamidad publika.XIII. Ri pjos’üji nzakja mamü yo ley ñe yo reglamento, mbara ra atr’äji yo obro k’o nge’e mbara texeji.XIV.- Ri utilizagoji na jo’o yo serbisio publiko municipal para ri pjosüji ri mejo-ragoji ñe ri mejoragoji.XV. Ri xipji nu arkate municipal texe yo te’e ma ri jñanda d’a mbue’e ñe yo te’e k’o maltrato yo rejillas, tapas, koladeras, brokales nu sistema nu nreje potable ñe nu drenaje, yo poste, lamparas ñe ye luminaria, yo kable, yo linea ne kon-duccion elektrika e infraestruktura e infraestruktura ne nu red nu alumbrado publiko ñe nu mobiiario urbano o k’o pertenesigo nu gobierno munisipal.XVI.- Dya ri panuji yo kañabü, ñe yo desperdisio organiko ñe k’o ya nge’e orga-niko, nzakja likido ñe ye solventes, nzakja yo: gasolina, gas LP, petróleo ñe yo deribado ñe yo sustancia toxika o explisibas a las alkantarillas, posos de bisita, kajas de balbulas, parkes, jardines, ne vía públika, nu yo instalacione nu nreje potable ñe drenaje; kja texe yo jñi’i.XVII.- Ri partisipagoji k’o yo arkate municipal mara ri pjorüji ñe ri restaurago ne ambiente, nzakja ñe establesimiento, conserbasion ñe mantenimiento de biberos, kja ye forestasion ñe ye reforestasion jango gi b’üb’üji.XVIII. Dyäräji yo jña’a k’ü opjüji yo arkate munisipal kompetente, nzakja mamü nu ley.XIX.- Bakunar texe yo dyoxü kja in nzumü; nzakja yo dyo’o ñe yo mixi, nzakja mamü yo reglamento, dya ri jesiji ra mbedye kja ndañi, ri edyiji kja sentro muni-sipal de kontrol y bigilansia epidemiologika de rabia k’ü dya pje na je’e.XX.- Ri jñanda texe k’o kjaji mbara ri respetao nu dignidad umana ñe yo kos-tumbre k’o ri kjame.XXI.- Ri xipji kja dirección de seguridad publika munisipal , mari potü in nzumü, mbara ne arkate ra jyodü yo medida mbara ne transito ñe nu seguridad munisi-pal, mbara dya pje k’o ri tsja’a.XXII. Ri ma xipji kja ne kontaduria munisipal yo akto k’o dya na jo’o k’o kjaji yo serbidor publiko munisipal ma kjaji nu nu bepji, ximi kjü dya na jo’o in bepji.XXIII.- Texe yo b’ëzo ra ma jñusü nu chju’u kja ne junta munisipal ne rekluta-miento mbara ra kja’a nu serbisio militar.XXIV.- Pjorü texe yo nzumü kjü mi na zo’o ñe yo pes’i balor kultural k’o b’üb’ü a jñiñi Lipe ñe ri respetao yo dayo nzumü nzakja mamü yo lineamiento.XXV.- Ri xipji ne arkate munisipal yo nzumü k’ü dya jäbä na jo’o nzakja mamü ne plan munisipal ne desarrollo umano ne jñiñi Lipe, ximi yo sentro ne pobla-sion munisipal kjü dya pes’i lisensia ñe k’o inkumpligo k’o yo lineamiento k’ü yo fraccinamiento ñe tenencia k’o ne jomü.XXVI.- Ri solisitao kja d’a xiskuama ne H. Ayuntamiento yo permiso mbar ara kjaji da mbaxkua kja yo ñi’i ñe yo lugar publiko ñe mbar ara jñunü serenata o nango evento k’ü so’o ra alterago ne tankilida yo nte’e.XXVII.- Ri respetao texe yo disposisio legal, yo reglamento k’ü mama ne bando ñe H. AyuntamientoXXVIII.- Texe yo ra mama yo ley ñe yo dispisisio federal, estatal ñe yo munisipal.Ts’ijña dyote naja (Art. 21).- Yo besino ne jñiñi bezhiji ne karakter kja yo kaso k’ü ba enje: I.- Ma dya b’üb’üji kja ne munisipio ñanto zana ñe xi na punkjü ñe dya manji pjenga.II.- Ne besindad ga bezhi ma gi renunsiao kja ne sekretaria ne H. Ayuntamiento o mari potü in nzumü nango territorio munisipal ñe xi ri kjogü jñanto zana;

Page 14: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

14

ngextro yo kaso k’o kupa ne komision ofisial, d’a sodye, xorü ñe nango kausa k’o so’o ri mama kja d’a juisio munisipal.

Ts’ijña dyote yeje (Art. 22).- Ngge menzumü a jñiñi Lipe texe yo nte’e kjü b’üb’üji texe yo pa’a o transitoriamente kja ne territorio ñe dya pje jmürü texe yo requisitos kjü b’üb’üji kja ne besindad.

Ts’ijña dyote jñii (Art. 23).- Nge kjü pa’a kja ñi’i ñe visitantes texe yo nte’e k’ü b’üb’üji ne paso kja ne jomü munisipal nzakja turista mbara d’a mbepji kultu-rales ñe ne transito.

Ts’ijña dyote nziyo (Art. 24).- Nge extranjeros texe yo nte’e yo nango naciona-lidad k’ü dya nge mejikana, k’ü b’üb’üji janzi

Ts’ijña dyote tsi’ch’a (Art. 25).- Nge yo derecho yo b’üb’üji kja ne jomü, yo visitante, yo ngodü kja ñi’i ñe extranjerosI.- Kjü yo ley ñe yo autorida munisipa ra pjorüji.II.- Ra obtenigoji yo informasio, orientasio ñe auxilio k’ü ra nesta.III.- Ra usaji yo informasio, yo serbisio publiko ñe yo bienes komunes, nzakja ga mama yo ley ne Bando ñe in reglamento.IV.- k’ü ra recibio informasio kja yo órgano munisipal, k’o d’a solisitu k’ü ri opjü k’o yo mama yo lineamiento k’o materia ne transparensia ne akseso kja ne informasio publika kja ne ts’ib’ondo.V.- Ri pa’a kja ne órgano ne representasio besinal kja in jñiñi,kolonia, delegasio ñe subdelegasio o nanyo órgano ne Administasio Publika Munisipal mbara ra pjosüji.

Ts’ijña dyote ñanto (Art. 26).- Nge in obligasio mbara texe yo abitante, visitante nacional ñe yo extranjero respetao yo mama ne Bando, yo reglamento munisi-pal ñe nango k’o nge general.

TS’IB’ËPJI VNE GOBIERNO KJA TR’AJÑIÑI

Ts’ijña dyote yencho (Art. 27).- Ne gobierno ne munisipio a Jñiñi Lipe nge k’ü chju’u Ayuntamiento ñe ne ejekusión nu determinasion ra kja ne Arkate mu-nisipal k’ü nge nu enkargado ne H. Ayuntamiento ñe dirijio ne Administrasio Munisipal.

Ts’ijña dyote jñii (Art. 28).- Ne H. Ayuntamiento nge d’a Asamblea deliberante k’ü pes’iji d’a Arkate, d’a sindiko ñe dyech’a rejidores, k’ü juanü xi na punkjü yo nte’e munisipal.

Ts’ijña dyote nzincho (Art. 29).- Nu H. Ayuntamiento nzakja nzero kolejiado o pes’i yo siguiente atribusio:

I.- Nu reglamentasioII.- Nu superbisioIII.- Nu bigilansiaNzakja k’o mamü kja ne artikulo 31 nu Ley Organika kja tr’ajñiñi ne Estado.

Ts’ijña jñite (Art. 30).- Mbara nu kumplimietno ne yo fine, ne H. Ayuntamiento ra pes’i yo jña’a k’o b’üb’ü kja ne Konsitusio Politika ne yo Estado Unido Meji-kano, ne Konstitusio Politika ne Estado Libre ñe Soberano ne Mejiko, Yo ley Fe-deral ñe local k’ü d’a ñe otrjo emanen; ne Ley Organika Munisipal, el preidente Bando. Yo reglamento, yo sirkulares ñe naño disposisio munisipal.

Ts’ijña jñite naja (Art. 31).- Yo desisio emanadas ne H. Ayuntamiento deberagoji ñe kja’a nu pa’a k’o nu Arkate Munisipal ñe Otrjo Arkate Munisipal; ñe pjosüji

Page 15: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

15

k’o Arkate munisipal, mbara ne desempeño nu funsiones administrativas ñe ejekutibas del gobierno munisipal, d’a secretario ne H. Ayuntamiento, d’a Teso-rero, da Kontador, yo Direktor, yo Kordinadores, yo Subdirektores, yo Jefes nu Departamento ñe Komisiones k’ü xipji nu reglamento Organiko ne nu Adminis-tasio Publika nu a Jñiñi, angezeeji yo serbidore publiko munisipal.

Mbara ra kja yo pepji ne materia seguridad publica ñe evaluasio ne control de confianza yo pjorü yo te’e kja trañiñi,jango ra mamü ne arkate municipal ñe de kabildo ra funguji d´a secretario técnico ne seguridad publica,jango ra pesi texe yo xiskjuama mbarara kja yo pepji na jo´o, akjanü kjo mama kja trabun-do,ne te’e ra pjosü ne secretaria kja ne ayuntamiento.

Ts’ijña jñite naja (Art. 31).- Bis.- O pötü

Ts’ijña jñite yeje (Art. 32).- Mbara tsja’a ne perasio ne funsio administrativa ne H. Ayuntamiento pezheji k’o yo serbidore publiko ñe mbeñe yo nesesida ne mismo, ñe nu ts’ib’ëpji ñe xipji k’o base ne ley ts’ibëpji, yo serbidore publiko ne Estado ñe yo munisipio, ne yo ley kja ne materia, yo trabajador al Serbisio ne Estado ñe yo Munisipio, ne Rehlameto Interior ne bëpji ñe Kodigo ne Etika.

Ts’ijña jñite jñii (Art. 33).- Ne H. Ayuntamietno kjü integre k’o yo miembro ñe jyod’ü ñe pjorü ne kumplimiento ne yo obligasio k’ü ts’i yo ley ñe reglamento kja ne kaso. Yo komision permanente engueje:

1- Nu gobernasio, Seguridad Publika ñe Transito ñe Proteksio Sibil.2.- Nu planeasio mbara ne Desarrollo.3.- Hasienda4.- Nreje, Drenaje ñe Alkantarillado.5.- Chojmü, ngumpot’ü ñe Sentral nu Abastos.6.- Alumbrado Publiko7.- Obras Publikas ñe Desarrollo Urbano8.- Fomento Agropekuario ñe Foresal.9.- Parkes, Jardins ñe yo KAmposanto.10.- Kultura, Edukasio Publika, Deporte ñe Reciclasio11.- Turismo 12.- Pjorü ñe Restaurasio kja medio amiente13- Bëpji14.- Salud Publika15.- Ne yo te’e16.- Ne partisipasio siudadana17.- Yo jaji yo jñatrjo18.- Ne rebisio ñe aktualisasio ne Reglamento munisipal19.- Nu pjosü ñe atendigo yo dya in menzumü20. Proteksio ñe morü yo te’e kjo pesi discapasidad;21..- Dya ra kja chjmü’ü ñe dya ra mbe’e;22.- Pjorü yo te’e;23,- Ra Pjorü yo ndixu ;24,-Ra janrra ,so ra pesi ne información publica ñe Pjorü in dato kjo te’e;25.-texe kjo ra mamü ne kabildo, jango ra nestagome kja ne municipio.

K’o mama a xese, so’o ra kjaji yo komision transitoria mbar ara tendio yo chju’u kjü kjaji emergentes ñe eventual.

Ts’ijña jñite nziyo (Art. 34).- Ne H. Ayuntamiento ra resolbigo texe yo chu’u k’ü presentago k’o in dyojui kjara yo rekurso k’ü mama d’a nte’e contra yo mama ne sindiko munisipal kja ne Ayuntamiento ra pjosü k’o ne órgano ne konrol in-terno munisipal establesido legalmente k’o yo formalidade legales.kjo ra kja ne kontraloria interna ra pjosu kjo ne sindico municipal jango a kjanu ra disponigo ne lesgilasion aplicable.

Page 16: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

16

Ts’ijña jñite ts’ch’a (Art. 35).- Ne H. Ayuntamiento sesionara jango da pa’a jñin-cho pa’a , jango ra nestame ra jokuji ne asunto niji ,yo pala k’ü nge necesario ma yo asunto akjanü ba mama, he sesiones ra kjaji kja ne sala ne kabildos o ne resinto k’ü maji mi jingua.

TS’IB’ËPJI VINE YO FIN NE AYUNTAMIENTO

Ts’ijña jñite ñanto (Art. 36).- Nge d’a fin escencial ne H. Ayuntamiento k’ü ra jogü ra k’ara na jo’o texe yo nte’e kja ne munisipio, yo autorida munisipal suje-taa yo aksio yo mama anrübü:

I.- Ra kja kjü ra atendio yo nesesida yo besinu ñe abitante mbara ünü d’a na jo’o zak’ü k’o ne organisasio ñe funcionamiento yo obra ñe serbisio publiko dya nrumü credo relijioso ñe preferensia politika.II.- Ra preserrvago ne dignida mbara yo nte’e kjana respetar, promover, regular ñe pjonü ne gose ñe ejersisio yo derecho fundamental, kja yo ekida ñe igualda yo nte’e; nzakja mama ne konstitusio politika yo estados unidos mejikanos. Yo mama k’ü ngeme deakuerdo k’o nujna, selebrados mbor ne tr’arkate ne Repu-blika ñe aprobao ne senado ñe yo ley general, federal ñe lokales.III.- Ra kjaji yo kondisio necesario mbara ne desarrollo ne kultura ne respeto yo derecho umano, ekida ne genero ñe liberta fundamental nu promobera kja ne poblasio d’a konsiensia solidaria ñe pjoxe.IV.- Ra prokurao ne orde, ne segurida publikañe ne trankilida yo nte’e kja ne munisipio. Mbara kjaji ne armonía sosial k’o ne defensa ne yo intere ne kolekti-bida ñe proteksio ne integrida yo nte’e ñe in biene. V.- Salbaguardar ñe garantizao ne autonomía munisipal ñe ne estado ne dere-cho.VI.- Ra promobio ne desarrollo kultural, sosial, ekonomijo ñe deportivo ne yo abitante kja ne munisipio mbar ara garantisao ne moralida, yo bedye k’o kja ñe na jo’o ra usaji ne zünü libre.VII.- Ra preserbago ne integrida nu jomüVIII.- Ra promobigo ne integrida sosial k’ü yo abitanteIX.- Reserbago ñe fomentago ra s’iya ne patria, yo valor sibiko ñe kultural kja yo abitantes mbar ara fortalesigo ne solidaridad nacional.X.- Ra promobigo ne acuerdo ñe ra te’e yo jñiñi mbara texe yo delegasio ñe subdelegasio ñe yo uso ne jomü ne munisipio.XI.- Preserbao ñe fomentao yo valores sibikos ñe kulturales mbara akreditao ne identidad munisipal.XII.-Ra promobigo, ra kja’a ñ era fortalesigo yo ñi’i mbar ara partisipao texe yo nte’e mbara kjü dats’e o k’o d’a ts’imutü ra kjaji planes ñe rogramas munici-pales.XIII.- Ra impulsago ne edukasio ndeze preeskolar, primaria ñe sekundaria, ñe edukasio media superior, xo yo extraeskolar kja ne poblasio partisipando kja yo programa edukatibos k’o ne ts’ib’ondo ba mama mbara ne H. Ayuntamiento.Xo akjanu ra promobigoji ne fomento ne kultura kja yo ts’itr’i ñe yo tri’i kolabo-rando k’o ne sosiedad sibil ñe difundiendo k’o yo menzumü ne importancia ra jogü ne komprensio ñe expresio linguistikaXIV.- Ra preserbao, inkrementao, promobio ñe reskatao ne patrimonio kultural ñe yo area k’ü na zo’o, k’o ya muezhe ñe arqueología mbar ara garantizao ne preserbasio ne identida.XV.- Ra kjaji ñe fomentagoji na konsiensia kjü nge dats’e ñe sosia mbar ara preserbao ne ekilibrio ekolojiko ñe ra pjorüme ne ambiente munisipal.XVI.- Ra promobio ne desarrollo kultural, sosial, ekonomiko ñe deportibo mbar ara kjaji da edukasio integral kja yo nte’e ne munisipio. XVII.- Ra promobio ñe protejio yo kostumbre, tradisio ñe kultura yo mutü et-nikos kja ne munisipio k’o yo nge kultural, sosial, politiko ñe ekonomiko. Xo akjanü ra kjaji kjü yo mut’ü, asosiasio o nte’e k’ü interesao ne fomento kultural, ts’ibepji ñ ene jña’a jñatrjo kja in munisipyo.

Page 17: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

17

XVIII.- Impulsago yo ts’ibepji kja “Mbaskua kja yo jñiñi ñe yo kultura jñatrjo” k’o ne partisipasio ne patronato k’ü integrado mbara nujyo ñe kordinao nanyo ts’ibepji kultutal. XIX.- Ra promobio ne efisiensia kja ne desempeño ne funsio publika kja ne transparensia, onrrades, umanismo ñe espíritu ne serbisio mbar ara b’üb’üji na jo’o yo nte’e.XX.- Ne H. Ayuntamiento ra unü rekonosimiento mbara texe yo nte’e k’o kjaji na jo’o in bepji kja yo jñiñi.XXI.- Ne arkate munisipal ra kontribuigo k’o ne autorida federal ñe estatal mbar ara ts’aji na jo’o yo bepji.XXII.- Ra kombatio, prebenio ñe nguarü yo diskriminasio sosial ne prombio ne respeto nu derecho umano ñe ne igualda ne b’ëzo k’o yo nrinxü.XXIII.- Pjorü yo derecho k’ü pes’i yo nrinxü mbara da sak’ü libre ne violencia, yo derecho yo ts’itri ñe yo tr’i’i, y pale ñe yo male k’ü pes’iji da diskapasida, yo indígena, yo jñiñi ne yo ts’iñiñi kjana yo nanyo nte’e k’ü dya pje so’o ra jñana.Ne Ayuntamiento ra mama yo medida k’o nge necesario mbra ra so’o ra pepji texe yo nte’e k’ü pes’i na diskapasida.XXIV.- Ra promobio programa ne prebensio, atensio, tratamiento ñe k’ü ra nguarü ne chju’u kja da bedyi.XXV.- Ra garantisao yo nte’e nu derecho kja da ambiente k’ü na jo’o, salud, bienestar, proteksio, preserbasio, uso ñe aprobechaminto sostenible yo ele-mento ñe rekurso natural.XXVI.- Ra reformao, ekspandio, publikar ñ era kja’aje k’ü mamü ne Bando Muni-sipal ñe yo nanyo disposisio normatiba ne karakter Munisipal.

Ts’ijña jñite yencho (Art. 37).- Mbara ra kumpleji yo fin k’ü mama nu artikulo axese yo autorida Munisipal pes’i nu fakultad k’ü mama anrüb’ü:

I.- Ne reglamentasio mbara ne rejime ne gobierno ñe administrasio interna.II.- Ne ejersisio, promosio ñe jestio mbara ne kumplimietno yo ordenamiento legal k’ü in kompentensia.III.- Ne inspeksio, superbisio ñe bijilansia mbar ara ts’aji yo disposisio legal k’ü in kompetensia.IV.- Ne kordinasio k’o yo instancia Federall ñe Estatal k’ü interbenigo kja in jurisdiksio.

JÑA’A JÑIINE YO AUTORIDA AUKSILIA ÑE ORGANO NE PARTISIPASIO SIUDADANA

TS’IB’ËPJI I.NE YO AUTORIDA AUKSILIA

Ts’ijña jñite jñincho (Art. 38).- Nge yo autorida auksilia kja ne munisipioI.- Yo arkate munisipal.II.- Yo subdelegado munisipal.III.- Yo jefe ne sector o ne seksio.IV.- Yo jefe ne mansana.V.- yo konsejo ne partisipasio siudadanaVI.- Jefe ne segurida

Yo kargo ne autorida auxiliar ng onorifikao ñe dya pje ra resibigoji tr’opjü.

Ts’ijña jñite nzincho (Art. 39).- Yo autorida auxilia munisipal ra pepji nu jango toka mbar ara mantenigo orde, trankilida, pas sosial, ra pjorü in besinü ne yo abitante kja nu nzumüji; texe k’o integrida, onrades, imparsialida ñe justicia mbara kjü texe yo besinü ra benefisiago ñ era kjaji kontansia k’ü r ama orüji in ts’ijñiñi nzakja ga mama yo ley, ne Bando Munisipal ñe yo reglamento.

Page 18: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

18

TS’IB’ËPJI II.YO ARKATE ÑE YO SUBARKATE MUNISIPA

Ts’ijña nzite (Art. 40).- Yo arkate kja na yo subarkate kja munisipa ra pepjiji kja in jurisdiksio nzakja autorida auxilia ne ayuntamiento, nzakja yo mama ne ley organika munisipa, ne Bando Munisipal ñene reglamento.

Ts’ijña nzite daja (Art. 41).- Yo arkate ñe yo subarkate munisipa, ngeji d’a kon-dukto permamente mbara ra jña’a, gestionago ñe konsultago kja yo nte’e kja nu jñiñi ñe ne H. Ayuntamiento.

Ts’ijña nzite yeje (Art. 42).- Kja’a d’a delegasio munisipa ra b’üb’ü jñi’i yo ar-kate propietario kja na jñi’i suplente ñ era mamüji k’o ra ngeme daja, k’o yeje ñe k’o jñii arkate.

Jango ra funji yo arkate ñe yo subarkate ra kja jango mama ne xikjuama kjo funguji ne ayuntamiento,jango ra bubu yo ndixu ñe yo bezo, da so ra kja pro-pietario.

Ts’ijña nzite jñii (Art. 43).- Kja d’a subdelegasio munisipa so’o ra kara jñi’i sub-arkate ñe jñi’i suplemente ñe ra chju’u: daja, yeje ñe jñi’i subarkate.

Ts’ijña nzite nziyo (Art. 44).- Yo arkate ñe yo subarkate munisipa pes’i yo jña’a k’ü mama anribü:

I.- Jñanra k’ü ra kumpli ne Bando Munisipa ne yo disposisio reglamentaria k’ü opjü ne H. Ayuntamiento ñ era xioji ne dependisia administrativa korrespon-diente yo dya kumpli k’o nujnu.II.- Partisipasiago kja ne elabrasio ñe ejekusio ne Plan ne Desarrollo ñe ne Desa-rrollo urbano ñe yo programa kjü nujnu deribe kja nu kaso.III.- Promobio e partisipasio yo besinü mbara ne kumplimiento ne yo plan ñe yo programa ne H. Ayuntamiento.IV.- Raauksiliago ne secretario ne H. Ayuntamiento k’o ne informasio ra ne’e mbar ara kja’a yo sertifikasio ñe pjosü mbar ara kja konstansia kjü neji yo nte’e kja d’a ts’ijñiñi. Ante ra eksibio yo konstansia o yo xiskuama k’ü ra neji; k’o ne xisk’ua so’o ra mama k’ü ri b’üb’ü kja da ts’ijñiñi nzakja ga mama ne artikulo 17 kja ne Bando.Yo konstansia k’ü ra ünü ne arkate o ne subarkate ra usaji ngextro d’a xiskuama k’ü ünü ne H. Ayuntamiento.V.- Ri nge jestor kja ne H. Ayuntamiento mbar ara jok’ü yo chü’ü kja nu ts’ijñiñi.VI.- Ri mama periodikamene kja in ts’ijñiñi ñe ne H. Ayuntamiento ne estado k’ü pes’i yo asunto k’ü so’o ra kja’a. VII.- Ra intentao kja nu kompetensia ne konsiliasio yo chjü’ü in besinü ñe ma nu kaso peñe kja ne depensensia ñe autorida pertenente mbar ara solusionago yo chjü’ü.VIII.- Cordinago k’o ne komisariaddo ejidal mbara k’o ra kumpleji yo plan ñe yo programa ñe desarrollo urbano nzakja ra prebenigoji k’o ra jäbä nzumü iregu-lar, kjana ne kumplimiento ne yo ordenamento ambiental mbar ara kombatio yo okü yo za’a.IX.- Kjaji yo programa ne epji mbara yo delegasio ñe subdelegasio k’o ne ase-soría ne H. Ayuntamiento.X.- Pjosüji k’o ne H. Ayuntamiento k’o materia ne segurida Publika, Proteksio sibil ñe k’o yo serbisio publiko kja in ts’ijñiñi.XI.- Kjaji nzakja in nesesida ñe k’o in kordinasio k’o ne Direksio ne Desarrollo Urbano ñe obras Publicas yo plao in ts’ijñiñi, nzakja ga b’ü’ü yo ndañi ñe yo ñi’i.XII.- Yo autorida auksilia sö’ö ra usaji yo atribusio kjü pes’i ne reglamento res-pektibo.Ñe ra ünüjji ma ra nguarü nu mandato ne H. Ayuntamiento k’o funsio kja d’a akta ñe kja d’a inbentario, yo obra k’ü dya kjuarü, yo tr’opjü kja na yo xiskuama

Page 19: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

19

ñe ne sello ofisia, ma dya ra kumple ra bezhi in derecho.

Ts’ijña nzite nziyo (Art. 44) Bis.- Yo arkate ñe yo sub-arkate dya so’o ra:

I.- Kobraji kontribusio munisipa ma dya pje mama ne ley.II.-Autorisagoji ne ri d’a tipo ne lisensia mbar ara jäbä nzumü ne aliniamiento o mbar ara xokü d’a establecimiento.III.- Ra ts’otr’ü kja pjorü yo nte’e ma dya para yo Autorida Munisipa ñe yo auto-rida korrespondiente.IV.- Ra jiezi ra peye kja pjorü yo nte’e k’ü o ts’aji d’a delito ne fueron común ne Federal. V.- Ra autorizago inumnisasiones ñe eksumasiones ma dya pje kumpjeji k’o yo mama ne ley. VI.- Ra kja’a k’o dya mama ne Bando ñe nanyo ordenamiento munisipa.

TS’IB’ËPJI III.NE YO KONSEJO NE PARTISIPASIO SIUDADANA

Ts’ijña nzite tsi’ch’a (Art. 45).- Yo konsejo ne partisipasio siudadana nge órga-no auxiliar ne gestio, promosio ñe ejekusio: sirbindo nzakja enlace mbar ara jña’a ñe ra pepji k’o ne rs’ijñiñi ne yo autoriza. Nujyo pes’i yo jña’a k’ü mama= anrübü:

I.- Pepji kja ne mjoramiento ñe superbisio yo serbisio munisipal.II.- Promobio ne partisipasio siudadana ma ra ts’aji yo plan ñe yo programa ne H. Ayuntamiento.III.- Yo te’e ra jñaji ma ra xipji yo Arkate Munisipal ma na particular ra ne’e jäbä d’a ngumü nzakja mamü ne desarrollo urbano mbara ra prebeni yo asentamien-to urbano irregular, nzakja yo establecimiento nu naño komersio.IV.- Ma ra deteriorago ne ambiente mbo yo kañabu so’o ra ma’a sogü nu keja kja ne dependencia.Ts’ijña nzite ñanto (Art. 46).- Ne konsejo de Partisipasio Siudadana ngeztr’o ra pjosü kja ne H. Ayuntamiento, nzakja mama en Ley Orgánika Munisipal kja ne ts’inonrro ñe ne Bando Munisipal.

Ts’ijña nzite yencho (Art. 47).- Kja ne Kabesera Munisipal,kja jñiñi, arkate ñe yo subarkate,jango kja yo pale mi jingua, so ra b’üb’ü d’a Konsejo jango ra partisipago yo nte’e o jango yo te’e ra mamü, jango ra representago texe yo te kja jñiñi.

Ts’ijña nzite jñincho (Art. 48).- Kja ye Konsejo ne Partisipasio Siudadana ra b’üb’ü: d’a arkate, d’a secretario, d’a tesorero ñe ye’e bokales k’o ra siji d’a te’e k’ü ra pjosüji ñe xii ra pjosü k’o ne jefe ne manzana.

Ts’ijña nzite nzincho (Art. 49).- Ma ra d’a nte’e kjü b’üb’ü kja ne Konsejo ne Partisipasio Siudadna ra pot’pjü jango b’üb’ü o ma dya ra kja’a k’o mama nu ley, ne Ayuntamietno ra designao na sustituto.

TS’IB’ËPJI IVNE YO ORGANISASIO SOSIA REPRESENTATIVA NE YO KOMUNIDA

Ts’ijña tsi’te (Art. 50).- Ne H. Ayuntamiento ra promobio mbara k’ü ye nte’e ra partisipago kja ye obra ñe kja ye serbisio publiko, ximi kja ye programa nu serbisio sosial boluntario.

Ts’ijña tsi’te naja (Art. 51).- Ne Komite ne Planasio kja Desarrollo Munisipa nge d’a organismo k’o pjosü ra nu’u ñe ra resolbido yo chjü’ü k’ü afektago yo nte’e.

Page 20: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

20

Ts’ijña tsi’te naja (Art. 51). Bis.- Ne H. Ayuntamiento Ra promobiso in partisi-pasio ye nte’e, ye organizasion publika ñe privada, yo organismo k’o ya ngeje gubernametales mbar ara konstruigo ne “Patronato yo mbaxkjua yo jñiñi ñe ne Kultura Jñatrjo”, mbe ra tsjaji jango mama ne ley korrespondientes.

Ts’ijña tsi’te yeje (Art. 52).- Yo atribusio nu Komisio ne Planeasio ñe Desarrollo Munisipa ngeje yo konteplago ne Ley Orgánika Munisipal ñe ne Ley ne Planeasio según jango ma’a; ñe in Reglamentasio ra ma’a nzakja mama ne Munisipio.

Ts’ijña tsi’te yeje (Art. 53).- Nu H. Ayuntamiento ra mürü yo nte’e kjPu ra nu’u ra usa na jo’o ne jomü, k’o ra binkulao k’o ye estruktura k’o ne Konsejo ne Partisipasio Siudadana, yo Autorida Auksiliar ñe yo nte’e nu jñiñi; dyo ra kjaji ngeje yo ra dyonüji kja n ara posüji ne Arkate Munisipa, texe ra protejigoji yo nte’e nu jñiñi.

TS’IB’ËPJI VNE YO JEFE NE SEGURIDA

Ts’ijña tsi’te nziyo (Art. 54).- Yo jefe nu Segurida ngeje ye Arkate k’o pjosü, ñe ra juanuji nzakja yo mbezhe ne abitantes k’o so’o ra ngemeji jñi’i mbo delega-sio o subdelegasio ne so’o ra ñuspjü daja mbo nzinte nte’e.

Ne ayuntamiento ra fortalecio ne particiacio yo tri’i ñe yo xuntri kja yo kampaña komunitaria ne seguridad publika ñe ne prevencio ne delito, k’u ra promovio yo praktika k’o na jo’o ñ ene prevencio yo kondukta antisocial.

JÑA’A NZIYONE NU ADMINISTRASIO PUBLIKA MUNISIPA

TS’IB’ËPJI INE NU ORGANISASIO ADMINISTRATIBA

Ts’ijña tsi’te ts’ich’a (Art. 55).- Nu Arkate Munisipa ngeje ne ejekutor ye deter-miasio kja ne H. Ayuntamiento k’o ngeje nu titular nu Administrasio Publika Munisipa.

Ts’ijña tsi’te ñanto (Art. 56).- Nu administrasio Publika Munisipa so’o ra desen-tralisado segur a konbenigo, mbe ra ñu’u k’o pes’i nu kapasida administratiba ñe ne disponibilidad finansiera nzakja mama nu Ley k’o korrespondigo.

Ts’ijña tsi’te yencho (Art. 57).- Mbara ye asuntos nu Administrasio Publika Sen-tralisada, nu Arkate Munisipa, ra pjosü nu sekretaria ne H. Ayuntamiento Ne Tesoreria Munisipal, Ne kontraloria Interna Munisipal, yo Direksione ne area, yo koordinasio, yo komisio texe k’o ra nestago.

Jango ra pjosü yo jñaji ra kja na jo’o Publika Munisipa ra pjonsu da’a secreatrio técnico kjo ra kja na jo’o munisipa.Nu H. Ayuntamiento ra pes’i d’a unika ventanilla jango ra petr’eji in skjuama yo nte’e yo k’o ra neji, k’o ra mandagoji, yo Arkate Federa, Estata ñe Munisipa ñe k’o ra presentao yo nte’e.

Ne Tesoreria Munisipa mbar ara mürü yo tr’opjü, ra pes’i d’a ventanilla unika ñe k’o ra pjosü yo te’e, ra pes’i in sokü ra kumpligoji yo obligasio fiskale ñe deter-minasio yo monto mbara pagar, ra mama janzi ra ts’ontr’ü yo nte’e.

Ts’ijña tsi’te jñincho (Art. 58).- Nu Administrasio Publika Munisipa desentrali-sada ra komprendigo:I.- Yo organismo publiko desentralisado nu karakter munisipa.II.- Yo empresa ne partisipasio munisipa; ñe

Page 21: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

21

III.- Yo fedeikomiso jango ne Munisipio jenge ne fideikomitente.

Ts’ijña tsi’te nzincho (Art. 59).- Yo órgano nu Administrasio Publika Munisipa mbara ra so’o ra kja’a in mbepji, ra kja’a na forma programada ñe k’o base ñe yo politika, yo propiedad ñe yo restriksiones k’o establesigo ne H. Ayuntamien-to ñe ne Plan ne Desarrollo Munisipa.

Ts’ijña ñante (Art. 60).- Yo órgano sentralizado ñe yo desentralisado k’o ne Administasio Publika Munisipa ra mürüji mbara ra unüji yo informasio ñe mbara ra kjaji in mbepji.

Ts’ijña ñante naja (Art. 61).- Nu Arkate Munisipa ra jokü texe k’o ya ngeme klaro nu yo órgano ne Administrasio Munisipa.

Ts’ijña ñante yeje (Art. 62).- Nu Arkate Munisipa ra promulgao ñe ra publikago ne Reglamento Interno ne Trabajo yo Serbisio Publiko k’o kja’a ne H. Ayunta-miento ñ era omitigo kja mañi yo sirkula, yo reglamento, ñe texe yo ra kja’a ra funsionago yo órgano kja nu Administasio Publika Munisipa.

Ne reglamento Interno ne Trabajo yo Serbidore Publiko ne H. Ayuntaminto ra regulago ne ejersisio publiko, ne rekonosimiento ñe yo estimulo nu desempeño nu prinsipio n e merito, kapasida, yo derecho, yo obligasio ñe nu regime disipli-nario nu k’ü ra ngeje sujetao.

Ts’ijña ñante jñite (Art. 63).- Ngeje yo Arkate Fiska nudyo H. Ayuntamiento nu Jñiñi Lipe. I.- Nu H. Ayuntamiento. II.- Nu Arkate MunisipaIII.-Nu Sindiko MunisipaIV.-Nu Tesorero Munisipa

Yo sobdirektore nu Tesoreria, yo Notifikador ñe yo Ejekutor ne Resago jo pes’i derecho k’o ra mama ne Tesorero Munisipa. Yo tr’opjü k’o ra k’otr’ü yo nte’e ra rekonosigo mbo yo xiskjuama k’o ra unü nu tesorería Munisipa.

Ts’ijña ñante nziyo (Art. 64).- Ne Munisipio so’o ra publikago kja ne Gaseta Munisipa kja ne pajina Web (www.sanfelipe delprogreso.gob.mx), k’o ra auto-risago ne H. Ayuntamiento, k’o ra xipji yo nte’e texe k’o kjaji nzakja mamü nu Ley ne Transparensia ñe Akseso nu Informasio Publika kja ne ts’ibonrro ñe in Reglamento Munisipa nzakja establego ne Unidad ne Informasio Munisipa yo ra tsjogü d’a pa’a despues ma ra publikagoji.

TS’IB’ËPJI II.NE YO AKTO ADMINISTRATIBO

Ts’ijña ñante ts’ich’a (Art. 65).- Ne H. Ayuntamiento pes’i derecho k’o ra unü ne Konstitusio Politika ne yo Estado Unido Mejikano, ne Konstitusio Politika ne Estado Libre ñe Soberaro ne Mejiko ñe ne Ley Organika Munisipa, prebia autori-sasio ne Lesjislatura Lokal, ra so’a ra kja’a yo;

I.- Ra obtenigo ts’itropjü, kja ra ngontr’üji ante k’ü ra nguarü in jestio ne H. Ayuntamiento.II.- Unü yo bien inmuebles ñe muebles.III.- So’o ra unüji in bien kja arrendamiento mba’a ante k’ü ra nguarü in jestio ne H. Ayuntamiento.IV.- Raselebragoji kontratos mbar ara kjaji onepji ñe ye presentasio ne yo serbi-sio, ante k’ü ra nguarü nu jestio ne H. Ayuntamiento.V.- Ra potüji yo uso yo viene inmueble k’o usa yo nte’e.

Page 22: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

22

VI.- Ra potüji yo serbiosio publiko k’ü nge bien Munisipa.VII.- Planea ñe regula k’o d’a ñano Munisipio mbepji junto ñe kordinado mbara ne desarrollo yo jñiñi konurbado.VIII.- Ra pepji k’o naño yo Munisipio yo konbenio ne kordinasio mbar ara kjaji na jo’o yo serbisio publiko xi so’o ra konsesionao yo serbisio publiko nzakja mamü nu desposisio juridika.

Ts’ijña ñante ñanto (Art. 66).- Ne H. Ayuntamiento kja ne Jñiñi Lipe ra kjaji yo konbenio mbar ara kjaji junto konbenio ñe ye administrasio fiscal k’o naño yo Ayuntamiento Gobierno Estata, Federa, yo institusio ne Asistensia Pribada, yo organismo PPubliko Desentralisado ñe yo Deskonsentrado Federale ñe Estatale, yo Organismo k’o dya nge yo Gubernamentale, yo Organismo o yo Repreetasio-ne Inernasionale; ximi yo emprea publika ñe yo privada.

Ximi ra suskribido konbenio k’o ne Gobierno nu Ts’inbonrro, k’o ne Sekretaria ne Segurida Siudadana ñe k’o nanyo yo Munisipio mbar ara kjaji ye Polisia Estata Kordinadora ne Entida; mbara k’ü ante k’ü ra juanü yo, ra ebaluagoji, sertifika-goji ñe ra kumpligoji k’o ne Programa ne Kapasitasio ne Mandos kja ne Marko nu Sistema Nasiona ne segurida.

TS’IB’ËPJI III NE PATRIMONIO MUNISIPA

Ts’ijña ñante yencho (Art. 67).- Nu H. Ayuntamiento nzakja entida juridika, pes’i inn patrimonio propio nujnü pes’i k’ü mamü anrübü:I.- Ne Munisipio pes’i yo bien mueble ñe inmueble.II.- Yo bin k’o destinago mbara d’a serbisio publiko. III.- In bien.IV.- Yo bien k’o ngeje mbara texe yo nte’e.V.- Yo kapita ñe yo kredito a fabor nu H. Ayuntamiento, ximi yo interese ñe yo producto k’o tonji.VI.- Yo renta ñe yo producto in biene.VII.- Yo partisipasio Estata ñe Federa k’o resibido, nzakja mamü ne Lejislasio k’ü petenesigo dyo.VIII.- Yo donasio, erensia ñe yo legado; ñeIX.- Texe ye persepsione o yo ingreso k’o ra mamü nu Ley ne yo Ingreso Muni-sipa, ne Kodigo Finansiero kja nu Entida, xi k’o mamü ne Lejislatura local, ne texe lo legal kja ra resibido.

Ts’ijña ñante jñincho (Art. 68).- Mbara texe yo bien mueble ñe inmueble yo ngeje nu H. Ayuntamiento ra pes’i d’a skuama jango ra opjüji texe yo tr’opjü k’o ra kjaji.

Ts’ijña ñante nzincho (Art. 69).- Ngextro ne H. Ayuntamiento so’o ra akordao ne destino o uso k’o ra ünüji yo bien mueble ñe inmueble kja in propiedad, texe ra jyodü ra satisfacio yo necesidad publika, ngextro jyo so’o ra jyambü kja ne inventario general yo bien mueble ñe inmueble ma ri mamü pjenga, ñe k’o ne aprobacio ne kabildo, ñe mara unü zets’i ne Legislatura ne Estado o ma ra opjüji na xiskuama judicial.

Ts’ijña yente (Art. 70).- Texe yo bien mueble ñe inmueble yo in tsjaja ne Munisi-pio ra opjü ne Sekreataria ne H. Ayuntamiento k’o ra pjosü ne Sindiko Munisipa ñ ene Kontraloria Munisipa.

TS’IB’ËPJI IVNE NU KONTADURIA MUNISIPA

Ts’ijña yente naja (Art. 71).- NE kontraloria Munisipa ngeje nu pes’i in sokü ra planeao, yo programa, organosao ñe ebaluao yo jestio publika; yo atribusio

Page 23: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

23

ngeje;I.- Planeao, orgaisao ñe kordinao yo sistema ne control ñe ebaluasio ne admini-sitrasio Publika Munisipa.II.- Ra bijilago kjü ra kumpligo texe ye norma ne control ñe fiskalisasio.III.- Ra rebisago, ra kjaji ye visita teknikas ñe ye autoria ye unidade administra-tiva munisipa, mbar ara ñuji kjü kjaji na jo’o texe in mbepji. IV.- Ra rebisago texe ye jestio k’o kja’a yo konsejo ne PArtisipasio Siudadana, ngekjo ra pjotr’üji na jo’o texe yo bien.V.- Ra suerbisago ye unida administrativa mbara ra sujetago kja ye sistema ñe ye procedimiento korrspondiente mbara ra mantenigo na control mbara ye funcionamiento, yo responsabilida ñe ye kompetensia nu yo serbidore publiko.VI.- Ra putüji ye xiskjuama o kja ye instancia k’ü pertenesigo ye procedimiento administartibo disiplinario ne rarsitorio yo serbidore publiko munisipale, mbar ara ts’aji nu reglameto interno nu bepje ñe ne normatibida.VII.- Ri partisipago ma ünüji ñe ma resibigoji nu area kja ne Administrasio Pu-blika Munisipa ñe yo orgnanismo auksiliar.VIII.- Ra integrao ñe ra promovio ne kapacitacion ñe ne participacio yo komite siudadano ne kontrol ñe bigilansia, k’u ngeji yo enkargado ra bijilao yo obra publika munisipal ñe estatal, kjana yo omite siudadanone control ñe bigilancia k’u para na punkjü ne segurida publika, enkargada ra jñanraji ne bepji yo ele-mento ne segurida publika, nzakja mamü ne nomativa k’u ra kjaji. IX.- Ra partisiago kja ye akto k’o entrega yo obra publika.X.- Teexe k’o toka jo kja in mbepji.

Ts’ijña yente yeje (Art. 72).- O pötü

TS’IB’ËPJI VNE NU PLANEASIO MUNISIPA

Ts’ijña yente jñii(Art. 73).- Ne H. Ayuntamiento ra formulago ñ era ebaluago in mbepji ne Plan ne Desarrollo munisipa mbara ne tsjë’ë 2016-2018.

Tanto ne elaborasio ñe ne ebaluasio nu plan, ra kjaji joga mamü ne Ley nu Planeasio ñ ene Kodigo Finansiero nu Ts’ibonrro ñe yo Munisipio; ne H. Ayunta-miento ra unü saber texe yo nte’e.

Ts’ijña yente nziyo (Art. 74).- Ne H. Ayuntaiento ra promovido ye partisipasio yo nte’e k’o ye tr’onü mbara kjaji, ra ejekutago ñ era ebaluago ye proyectos ñe yo aksio k’o ra benefisiago in te’e ne jñiñi Lipe.

Jango ra janda yo peji ne servidores publico municipa,akjanu ra janda yo tra-mite, ra kja yo tr’onü texe yo te’e nguekjua ra mama ko tjsa na jo’o in pepji nguekjua ra kjaji texe akjanu

JÑA’A TS’ICH’A.NE BIENESTA SOSIA, SALU ÑE NE DESARROYO EKONOMIKO.

TS’IB’ËPJI INE YO BIENESTA SOSIA

Ts’ijña yente ts’ich’a (Art. 75).- Ne H. Ayuntamiento pes’i in sok’ü ra kja’a k’o yo opjü andub’ü mbara ne bienesta sosia.I.- Ra usa texe yo nestago mbara unü serbisio yo nte’e k’o ngeje nu munisipio, mbero ra tendigo yo mas nestago, k’o yo ra tsjaji k’o yo programa sosia, ñ era unüji serbisio ñe asistencia sosia mbar ara unüji oportunidad mbar ara mejorao texe yo nte’e.II.- Ra impulsa nu desarrollo, ne yo serbisio k’o insfraestruktura kja ye jñiñi k’o mas nestago.

Page 24: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

24

III.- Impulsao ne educasio eskolar, exraeskolar, ñe bilingüe,kjana ne alfabetiza-cioñe ne edukasio mbara yo te’e k’u na nojo ñe k’o xi ts’ik’e, ra jiodü kontribuir kja ne reducio ne brecha digital ñe kordinao k’o yo dependencia yo gobierno ne republika ñe estatal, rganismo k’u dya nge gubernamental ñe asosiaco sivil, mbar ara impulsagoji ne superasi yo kombenio mbara ne aplikasio ñe mejora ne kobertura yo servisio k’u ra propisiao ne desarrollo integral ne poblasio.IV.- Ra impulsago ñe ra promovido ye mbepji deportiva, kja texe ye institusio edukatiba k’o b’üb’ü kja ne munisipio, nu k’ü ra pepji k’o ye Instansi Federa, Estat ñe privada; nga kjanü ra fomentagoji yo dadyo jomü mbara ne deporte ñ era p’orüji yo b’üb’ü k’o ra posüji texe yo nte’e ye arte auxiliar.V.- Ra promovido yo programa jango ra b’üb’ü d’a ät’ä asitensial, deportibo, sosia, juridiko ñe orientasio ossia mbara ye ts’itri, ye ts’ixutri, ye tri’i, ye ndixü, yo nte’e kjü pes’i d’a diskapasida, ñe ye mate ye tata k’o ya pes’i jok’o ra pjorü.VI.- Ra partisipago ñe ra promovido ye inbestigasio kja ye chu’u k’o pes’i ne jñiñi mbar ara tomaji ye medida k’o ye asistencia e ye orientasio sosia.

Mara nuko, ra kjaji accio k’o ne kordinacio k’o yo autorida k’o yo nanyo jñiñi mbar ara pjorüji ne inegrida ne poblasio kjana ne jmicha publika ne jñii ñe ne tr’ajñiñi.VII.- Ra tsjaji kordinadamente k’o yo naño institusio publika ñe probada yo aksion, yo obra ñe yo serbisio mbar ara promobio ne asistencia sosia ñ ene kultura altruista.VII.- Ra jomentao ne partisiasio yo nte’e mbar ara b’üb’ü na programa sosia kja ne munisipio.IX.- Ra tsa’a ye aktivbidade mbar ara fomentao ñe ra promobio ne sibismo, ne rekreasio, yo trejñe, ne kultura, yo tradisio ñe yo mbaskua popula.X.- Ra prmobio k’o yo te’e ne organisasio mbar ara prebnio ra kombatio ñ era atendio ne farmakodependensia ñe tabaquismo ñ ene alcoholismo.XI.- Ra promobio k’o yo institusio publika, probada ñe sosia, yo programa jango ra difundigojme nu planifikasio ne bedye ñe nutrisiona, si ra tsjajme yo campa-ña preventiva mbara ra kombatio yo kosa k’ü ra dañao in salu.XII.- Ra propisio k’o yo institusio ne salu ra ünü yo atensio medika kja ne mu-nisipio, xi ra impulsao yo programa k’o prebenigo yo enfermeda infeksiosa.XIII.- Ra jñanrra k’o ra kumplio k’o yo ley ñe reglamento mbara ne asistencia sosia.XIV.- Ra opjü ñ era ünü yo reglamento ñe yo disposisio mbara ne desarrollo sosia.XV.- Ra ätr’äji yo programa k’o ra kontribuio mbara jokü yo kondisio, nu po-bresa extrema, ñe ra pjosü k’o ne bikulasio k’o yo institusio publika ñe privada mbar ara tendiojyo.XVI.- Ra ätr’äji yo programa ekolojiko ñe nu ijiene publika mbar ara prebenio ñe ra kombatio ne fauna nosiba.XVII.- Ra tsäji yo programa sosia, kultura ñe deportibo mbar ara desarrollo na jo’o yo tr’i’i.XVIII.- Ra promobio ra preserbao ñ era fomentao ne kultura indijena k’o b’üb’ü kja ne munisipio, xi ra impulsaa nu partisipasio kja ne mbaxkjua nu kultura jñatrjo.XIX.- Ra kjaji programa sociokulturales ñe gastronomikos ne regio mbara ra preserbao, fortalesio ñe difundio yo para yo jñatrjo ñ ene trájñiñi.XX.- Ra promobio ñe ra fomentao ne respeto k’o yo derecho umano, ximo ne igualda, k’o yo b’ëzo ñe yo nsicü.XXI.- Ra fomentao ne partisipasio yo nte’e, mbar ara juajnüji yo komite nu obra, k’o ra kordinao ne H. Ayuntamiento.XXII.- Ra promobio, pjomentao ñ era kordinao k’o yo dependencia ferea, estata, k’o yo organismo k’o ra tsjajo kja yo jñiññi k’o b’üb’ü kja ne munisipio.XXIII.- Ra promobio ñ era kordinao k’o yo dependencia estata ñe federa ñe programa ne atensio nu pale ñe yo mal eñe yo nte’e k’o pes’i na diskapasida.XXIV.- Ne direksio nu gobernasio ra tsja’a na rejistro k’o yo nte’e organisao k’o b’üb’ü kja munisipio, mbara ra paraji nu inkietude ñe pretensio, xi ra pjosüji.

Page 25: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

25

XXV.- Establesio yo base ñe direktrices k’o ra sujetaoji kja ne administrasio publika munisipal mbar ara mamü, reguao, gestionao ñe fomentao ne movilida yo te’e kja ne tr’ajñiñi, k’o ne rekoosimiento ne moblida k’o nu derecho yo te’e k’u pes’iji dy nrumü nu kondisio, modo o modalida ne transporte.Mbara nuko ne punisipio ra realizao yo funsio ñe ra unu yo serbisio publiko k’u korrespondigoji nzakja ga mamü ne ley de movilidad del Estado de México ne naño ordemaniento legal.Xo akjanu , ra partisipao ne manera kordinada k’o yo autorida kja ne materia ne mobilida kja ne aplikasio ne ley, ma nu disposisio afekatao o pes’i insidencia kja ne ámbito ne territorio munisipal.XXVI.- Ra promobio ne respeto ñ ene difusio yo derecho yo ts’itri, nrixu ñe ado-lescentes, kja yo mama ne derecho yo segurida kja in jñiñi.

TS’IB’ËPJI IINE NU SALU

Ts’ijña yente ñanto (Art. 76).- Nge’e arkate nu sal une H. Ayuntamiento, ne direksio nu salu ñe ne kordinasio medika nu DIF Munisipa k’o ra regulao ñ era kontrolao yo serbisio publiko nu salu k’o unü ne munisipio, xi ra garantisao ñ era pjorü ne derecho k’o pes’i yo nte’e mbara ne salu.

Ts’ijña yente yencho (Art. 77).- Ne konsejo Munisipa nu salu, nge’e na instancia k’o ra kordinao, ra konsultao ñe ra pjosüji mbar ara ätr’äji ne planeasio, progra-masio ñe nu ebaluasio mbara yo seerbisio nu salu.

Ts’ijña yente jñincho (Art. 78).- Yo sesio ne konsejo ra presidigo ne arkate mu-nisipa k’o ne partisipasio ne secretario ne H. Ayuntamiento k’o ne secretario tekniko, ye rejidor, ne presidenta ne sistema Munisipa DIF, ne director ne salu, ne kordinador regional ne salu, ne sector sosia ñe nanyo k’ü nge privado kjü ra ngeji yo bokal.

Ts’ijña yente nzincho (Art. 79).- Ne konsejo ra pes’i yo funsio kjü ba e’e:

I.- kontribuio mbara da kjaji ne sistema ne salu munisipa, pjosü ñe kordinao yo komite munisipa ne salu.II.- Ra kjaji ñe ra programao yo brigada mediko asistensiale k’u dya ri ts’ontr’ü kja punto strategiko; ma ra abarkao ñ era tunü yo benefisio ne mbara yo sanfe-lipense, xi ra impulsao yo programa k’o ra mamü a yo ts’itri ñe yo Xutri ñe yo tri’i ja ra pjorüji in salud sexual ñe in reproduksión.III.- Ra proponio yo lineamiento mbara ne kordinasio mbara ra tendio texe k’o ge ne salu.IV.- k’o ra kumpleji texe yo programa k’ü nge nu salu publika.V.- Pjosü ñe kordinao ne ebaluasio mbara yo programa estata, munisipa ñe federa yo nge salu.VI.- Ra promobio yo inbestigasio mbara texe k’o nge ne salu, kja ne munisipio.VII.- Texe yo nge nesesario mbara ra kumple na jo’o texe yo funsio.

Ts’ijña jñinte (Art. 80).- Nge atribusio ne direksio ne salu:I.- Yo jña’a k’ü mamü ne H. Ayuntamiento ñe ne konsejo munisipa ne salu.II.- Plantea ñe programao yo brigada k’o yo ätr’ä te’e asistensial kja yo punto establesido mbara yo nte’e sanfelipense. III.- Formulao ñ era tsja’a programa mbar ara kjaji estudio epidemiolojiko kja yo salu.IV.- Ra mamajme jang ünüjo yo serbisio ne salu kjü nge prebentibo, kuratibo o ne reabilitasio. V.- Kjaji k’o efisiensia yo serbisio kja ne sentro ne atensio mbara mixi ñe dyo’o kjara ne difusio k’ü kjaji. VI.- Ra Kjaji ts’ibepji mbra ra promobigoji ne salu kja ne poblasio.VII.- Ra difundigoji programa mbara ne prebensio ne alkolismo, ne tabaquis-

Page 26: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

26

mo, drogadiksio, planifikasio yo bedye, salu mental, birus ne inmunodefisiensia umana (VIH), edukasio mbara ne salu ra orientao ñ era nujme le nutrisio ñe texe k’o ra benefisio in salu yo nte’e.VIII.- Ne H. Ayuntamiento k’o ne Direksio ne salu, ra korinago ñ era kja’a kja in atribusio texe yo programa k’o ünü ne gobiero estata ñe federa, fundasio ñe yo inisiatiba privada mbara kjü yo nte’e kjü b’übü kja ne munisipio so’o ra nge benefisiario. IX.- Ra promobioji kjü na jo’o ra kjaji d’a fondo ekonomiko ngada kjë’ë mbar ara pjosüji yo nte’e kjü kara kja ne ngumü kjü ätr’äji yo nte’e ñe yo dya pje pes’iji merio k’o d’a estudio sosioekonomiko.

Ts’ijña jñinte naja (Art. 81).- Ne direksio ne salud ra jñanrra yo sentro ne aten-sio mbara yo mixi ñe yo dyo’o k’o nte’e kjü para, ra penchiji yo dyxü kjü nzhodü libre ñe texe yo nte’e ra mama kjü na so’o o kjü sodyeji mbara ra ebitagoji kjü ra kontajiago ne songo ñe nango nrotrkijme. X ora partisipagoji kja yo campaña ne bakunasio ejsterilisasio ñe donsio kja ne munisipio.

TS’IB’ËPJI IIINE DESARROLLO EKONOMIKO

Ts’ijña jñinte yeje (Art. 82).- Nge yo toka ne H. Ayuntamiento kja materia nu desarrollo ekonomiko.

I.- Ra fomentao ñ era promobio nen desarrollo ekonomiko mbar ara nuji yo bienesta sosia ñe nu desarrollo yo jñiñi mbar ara jogü yo zak’ü yo nte’e mbar ara nguarü ne pobresa ñ era kjaji ne justicia sosia ñe promobigo yo uso rasiona yo rekurso energetiko ñe natura. II.- Promobio ne integrasio ekonomika yo ts’imütü indijena mbero preserbao in kulturaji.III.- Ra promobioji yo estimulo mbara ne rekonosimiento yo balor artistiko edukatibo, literario, deportibo ñe artesanal ñe yo tradisione kjü pes’i ne jñiñi Lipe.IV.- Ra promobioji y serbisio mbara kjü ra kja xi na punkjü bepji ñ era nguarü yo nte’e kjü dya pepjiji ñe yo nte’e kjü ngeji submbepji.V.- Ra insentibao ne inbersio privada kja yo ts’ibepji produktiba mbar ara pjo-mentao ne rikesa, na jo0o ra distribuio ñ eta kjaji dayo bepji.VI.- Ra promobioji ne difusio ñe ne reskate yo balor tradicional, sosia artistiko ñe kutural. VII.- Ra promobio k’o yo instancia federa, estata ñ ene inisiatibapribaada ne inbestigasio ñe ne desarrollo yo proyekto produktibo mbara ra ätr’äio tropjü kja ne kampo.VIII.- Ra prokuraoji ne aprovechamiento ñe eksportasio n enreje mbara yo nanyo uso kja ne jomü munisipa.IX.- Ra kontribuio kja ne difusio ñe apresiasio yo programa ne apoyo kja yo juajma nzakja federa, estata o ne inisiatiba pribada.X.- Ra estalesio yo mekanismo k’o necesario mbara ra tsjaji yo konbenio ñ era kjaji, mbar ara pjosü ra tsjaji yo plan eñe yo programa federa ñe estata kja ra mgorago in zak’ü ye nte’e k’o b’üb’ü kja kampo.XI.- Ra promobio in binkulasio nu aparato edukatibo kja ne produktibo.XII.- Ra impulsao ne inbestigasio, ne desarrollo, ne teknolojia kja ye proceso produktibo.XIII.- Ra fomentao ñe promobio in partisipasio nu yo artesano kja ye mbaxkjua ñe k’o ye foros estata, nasiona ñe internasiona mbar ara unüji para k’o kjaji kja in munisipio mbar ara insentibao yo komersialisasio k’o angeseji.XIV.- Ra fomentao ñe ra promobio yo k’o pöji ñe ye serbisio, ra insentibao in de-sarrollo ordenao ñe ekilibrao mbar ara ebitagoji ye kompetensia desleal mbara dya ra afektao ye komersio k’o b’üb’ü; mbar ara tomüji kja yo komersio k’o ya b’üb’ü kja ne munisipio.XV.- Ra impulsao ye partisipasio k’o ne sector privado kja ye desarrollo ye in-

Page 27: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

27

fraestruktura komersial ñe industrial.XVI.- Ra promobiso ne desarrollo ye proyekto produktibo kja y jñatrjo jñiñi mba-ra ra b’üb’ü yo mbepji.XVII.- Ra fomentago ñe ra promovido ne Turismo kja ne Munisipio a jñiñi Lipe ra promobidoji ye establecimiento, ye korredor turistiko, e chomü k’o po’o artesa-nía k’o b’üb’üji kja ne Ruta Jñatrjo.XVIII.- Ra promovido ra unü saber, ñe ra insentibagoji yoo mbepji artistiko ñe rrekreatiba k’o b’üb’ü kja ne munisipio, nzakja k’o pes’i ra nu’u k’o ye mbepji artesanal ñe kultural kjü b’üb’ü kja ye jñiñi.XIX.- Ra promovido ñe ra unü saber ye mbaxkjua regional, yo signifikatiba mbo in contenido kultural ñe impakto ekonomiko kja ye jñiñi k’o pes’i ne munisipio.XX.- Ra establesio d’a katalogombo ye rejion yo producto tipiko k’o kjaji kja ne munisipio, mbara ra unü saber texe nu bonrro.

JÑA’A ÑANTONE YO SERBISIO PUBLIKO MUNISIPA

TS’IB’ËPJI INE NU ORGANISASIO ÑE FUNSIONAMIENTO NE YO SERBISIO PUBLIKO

Ts’ijña jñinte jñii (Art. 83).- Ngeje yo serbisio munisipa:I.- Ne nreje potable, alkantarillado, saneamiento ñe yo disposisio n enreje re-sidual.II.- Sib’i k’o b’üb’ü kja ndañiIII.- Ts’ints’i, xämä, dyenji, tratamiento ñe nu aprobechamiento yo residuo IV.- ChojmüV.- Kampo Santo.VI.- Rastro jango potr’ü xisa, ñe jango eñeji.VII.- Ne ndañi, ye jardine, jango b’üb’ü xiza, ñe jango eñeji.VIII.- ätr’äji na ye ñe pjorü yo jñiñi yo sentro urbano ñe yo obra sosia.IX.- Yo programa sosia ñe nu asistencia soia jango ra toka ne arkate munisipa.X.- Ne bepji ñ ene pepji.XI.- Ne segurida publika ñe nu transito. XII.- Ne proteksio sibil.XIII,- ra pjor’ü yo te’e jango ne conpetensia,ra kja na jo’o yo ndixu ñe yo te’e kjo dya pesi oportunidad, texe ra kja nguekjua ra mimi na jo’oXIV.- Texe k’o ra mamü ne Arkate munisipa mbara texe yo te’e.

Ts’ijña jñinte nziyo (Art. 84).- Ne gobierno munisipal ra unü yo serbisio publiko ñe ra tsja’a yo obra mbara ne prestasio, instalasio, funcionamiento ñe pjorü ko in rekurso ñe ko in pjosü k’o yo naño entida publika, social o yo partikular, mbara nujyo ne Ayuntamiento ra orientao yo nte’e nzakja ba presentao nujyo.

Ts’ijña jñinte ts’ich’a (Art. 85).- Ne H. Ayuntamiento ra regulao ne organisasio, modikasio, administasio, funcionamiento, konserbasio, ja’a ra pes’e ñe ra eks-plotao yo serbisi publiko.

Ts’ijña jñinte ñanto (Art. 86).- Ne H. Ayuntamiento ora pes’e yo serbisio publiko, nzakja direkta o desentralisada, o ra unü na konsesio k’o na partikula, mbara ra pes’e yo serbisio, mbero dya ra unü ne segurida publika ñe nu transito, ximi k’o ra afektao ne estruktura ñe nu organisasio munisipa, ne H. Ayuntamiento so’o ra pes’e yo serbisio munisipa k’o na konkurso Federa, Estata ñe munisipa.

Ts’ijña jñinte yencho (Art. 87).- Yo serbisio publiko munisipa so’o ra potüji mara texe yo te’e ra ne’e.

Ts’ijña jñinte jñincho (Art. 88).- Texe yo konsesio mbara yo serbisio publiko, so’o ra unü na particular jango ra ts’ogü kja na konkurso, jango ra aseptao ñ

Page 28: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

28

era dyopjü yo kontrato ñe yo konbenio, ra autorisao ne Arkate Munisipa nzakja xipji ne Ley Organika Munisipa kja ne ts’ibonro.

Ts’ijña jñinte nzincho (Art. 89).- Ne particular k’o pes’i na konsesio, ra respetao yo konsidio k’o kuatü kja ne konsesio, simi ra mantenio, ra konserbao ñ era pjorü na jo’o yo ngumü yo objeto ñe yo bien k’o pes’i ne serbisio publiko.

Ts’ijña nzinte (Art. 90).- Jango na serbisio ra nesta na dadyo ruta, ne arkate munisipa so’o ra tsja’a mbero ra tsja’a tronü ne konsesionario.Ne konsesionario ra xipji ne Arkate munisipa yo orario mara pes’e yo serbisio, nujyo so’o ra aprovao o modifikao mbar ara kja’a na jo’o.

Ts’ijña nzinte naja (Art. 91).- Ne konsesio k’o pes’i na particular dya so’o ra pes’i na kambio juridiko, ma ra tsja’a na kambio, nesta ra satisfaksio yo neseida publika k’o pes’i. Texe yo konsesio k’o dya respetao ne Ley Organika Munisipa kjjo b’üb’ü kja ts’ibonrro o dya respetao ne Bando dya ra pes’i texe yo derecho. Ts’ijña nzinte yeje (Art. 92).- Ne H. Ayuntamientoo mbar ara benefisiao yo te’e so’o ra potü pje ra tsja’a ne srbisio publiko, ximi yo klausula k’o pes’i ne kon-sesion, ra xipji ne konsesionario.

Ts’ijña nzinte jñii (Art. 93).- Ne H. Ayuntamiento k’o ne Direkso ne Gobernasio ra jñanrra ñ era inspeksionao na bes nu zana, nzakja ne konsesionario pes’e ne serbisio konsesionao.

Ts’ijña nzinte nziyo (Art. 94).- Ne H. Ayuntaiento ra ordenao ne interbensio nu serbisio publiko konsesionao ma ra rekerio yo te’e, ñe dya ra permitio na rekurso.

Ts’ijña nzinte nziyo (Art. 94) Bis.- Ra autorisao na kampo Santo kja’a yo zona k’o kumplio k’o yo kondisio k’o kuatü kja yo Plan ne Desarrollo Munisipa, k’o na diktamen k’o unü ne arkate sanitaria ñe desarrollo urbano.

JÑA’A YENCHONE NU SEGURIDA PUBLIKA, NU TRANSITO MUNISIPA, PROTEKSIO SIBI ÑE NE NUAKTIBIDA PIROTEKNIKA.

TS’IB’ËPJI INE NU SEGURIDA PUBLIKA ÑE NU TRANSITO MUNISIPA Ts’ijña nzinte ts’ich’a (Art. 95).-Ne H. Ayuntamiento ra tsja’a ñ era operao ne segurida publika mbar ara preserbao ne integrida, patrimonio, tranquilidad ñ ne orden publiko.

Jango ra pjorü yo te’e kja ne jñiñi lipe,paraji ne convenio de mando único jango ne arkate munisipal so’o ra usa yo kuerpo prebentibo k’o pjorü te’e, nzakja ga mama ne ley ne seguridad publika prebentiba kja ne ts’ib’ondo, ne ley organika munisipal, reglamento ñe naño disposisio k’u so’o ra kjaji, mbero ra kjaji k’e io nte’e ra tsja’a na jo’o nu bepji ñe implementasio ne sitema de justicia acu-satorio adversarial.

Ts’ijña nzinte ñanto (Art. 96).- K’o yo termino k’o b’üb’ü kja ne Konstitusio Politika ne yo Estado Uido Mejikano, ne Konstitusio Politika ne Estado Libre ñe Soberano ne Bonrro ñ ene Ley General k’o pes’i YO BASE O Kordinasio ne Siste-ma Nasiona ne Segurida Publika, ne Ley Organika Munisipa mbar ara kumplio na jo’o yo funsio kja segurida Publika, ne Ley ne Segurida Publika prebentiba kjü b’üb’ü kja ts’ibonrro ñ ene Ley Organika Munisipa, mbar ara kumplio na jo’o yo funsio kja segurida, ra juanü na Konsejo Munisipa nu Segurida Publika, k’o ra dirijio ne arkate munisipa mbar ara prebenio ñ era kombatio yo delito ñe yo kondukta k’o dya na jo’o, ra aplikao yo politika, yo programa ñe yo aksio

Page 29: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

29

mbara k’o yo te’e ra pjosü k’o yo planeasio ñe yo superbisio kja ne segurida publika munisipa.Texe yo acuerdo k’ü xipji ra aprobao mbor nu H. Ayuntamiento.

Ts’ijña nzinte yencho (Art. 97).- Mbara ra alkansao yo meta k’o b’üb’ü kja nu Bando ñe naño disposisio legal kja segurida publika, ne cuerpo prebentibo ne Segurida Publika Munisipa, so’o ra tsja’a yo aktibidade operativa korrespon-diente, ora pjosü k’o yo cuerpo prebentibo ne Segurida Publika Federa ñe Estata, mbara ra pes’i kordinasio kja yo mando.

Ximi k’o yo jña’a so’o ra kordinao pje ra tsja’a ne Segurida Publika k’o yo naño munisipio, nzakja mamü yo reglamentasio.

Ts’ijña nzinte jñincho (Art. 98).- Ne H. Ayuntamiento ra kja’a yo disposisio ñe yo ordenamiento mbara ne transito yo mbuntrezi, mbara dya ra alterao ne orden publiko.

Ts’ijña nzinte nzincho (Art. 99).- Ne direksio nu Segurida Publika Munisipa pes’i fakulta mbara ra jyäbä yo modulo nu bijilansia, segurida ñe mobilida kja ne munisipio.

Ts’ijña dyete (Art. 100).- Ne konsejo munisipa nu segurida Publika ra analisao ñ era xipji polotikas kja ne segurida publika, mbar ara kumplio yo jña’a k’o ba e’eba:I.- Ra pjorü nu sakü yo te’e, nu integrida, nu libre transito, yo derecho, yo bien k’o pes’i y te’e, ne liberta, ne orden ñ ene pas, mara jyodü yo jefe nu segurida kja yo Delegasio munisipa.II.- Mbar ara garantisao yo jña’a k’o b’üb’ü a xes’e nu konsejo so’o ra pes’i armamento, ñ ene gas lakrimojeno, jango ra kja’a na jo’o o mara jñanrra k’o nu zakü na te’e so’o ra bezhi, o janga na te’e dya ra respetao yo bien k’o mamü a xese’e.III.- Ne kordinasio, planeasio ñe ne superbisio k’o kja’a ne Sistema Nasional ne Segurida Publika kja ne tomü munisipa.IV.- K’o yo ngumü federa ñe estata so’o ra kja’a acuerdo, yo programa ñe yo konbenio k’o ra pjosü ne Segurida Publika.V.- Ra tsjaji yo programa mbara ra prebenio ne delito kja ne munisipio.VI.- Yo naño ordenamiento, konbenio, acuerdo ñeresolusio kjü pes’i k’o nañï instancia.

Ts’ijña dyete naja (Art. 101).- Nge’e pja ra tsja’a ne Direksio nu Segurida Publika munisipa yo jña’a k’o ba e’eba.I.- Ra kja’a yo medida ne seguridad, bigilancia ñe kontrol ne transito munisipal kja yo ñi’i ne tr’ajñiñi k’o in mbosü ne komision estatal ne seguridad cuidadana.II.- Ra opjü yo medida ñe yo restriksio mbara ra funsionao na jo’o ne transito munisipa, mbar ara mejorao ne sirkulasio, ñe ra pjorü ne ambiente ñ era pjorü ne segurida k’o yo te’e.III.- Ra kja’a yo programa k’o mamü ne Segurida Publika munisipa ñe k’o mamü nu konsejo ñ ene H. Ayuntamiento.IV.- Ra programao ñ era jichi ne edukasio vial kja ne munisipio.V.- Ra xipji yo te’e yo aksio k’o ra tsjaji mbara nu prebensio ne delito.

Ts’ijña dyete yeje (Art. 102).- Ne direksio ne seguridad publika munisipal pes’i nu obligasio k’e in elemento ra resibioji da kapasitasio mbara ra usaji na jo’o yo arma kjano yo nte’e k’u pejiba.

Ra mürüji ne Komision ne Honor ñe justisia k’u ra presidio ne secretario ne H. Ayuntamiento nzakja arkate, ne kordinador yo asunto juridino nzakja secretario ñemne direktor ne seguridad publika munisipal nzakja bokal ñe ra pepjiji nzak-ja ga mama ne ley ne seguridad publika kja ne ts’ib’ondo.

Page 30: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

30

Ts’ijña dyete jñii (Art. 103).- Yo te’e k’o mbo’o, ññe na naño te’e dya so’o ra potü ne transito yo mbuntr’ezi ñe yo te’e, dya so’o ra obstruio ne ndañi ñe ase-ras, so’o ra pes’i na nguenda.

Ts’ijña dyete nziyo (Art. 104).- Ra tendiojme mbo na ndañi publiko ñe lugar publiko, yo kalle, yo avenida, yo kamellon, yo pasaje, yo aseras, yo guarnisio, yo banketa, yo esementao, yo plasa, yo pasaje o chojmü, ne terminal yo parke, yo jardi, yo kiosko ñe texe yo juajmü kjü usa texe yo te’e ñe k’o kja’a ne autorida munisipa, estata ñe nu federa.

TS’IB’ËPJI IINE NU KORDINASIO NE PROTEKSIO SIBI

Ts’ijña dyete ts’ich’a (Art. 105).- Nzakja orgno k’o pjosü k’o ne Sistema ne Pro-teksio Sibi ne H. Ayuntamiento, pes’i ne kordinaio munisipa nu Proteksio Sibil, k’o ra tsja’a yo programa mbara ra prebenio mara b’üb’ü na riesgo, yo siniestro o yo desastre ñe ra pjosü yo te’e.

Ma ra pjosü k’o yo ra tsja’a ne Unida nu Proteksio Sibi ñe nzakja órgano jango so’o ra tsjajme tr’onü ñe ra pjosüjme texeji, Ra kordinao pje ra tsja’a kja yo sektor publiko, yo sosia ñe yo probao mbar ara prebenio ñe ra pjosüjme mara b’üb’ü na siniestro ñe yo desastre.

Ne H. Ayuntamiento k’o ne kordinasio ne Proteksio Sibil ra Identifikao ñ era xipji texe yo te’e k’o b’üb’ü kja yo jñiñi ne planimetría k’o kuatü kja ne atlas ne yo riesgo munisipa, nzakja ra tsja’a yo plan ne yo programa mbar ara kja’a na jo’o ne PRoteksio Sibil, mbar ara prebenio ñ era pjosü k’o yo emergencia, yo desastre, yo kalamida k’o ra b’üb’ü kja ne munisipio ñe in jñiñi.

Ts’ijña dyete ñanto (Art. 106).- Yo ngunxorü, yo ndenda, yo oficina, y ngumü, yo ambulante, ñe yo mbaxua jango ra b’üb’ü na punkjü te’e, ra tsjaji simukakros k’o yo arkate ts’ich’a bese kja tsje’e, mbara ra ebaluao pje me k’o ra tsjajme ñe nu respuesta mara pjosü ne kordinasio munisipa.

Kja texe yo edifisio, meno yo ngumü, ra jñusuju jango ra jñanrrame, yo señal mbara na emerjensia, jango ra kuatü (jñusü) pje ra tsjajme ante, jango ra tsja’a ñe jango ra ts’ogü desastre. Nesta ra señalao yo zona jango b’üb’ü segurida, ximi ra señalao jango ra pedyejme, jango b¿üb¿ü ne botikin, ne ekstintor ñe naño jña’a nu segurida ñe nesta mbara señalao.

Ne arkate munisipa ra tsja’a k’o ne ordinasio munisipa nu proteksio sibi yo jña’a k’o ra xipji ne H. Ayuntamiento.

Ts’ijña dyete yencho (Art. 107).- Ne kordinasio munisipa nu proteksio sibi ra jñanrra k’o r ajango chjü’ü yo tare, kja yo palenke, kja yo boks, lucha libre, yo t’ejñe mekaniko, yo sib’i k’o na jo’o, yo charreada, yo karrera, yo jaripeo, yo eskaramusa, ñe yo torneo jango eñe yo b’ëzo, nzakja mamü ne norma SE-GOB002 ñe 003, akjanu yo evento k’o ra tsja’a nesta ra ju’u na programa jango xipji pje ra kja.

Ts’ijña dyete jñincho (Art. 108).- Ne kordinasio munisipa nu Proteksio sibi so’o ra kita yo ngumü jango büma ra okurrio na desastre nzakja ne jñitezi, yo presa, yo bordo, yo kanal, yo ndare ñe yo juajma k’o dya jo’o.

Ts’ijña dyete nzincho (Art. 109).- Ne kordinasio munisipa nu proteksio sibi so’o ra ts’ogü ja’a ra b’üb’ü na chju’u o na desastre, mbara ra pjorü ne sakü yo te’e.Ts’ijña dyete dyech’a (Art. 110).- Yo te’e k’o pes’i yo ndenda jango pö’ö yo in-dustria ñe k’o pes’ina serbisio nesta ra pes’i yo medida nu segurida ñe nu ijiene mbara so’o ra funsionao, ñe ra pes’i yo tr’ezi k’o ra kumplio k’o ne segurida ñe

Page 31: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

31

salubrida, nzakja mamü yo lineamiento mbara nujyo nsta ra pes’i na xiskuama k’o unü ne kordinasio nu Proteksio sibi ñ ene Direksio nu Salu Munisipa.

Ts’ijña dyete dyech’a naja (Art. 111).- Ne kordinasio munisipa nu proteksio sibil so’o ra ma ñu’u yo ndenda, yo industria ñe jango pes’e na serbisio, mbar ara jñanrra k’o kumplio k’o yo jña’a k’o b’üb’ü kja yo disposisio mara dya ra kum-plio so’o ra unüji na sansio.

Ts’ijña dyete dyech’a yeje (Art. 112).- Mara ra utilisagojme y producto pirotek-niko ñe nañ k’o so’o ra kausao daño, nesta ra tsjaji nzakja mamü yo ley ñe nu reglamento.

Ts’ijña dyete dyech’a jñii (Art. 113).- Yo te’e fisika ñe yo asosiasio publika pri-bade ñe relijiosa so’o ra ne Gobernasio munisipa, ne kordinasio munisipa nu Proteksio Sibil ñe ne Sekretaria nu Defensa Nasional.

Ts’ijña dyete dyech’a nziyo (Art. 114).- Yo te’e fisika ñe yo asosiasio publika, pribaddeo ñe relijiosa so’o ra tr’udü yo sib’i pritekniko ma ra pes’i ne autoris-asio k’o unü ne Direksio ne Gobernasio Munisipa, ne Kordinasio Munisipa nu Proteksio Sibil ñe ne sekretaria nu Defensa Nasional ne ra pesi yo requisito yo contribuciones jango ra mama nu ayuntamiento.

TS’IB’ËPJI III.NE NU FABRIKASIO, ALMASENAMIENTO, TRANSPORTE, PÖ’Ö ÑE USO NE YO ART-FISIO PIROTEKNIKO KJA NE TR’AJÑIÑI

Ts’ijña dyete dyech’a nziyo (Art. 114) Bis.- Yo te’e k’o ra ne’e ra pö’’ö o ra tsja’a sib’i pirotekniko, ra tsja’a nzakja mamü ne Ley Federal ne Armas ne fuego ñe Explosibos, ñe nu reglamento, ñe yo jña’a k’o b’üb’ü: I.- Mbara sö’ö ra unü yo Certifikada ne Segurida k’o mamü yo artikulo 35 fraksio G, 38 fraksio E ñe 48 nu Reglamnto kja ne Ley Federal ne yo arma ne sibi ñe eksplosibo, Nu Arkate Munisipa ra pjosüji k’o ne Arkate k’o b’üb’ü kja Proteksio Sibi, Ngejyo k’o ra rebisao yo medida mbara dya ra b’üb’ü aksidente, ñe xi ra rebisao jango ra jyabä yo ngumü jango ra ätr’ä yo sibi pirotekniko mbara dya ra kausao daño. II.- Mara dya ra b’üb’ü ne arkate munisipa ñe mbara kjaji yo sertifikado ne segu-rida, sö’ö ra kja’a nzakja mamü kja ne Ley Organika Munisipa kja ne ts’ibonrro. III.- Mbar ara pes’i na Sertifikao ne segurida munisipa yo ngumü jango ätr’ä yo sibi pirotekniko dya ra kja’a daño nzakja mamü yo Ley.IV.- Ne Arkate, sö’ö ra unü na Sertifikado nu Segurida mbara ra ndüt’ü yo kas-tillo ñe sö’ö ra permitio yo espektakulo jango ra ndüt’ü yo sibi pirotekniko, ne bëzo pirotekniko ra pes’i na permiso k’o unü ne sekretaria ne Defensa Nasiona ñ era opjü in chjü’ü kja ne Padron Estata Pirotekniko.V.- Ne bëzo pirotekniko, ra trints’i texe yo indesperdisio k’o dya na jo’o nzakja mamü yo normatibida.VI.- Yo tropjü k’o ra ts’otr’ü mbo nu Sertifikado nu segurida Munisipa mamü kja ne Ley nu Ingreso Munisipa, ñe ne Tesoreria ra unü d’a resibo. Mbara dya kjaji k’o mamü nu reglamento sö’ö ra tsjaji na denuncia ante yo Arkate.

JÑA’A JÑINCHONE NU AKTIBIDA INDUSTRIAL, KOMERSIAL, NE YO SERBISIO ÑE NU SERBISIO SO-SIA K’O JA’A YO PARTIKULAR.

TS’IB’ËPJI INE NU LISENSIA, YO AUTRISASIO ÑE YO PERMISO

Ts’ijña dyete dyech’a ts’ich’a (Art. 115).- Yo lisensia ñe yo permiso k’o unü ne Direksio nu Gobernasio munisipa, yo titular sö’ö ra transferio kja naño te0e ma

Page 32: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

32

rad ya ra mamü ne Autorida.Ra durajnu a parto nu fecha jango expedio ñe sö’ö ra usa texe nu ejersisio fis-cal, mbero sö’ö kja’a yo aktibida k’o autorisao.

Mbaro yo kaso yo chjomü komersial k’u b’üb’ü kja ne katalogo yo estable-simiento merkantil k’u dya pje nge peligroso nzakja mamü ne xiskuama ne operasio ne sistema ne apertura rapida yo empresa, ne lisensia ra tramitaoji nzakja ga mamü ne xiskuama, ne solisitante ra pjongü yo rekisito fiskal ñe administrativo k’u orü ne ley ne Kompatibilidad ñe Ordenamiento Komersial kja ne ts’b’ondo kjana nu reglamento ñe dya pje so’o ra pjürü k’o ne’e hasta k’u ra pes’i ne autorizacios permiso o lesensia.

Ne komersio semifijo, sö’ö ra ts’aji mbo ne tiempo autorisao, dya sö’ö ra ekse-dio na dyech’a ts’ich’a pa’a.

Yo lisensia, yo autorisasio ñe yo permiso kjü pes’i yo establecimiento, nesta ra pjurü ante k’o ra sät’ä 90 pa’a, xi ra kubrio yo derecho k’o pes’i, ma rad ya ra kja’a na jo’o sö’ö ra kanselao yo autorisasio.

Yo refrendo sö’ö ra tsjaji ngextr’o yo primero jñi’i zana nu kjë’ë, mbara nujyo nesta ra tsjajo yo lineamineto k’o mamü ne Desarrollo Urbano, Proteksio Sibil, Ijiene ñe Salubrida General.

Ne H. Ayuntamiento sö’ö ra kanselao yo autorisasio, mara yo te’e ra ne’e.

Yo partikularr k’o ra ne’e na autorisasio nesta ra kubrio yo requisito fiskal ñe administratibo k’o ra dyorüji ñe dya sö’ö ra pjurü nu negosio ante k’o r aunü nu autorisasio, permiso o ekspedisio nu lisensia.Ma ra aproba nu lisensia, ne particular sö’ö ra usaji mbo ne ejersisio fiskal.

Yo aktibida k’o mamü nu kapitulo, nesta ra tsjaji nzakja mamü ne Kodigo Fian-siero kja ne Ts’ibonrro ñe yo tr’ajñiñi, ne kodigo Administratibo kja ne Entida ñe yo Reglamentoñe yo disposisio k’o unü ne H. Ayuntamiento.

Ts’ijña dyete dyech’a ts’ich’a (Art. 115) Bis.- Mbara efekto nu kapitulo ra ten-diojme mbo:I.- Lisensia: Ne skuama k’o unü ne konsentimiento ne Autorida mbar ara tsjaji na bëpji, nesta ra kumplio yo reksito.II.- Autorisasio: Nge ne skuama k’o unü ne konsentimiento ne Autorida mbar ara tsjaji na bëppji , nesta ta kumplio yo requisito.III.- Permiso: Nge ne skuama jango mamü k’o na particular sö’ö ra tsja’a na aktibida.

Ts’ijña dyete dyech’a ñanto (Art. 116).- Nest ana lisensia, autorisasio o permiso ne Autorida Munisipa:I.- Mbara ra pjurü kualkier negosio, industria o yo serbisio, nzakja yo instalasio j ara ma’a yo te’e, o mbar ara presentao na espektakulo ñe dibersio publika, nesta ra berifikao ne segurida k’o na xiskuama k’o unü ne kordinasio munisipa ne Proteksio Sibi ñe k’o na lisensia.II.- Mbara ra jäbä nzumü, ra tungü nzumü, exkabasio ñe mbara ra kupaji ne bia publika mbara ra kjaji da obra ra autorizao ne Direksio ne Desarrollo Urbano. Ra nesta nu lisensia mbara uso ne jomü, en yo kaso k’ü xipji nu xiskuama XVII nu Kodigo Administratibo nu Ts’ibonrro.

Mbara nu ätr’ä ngumü k’ü b’üb’ü kja sona k’o riesgo nu konformida k’o nu atlas nu riesgo kja tr’ajñiñi, ra orüji na lisensia mbara ra usaji ne jomü, kja kado k’u

Page 33: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

33

mamü ne xiskuama XVIII ne Kodigo ne proteksio Sibil Munisipal.

Xo akjanü ra orüji permiso mbara koneksio ne nreje potable ñe drenaje ra nu’u ñe ra unü ne permiso ne departamento ne nreje potable.

Mbara yo ngumü k’o b’üb’ü kja na zona k’o pes’i riesgo jako mamü ne Atlas ne Riesgo Munisipal, mbara ra unü na lisensia mbar ara jyäbä na ngumü rekerio na jña’a favorable k’o ra unü ne kordinasio nu Proteksio Sibi Munisipa.

III.- O pötüIV.- Yo lisensia o permiso ra solisitaoji kja na xiskuama kja ne Direksio nu Go-bernamentasio Munisipa, ante ra kumplio yo requisito fiscal ñe administrativo k’o ra dyorüji.V.- K’o yo permiso temporal, ne autoridad ya sö’ö ra renobao ñe dya ra extendió nu bigensia, ngextro sö’ö ra expedio dadyo autorisasio.VI.- Ma ra tsjaji kualkier espektakulo publiko ñe relijioso ra nesta na lisensia k’o ra unü ne ssekretario nu H. Ayuntamiento ma ra kubrio yo requisito.

Mbara sö’ö ra jñusü yo anunsio, propaganda ñe publisida kja ne ndañi bia pu-blika o kja nu asotea yo ngumü, yo solisitante nesta ra pjorü ñe ra preserbao nu limpiesa ne munisipio. Xi ra dyoxü na konbenio k’o ne H. Ayuntamiento ñe k’o ne Direksio nu Gobernasio munisipa, jango ra mamü kjü ne solisitante ra retirao ne propaganda yo publisida ñe yo naño anunsio.

Mbo anunsio k’o b’üb’ü kja ndañi, publikao ra tendiojme texe yo medio kjü unü informasio, orientasio o ra xipji na marka, producto o na eento.

Yo te’e k’o ra jñusü propaganda kja yo lugar autorisao mbo ne H. Ayuntamiento sö’ö ra kita nakja mamü ne lisensia, dya ra tardao mas k’o 72 sünü, ma dya ra tsjaji ne H. Ayuntamiento sö’ö ra retirao. Nzakja mamü ne H. Ayuntamieto sö’ö ra unü na fianza ñ ene solisitante ra a ts’ontr’ü kja ne Tesoreria munisipa. VII.- Mbar ara tsjaji na aktibida, komersio o a serbisio, kja yo chojmü, yo bëzo k’o pö’ö nu nesta ra organisao ñe ra kontrolao ne H. Ayuntamiento, k’o yo lisensia.

Mbara sö’ö ra unü lisensia yo interesao nesta ra rejistrao kja ne Padron yo kon-tribuyente kja yo instancia asendaria Estata ye federa. Ne Auditoria Munisipa k’o ne Direksio nu Gobernasio munisipa, ra mamü nu prosedensia ne solisitu, ne otorgamiento yo lisensia ñe ekspedisio yo permiso xi sö’ö ra negao ma ra yo te’e dya ra ne’e nu jiro ne negosio.

VIII.- Mbara ne autorisasio ne serbisio publiko ne transporte yo nte’e, taxi ñe transporte urbano jango nu establesio nu base o sitio mbara ra pese yo serbisio kjana ne señalamiento k’u mama ne okupasio nzakja yo mama ne bia publika ñe kjü pertenecio a ne estruktura lokal kja ne tr’ajñiñi. Kja yo sona kjü pesi na ponkjü riesgo kjü yo kombustible kjü pepjiji dya ra otor-gao lisensia ne giro komersial mbara mbotromechi; mboxedye, rostiseria ñe nanyo giro komersial kjü pepjiji kjü gas ñe disel mbara ra elaborao in produktoji ñe kjü poneji riesgo yo te’e sibil.

TS’IB’ËPJI IINE FUNSIONAMIENTO NU NGUMÜ K’Ü PÖ’Ö ÑE NU SERBISIO MBARA YO TE’E

Ts’ijña dyete dyech’a yencho (Art. 117).- Texe yo lisensia, autorisasio ñe per-miso ra registrao kjane padron Munisipal ne actibida comercial ñe yo serbisio, ne titular ra refrendao un registro, kjema kjema ma yo xiskuama original kja yo jñarra texe yo ntele ñe mbara yo inspektor legal kjane H. Ayuntamiento.

Page 34: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

34

Ts’ijña dyete dyech’a jñincho (Art. 118).- Nu ejersisio yo aktibida kjü mama ne kapitulo nge konforme yo mama ne kodigo finansiero kja ne tsib’onrro ñe munisipio, yo reglamento nanyo disposisio kjü ra mama ne H. Ayuntamiento.

Ts’ijña dyete dyech’a nzincho (Art. 119).- Ne autorida ngextro ra unü lisensia, autorisasio o permiso mbara ne establesimiento yo dayo restauran bar, bares, kabarets, sentros nokturnos, to’o bar, bar ko espektaculo, kantina, mbök’oreje, mbötrapju nu jango kjaji mbaxkua kjü pista mbara ra nemeji, ñe ñanyo esta-blesimiento kjö relasionao kjü yo telecomunikasio ñe medio yo telecominikasio masibo prebio kja da akuerdo ne kabildo.

Xo akjanü dya ra autorisasio lisensia, refrendo ne funsionamiento yo establesi-miento mertkantil ñe nu jango ba dibertio ñe kjö dya pes’i kjü ne diktamen ne faktibilidad kjü unü ne secretraria ne salud kja ne konsejo rektor nu impakto sanitario.

Nerida kaso yo jña’a komersial kjü mama ne articulo ra operago kja ne unü yo lisensia ne uso ne jomü ñe ne lisensia ne funsionamiento respectibo.

Ts’ijña dyete dyote (Art. 120).- Kjü motibo ne lisensia, autorisasio o permiso ne ejekusio yo activida komernsial, industrial o ne serbisio ra kumpjeji da cuota ne empadronamiento munisipal kjü ra rrefrendaga kada kjëë.

Dya so’ö ra obstruigoji o inbadio neri da bien kjü nge dominio publico ngextro ma ra mama ne H. Ayuntamiento.

Ma ra tokasü t´sa da giro ñe ba mama kja kodigo financiero ne tsib’onrro ñe ne munisipio bigente dya pje ra ts’ontru kuota ne empadronamiento ñe refrendo. Ma nge yo institusio ne credito ne intermediario financiero dya bankario ñe ne sector seguro ñe finansa ra tsiontrü ne empadronamiento munisipal 200 pa’a ne bepji kja ba b’üb’ü ne nte’e ñe kjëma kjëma ra ts’onstru mbero 150 pa’a kja b’üb’ü ñe nte’e.

Kjü ra kjaji ts’ibepji mbo’ö ñe ne esparsimientio popular kja ñi’i publika, dya pje ra obstakulisao ne transito yo buntrezi kjana yo nte’e. dya ra kja yo buntrezi ra bob’ü jango kja yo ñiji, so ra bob’ü jango ra kja yo tsipepji ne hora na jo’o, ra multaji o ra calcela ne licencia jango dya ra kja na jo’o.

Ts’ijña dyete dyote naja (Art. 121).- Dya permitio ra poneji yo anunsio, toldos o parasoles ngextro kjü mama ne H. Ayuntamiento kja ne direccio ne gobernasio ma kumple yo karakteristika ñe dimensio kjü manji. Ne dya pje ra obstruigo ñe jñi’i yo nte’e ñe yo buntresi ñe dya ra kontaminago ne ambiente ximi kjü dya opjüji na jo’o.

Yo anunsio kjü ra kjaji ñe dyaxü kja establecimiento ra autorizao ne direccio ne gobernacio kjana ra ngeji ngextro yo giro komersial ñe prokurao kjü yo medida dya pje ra k’ogü nu jango ra dyaxuji.Yo anunsio ra opjüji jñangicha ñe jñatrjo kja ga mama ne jña’a. Ngextro ra usaji nanyo jña’a mbara ra manji chju’u, razo socia o marka industrial registrada.

Yo anunsio ne propaganda komersia o nanyo ngextro ra so’ö ra b’üb’ü kja nu jango ra mama ne H. Ayuntamiento ñe ra b’üb’üji a tri’i kja da negosio ñe dya pje ra obstruigo yo ñi’i mbara yo nte’e kjana yo buntrezi.

Ts’ijña dyete dyote yeje (Art. 122).- Dya ra autorizao ñe renobao yo lisensia mbara yo ndenda kjü dya pes’i yo medidas ne segurida, higiene ñe na jo’o ga mi’i . Yo guardería ñe estancia infantil, hospital publiko ñe privado, hoteles, albergues, farmasia, estacionamiento ñe pensio mbara buntrezi, taller, refac-cionaria, ndenda yo refaccionaria, sanatorio, centro komersial ñe autoserbisio,

Page 35: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

35

ñe nanyo komersio kjü p’ësiji ñe gärä na xi’i ra reunigoji yo kondisio nesesaria mbara ne segurida kjü mama ne proteccio sibil ñe ekologika.

Yo mbonge yo mbongoñi ra pesiji da resipiente mbar ara kantraji yo dya regla-mento Federal na so’ö ñe dya pje so’ö ra pägä kja alkantarilla o drenaje; yo pe-siji da establecimiento ya kjaji yo mama ne H. Ayuntamiento kja ne reglamento federal ñe kontrol sanitario ne produkto ñe serbisio.

Ts’ijña dyete dyote jñii (Art. 123).- Ye klínica, sanatorios ñe ye hospital publiko o pribado; ra pes’iji kjü sistema ne tratamiento téknico mbara ra nguary kjü ye residuo infekto – biologikos o ra kjaji da conbenio kjü ye nte’e k’o kja ne mbepji k’o ra registrago ante ne autoridad Municipal. Kja ye kaso kontrario, ra konstrii-goji ñe ra kumpligoji k’o ye disposision aplikable kja ne materia.

Ne arkate Municipal dya ra concegigo, ni ra renobao ye lisensia ñe ye permiso mbara ne funcionamiento mbara ye establecimiento k’o ya ra kja’a ye disposi-sion ñ era solicitao in intervención yo arkate ne salud ñe ecología.

Ts’ijña dyete dyote nziyo (Art. 124).- Na prohibido ne comercio semifijo ñe móvil kja ne primero cuadro kja ne cabecera municipal, ximi kja frente ye edi-ficio publico nzakja ngunxorü, ye hospital, ye oficina un gobierno, in terminal yo mbutrezi publiko, ñe texe ye lugar kjü ra mama ye arkate Municipal, ñe ye ecepción especial ñe temporal k’o ra autorizago ne arkate.

Ximi ra ñu’u ye producto k’o pöji kja ye ngunxorü cumpligo kja ye disposision Municipal, Estatal ñe Federal mbara dya ra piji ye ts’itri ñeye ts’ixutri.

Mbara ra pjorüji texe yo nte’e, ngextro ra unüji licencia mbara comersial un tr’a riesgo a tri’i un primero cuadro un cabecera Municipal.

Para ra kjaji k’o mama ne bando, ne primero cuadro nu ne cabecera Municipal ngeje un comprendio kja ye calle ñe ye avenida siguiente:

Kja norte, ne calle Margarito Esquivel; n ene poniente ne calle Ignacio Aldama, jango ra unüji buelta kja ne calle 5 nu Mayo ra sigue kja d’a tramo un plasa posada ñe Garduño ñe Benito Juarez, hasta nu nreje Piedras Negras, ra sigue ne sur kja ne mismo nreje, hasta ne calle Niños Heroes ñe la Paz, ra siguido mbo Vicente Villada ñe Guadalupe Sanchez, ra unüji buelta mbo ne calle Orozco ñe berra hasta Vicente guerrero, k’otr’u mbo ne calle Jose Maria Morelos hasta ne cruce k’o Margarito Esquivel (ngeje un ra pjürüji). Kja ye chomüñe in terminal yo mbuntrezi.

Mbara un ejersisio ye mbepji comercial kja ne bia publika, ye arkate pes’i dere-cho ra ñunü yo po’o, mbero ngextro kja ne primero cuadra ne centro Historiko.

Ts’ijña dyete dyote ts’ich’a (Art. 125).-Ne H. Ayuntamiento k’o ne plan Munici-pal nu desarrollo Urbano ra unü lisensia para ra funcionago ñe ra operago ye establecimiento comercial, ngextr’o kja ye lugar jango ra permitio ne armonía nu desarrollo Urbano, ne uso ne jomü, ne reglamento nu imagen urbana ñe ye criterio un protección civil ñ ene ecología.

Dy ara autorizago ra poji ye bebido k’o pes’i parefrente ye ngungorü, ye hospi-tal ñe kja ye nits’ijimi, k’o b’ub’u kja ye 500 metro.Ts’ijña dyete dyote ñanto (Art. 126).- Ne Actividad comercial ñe nu servisio k’o ra kjaji kja ye Municipio ra kjaji ma ye siguiente zunü.

I.- Texe na pa’a: ye hotel, ye albergue, ye meson, ye ngumü jango ngeme yo nte’e ye lugar mbara ye nzumü móvil ye botika, ye farmacia, ye drogueria, ye

Page 36: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

36

sanatorio, ye hospital, ye clinika, ye funeraria, ye servisio, ye gruas, ye estacio-namiento, ñe yo pension mbara ye mbuntrëzi. II.- Ye framacia, ye botika ñe ye droguería ra cumple d’a zunü ne guardia noc-turna nzakja pa’a ne calendario k’o ra mama ne Ayuntamiento. III.- Haste texe un pa’a, ye gasolineria, ye disel, ye refaccionaria, ye taller me-kaniko ñe ye vulcanizadora. Ye taller mekaniko ñe yo hojalatería ñe yo ts’iji ne 6:00 na 21:00 zünü manonishi na xabaro. IV.- yo jango piji raxok’uji nrisdy 6:00 – 20:00 zünü manonishi hasta mamber-nexi; ma 6:00 – 22:00 zünü ma xabaro, ñe ma mrrongo ne zünü 6:00 – 18:00. V.- ye mercería, ye juguetería, ye cristalería yo ndenda jango poji texe ye rega-lo, ye pastelería, ye rosticería, ye mbo’oxedyi, jango oku ñiste, ye salón jango pone guapo ye nte’e, ye estetika, ye librería, ye papelería, yo mboba’a yo mboj-mo’o, yo mbolulu, yo recauderia, yo mbotr’omechi ñe ye mbo’otse’e, ma 06:00 – 22:00 zúnü, ma nonixi asta ra xabaro ñe mrrongo ma 6:00 – 17:00 zünü. VI.- jango poji ye jnonü, yo lonchería, yo torteria, yo expendio ne hamburguesa ma 6:00 – 24:00 zünü ma nonixi asta mrrongo.Yo lugar jango ra autorisa ora poji ye aguardiente ñe yo jñonü ma 13:00 - 21:00 zunü. VII.- ye takeria ra unüji servisio ma 8:00 – 24:00 zünü ma nonixi asta mrrongo; jango ra autorizago ra poji k’oreje k’o jñonü ma 13:00 – 22:00 zünü ma nonixi asta xabaro; ñe ma mrrongo ma 13:00 – 17:00 zünü. VIII.- ye molino jango k’unü ye sonü ñe ye mboxedyi ma 5:00 – 20:00 zünü ma nonixi asta mrrongo.IX.- yo jango poji yo material para ye ngumü ñe jango poji yo za’ama 07:00 – 20:00 zünü ma nonixi asta xabaro ñe mrrongo ma 07:00 – 18:00 zünü. X.- yo chojmu publiko, ma 6:00 – 22:00 zünü, ma nonixi asta mrrongo; yo tianguis ra pjeseji ye pa’a k’o ra unüji setr’i ma 6:00 – 18:00 zünü; ye ndenda k’o b’ub’u na interior ra poji k’o reje ñe jñonü ma 7:00 – 18:00 zünnü ye pa’a k’o ra xipjiji. XI.- Yo ndenda, ye lonja merkantil, ye binateria, ye sentro komersia, ye ndenda nu conbeniensia, ye frankisia ñe ye komersio k’o pö’ö ye chingere ñe ne mode-rasio k’o boteya serrada sö’ö ra funsionao ma 7:00 – 22:00 sünü ma nonixi kja xabaro ñe ma mrrongo ma 9:00- 17:00 sünü.K’o ne eksepsio ye ndenda ne konbibensia, ye frankisia k’o sö’ö ra funsionao tex ene pa’a, k’o ra respetao ye orario mbar ara pöji yo k’oreje nzakja mama a xese. XII.- Ye biyar ra funsionao ma 11:00 – 24:00 sünü, ma nonixi kja xabaro ñe ye nrrongo ma 11:00 – 22:00 sünü, mbero dya ra pöji k’oreje Dya sö’ö ra kichi ye ts’itr’ii k’o dya be kumpe 18 tsjë’ë yo miembro ne Ejersito ñ yo nzero ye Segu-rida Publika k’o pes’i d’a arma ñenjyeji in it’ü m aba pëpjiji.XIII.- Ye diskoteka ñe yo pista jango nejmeji ra xok’ü ma xuexi na 2:00 sünü, ñe ma nrrongo ma 17:00 -22:00 sünï. Yo sentro sosia, ye salo ne mbaxkjua ñe ye nejmeji ra xok’üji ma ye sünü k’o ra atorisao ne H. Ayuntamiento.XIV.- Texe yo establecimiento dya ö’ö konsionao ra unüji ye chingere. XV.- Mbar ara autorisaoji yo kjaji jango ra sö’ö ra ñetsje, jango b’üb’ü nte’e nzakja ra akordaji.XVI.- Ye kanina, ye bar, mbök’oreje ñe ye sentro botanero ra funsionao ma no-nixi kja xabaro ma 12:00 – 22:00 sünü, mbe ra siji a mbo’o.XVII.- Yo restauran ba ñ ene bar jango kjaji yo espektakulo ra funsionao ma no-nixi kja xabaro ma 12:00 – 22:00 sünü ñe ye nrromgo ma 14:00 – 17:00 sünü. Yo restauran bar k’o ra ofresio yo desayuno ra sö’ö ra pëpji ma 7:00 kja 14:00 sünü, dya ra pöji yo k’oreje ñe ye chingere. Ma ra pëpji ra ñusüji ne xiskuama jango eje ye jñoñü ñe t¿ye nreje ñe janzi kuesta. Yo jñoñü k’o ra mama ra pes’i mbara tex ene pa’a k’o ra xok’üji.XVIII.- Yo ngomü jango jñonü yo te’e, yo kafeteria ñe jango bübü sada k’o pes’i autorisasion mbar ara po’o yo kjureje, vino ñe bebida k’o dya pes’i 12.5 parü, ra nunexi kja xabaro, nu 7:00—22:00 sunü ñe yo mrrongo nu 12:00—17:00 sunü.XIX.- Yo mbötrapjü ne nunixi kja yo mrrongo nu 9:00—17:00 sunü.XX.- Yo ngumü jango b’üb’ü yo juego elecktromecanico nesta tropjo ñe ficha

Page 37: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

37

mbara ra so’o ra usaji,ra mbëpji yo nonixi kja ne mrrongo nu 11:00—19:00 sunü.Ñe dya so’o ra autorizao ra funcionago mara b’üb’ü na ngunxorü,jango ra b’üb’ü 200 metro.XXI.- Yo ciberkafe so’o ra funcionago ne 07:00--22:00 sunü,yo nunexi kja yo xabaro ñe mrrongo nu 09:00—20:00 sunü.XXII.- Yo ngumü jango po’oji o rentaji yo video kasette ñe yo DVD ra funcionago yo nonixi kja yo mrrongo nu 10:00—23:00 sunü.XXIII.- Yo ngumü jango po’oji yo disko kompakto so’o ra funcionao yo nonixi kja yo ndomgo ne 10:00—20:00 sunü.XXIV.- Yo ngumü jango chomü ñe poji yo refaksio automotriz,so’o ra zoküji nu sunü 8:00—18:00,ñe nonixi kja mberraxi nu 08:00—15:00 sunü, ne xabaro ñe mrrongo.XXV.-Yo komercio semifijo ñe móvil ,ra zoküji ne sunü kjü ra mamü ne Ayunta-miento k’o ne dirección un Gobernacion.XXVI.- Ngextro ne Ayuntamiento so’o ra autorizao yo permiso extraordinario mbara na komercio o naño actividad. Dya so’o ra po’o yo k’oreje mara tsogü ne 23:00 sunü.

Ts’ijña dyete dyote yencho (Art. 127).- Yo establecimiento k’o dya ts’ogu kja yo artikulo k’o b’üb’ü axes’e so’o ra zoküji yo nonixi ñe yo xabaro un sunü 6:00—22:00 ñe yo mrrongo ne sunü 06:00—19:00, ñe dya so’o ra po’o yo kjoreje.

Ts’ijña dyete dyote jñincho (Art. 128).- Yo komercio k’o ra solicitao autorización mbara po’o yo artikulo nu temporada jango nzakja mamü un katalogo de giros, solo ra funcionao yo pa¬ a k’ü akordaoji k’o ne arkate, mbero dya solo ra poo kjoreje.

Ts’ijña dyete dyote nzincho (Art. 129).- you ngumu jangora presentao yo es-pektakulo publico nesta ra pes’i na estacionamiento mbara yo te’e ko pes’i mbuntrezi, nzakja mama ne plan municipal nu desarrollo urbano, ñe mbara yo te’e k u psji diskapacidad k’o pesji mbuntrezi nesta na cajón nesta ra pesji na kaseta nu control mbara k’o yo ts’ogü ñe k’o mpedye, mara kobraji nesta ra pes’i na seguro k’o ra kubrio yo daño.

Akjanu yo automibilista mi na jo’o k’o y o lugar mbara yo te’e k’ü pes’i d’a diskapasida.

Ts’ijña dyete jñite (Art. 130).- yo establecimientoo po’o k’o pare d ra so o ra po oji yo pa a, 5 nu febrero, 2 ne 21 de marzo, nu 5 de mayo, 16 nu septiembre, 13 un octubre, 20 nu noviembre ne 1 nu diciembre porka ts aji un transición un poder Ejecutivo Federal. Ximi ne pa a mara ts aji nu kammbio nu administración municipal ne un pa a ma ra mamuji nu informe un arkate municipal, Estatal ne Federal dya so’o ra poji yo k’o pare ximi jango ra tsjaji elección.

Ts’ijña dyete jñite naja (Art. 131).- Correspondio ne Direccion nu Gobernación so’o ra otorgao yo derecho mbara ra usaji nu ndañi ñe yo área jango muriji yo te’e, ma ra tjsaji yo actividad komersial o nu servicio jango b’üb’üji yo ambu-lante ñe komercio semifijo nzakja mamü un Bando ñe so’o ra reubikao yo te’e po’oji mbara ra beneficiao texe yo te’e.

Yo komercio semifijo k’o pes’i na permiso mabara ra po’o texe yo jñonü, nesta ra ajustao yo pa’a ñe yo horario k’o mamü yo autoridad ñe un permiso dya autorizao mbara ra po’o kjoreje.

Ts’ijña dyete jñite yeje (Art. 132).- Ne H. Ayuntamiento solo ra ordenao ne Kon-tralao yo inspección, yo infracción, yo suspensión yo clausura ne nu fiskaliza-

Page 38: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

38

ción mbara yo actividad k´o tjaja yo particular, ne so´o ra kancelao yo licencia, yo permiso o you autorización k´o mamu un artikulo 116 . k´o b´u b´u kja ne Bando Municipal so´o ra pjosu k’o yo teé kó inspeccióna.

Yo inspector, yo notificador, yo verificador ne yo ejecutor nesta ra akreditao nu función k´o na gafete jango ra kuato fotografia, ne arkate ra rekonocio n era pes´i fe públika. Yo particular ra permitio ra ts´ogu kja nu komercio, yo ins-pector ne yo verificador, mara yo particular dya ra jyezi ra ts´ogu u j´o muba ra unu na sanción.

Yo te’e debe ra jyezi ra ts’ogü yo inspektor ñe verifikador k’o nge’e autorizado mbara nu bepji, mara dya ra jyeziji so’o ra aplikao multa

Ts’ijña dyete jñite jñii (Art. 133).- Ne arkate municipal so’o ra tsa’a ne supervicio kja yo ngümü jango poji yo te’e, mbara ra garantizao k’o pes’i yo kondicion necesario nu seguridad ñe higiene ñe mbara ra prevenio yo siniestro.

TS’IB’ËPJI IIINE YO INSTITUSUSIO K’O PES’E NA SERBICIO SOSIA

Ts’ijña dyete jñite nziyo (Art. 134).- Mbara yo efecto ne kapitulo ra tendiojme nzakja institucio k’o pes’e na servicio social, yo institucio k’o o tsa’a yo partiku-lar k’o nu tropjü ñe mbara ra pjosü k’o ne satisfaccio yo necesidad.

Ts’ijña dyete jñite ts’ich’a (Art. 135).- Yo partikular k’o pepji kja na institució k’o pes’e na servicio social dya so’o ra mamü k’o nge’e na mbepji nu Ayuntamiento.

Ts’ijña dyete ñanto (Art. 136).- Yo institucio k’o pes’e na servicio social kja na jñiñi so’o ra pjosü k’o ne ayuntamiento; mara b’üb’ü necesida ñe mara b’üb’ü yo tropjü necesario.

Ts’ijña dyete jñite yencho (Art. 137).- Jango na institucio k’o pes’e na servicio social, ra pjosü na jñiñi, nesta ra xipji nu Arkate Municipal pje ra tsa’a. Nujnu so’o ra ünü obeservacio ñe sugerenia, ñe jyo ra manejao ne Autoridad Munici-pal.

TS’IB’ËPJI IVNE YO ESTIMULO ÑE REKONOCIMIENTO NU PARTICIPACIO SIUDADANA

Ts’ijña dyete jñite jñincho (Art. 138).- Mbara ra promovio yo valor edukativo, artistiko, sientifiko, literario, deportivo, artesanal ñe texe k’o kjaji kja ne trajñi-ñi; ne H. Ayuntamiento ra ünü rekonocimiento a yo te’e fisika ñe moral k’o ra destakao k’o nu akto o nu bepji mbara ra beneficiao ne Trajñiñi, ne estado, ne nacio o ne humanidadMbara efekto nu artikulo k’o ne kabildo, texe yo kje’e, mara sätä ne aniversario nu elevancia a villa nu trajñiñi San Felipe nu obaje, ra ünü yo presea k’o chjü’ü nzakja mamü nuba:

a) Dr. Fernando Orozco ñe Berra mbo ne mérito Juvenil.b) J. Guadalupe Sánchez Mejía mbo ne mérito Deportivo.c) Dr. en Teología Manuel Gómez Marín mbo ne mérito Literario, Poético y Cul-tural.d) Físico Matemático José de Jesús Pedraza Contreras mbo ne mérito en Cien-cias, Biología, Química Y Física.e) Lic. Jesús Yhmoff Cabrera mbo ne mérito Artesanal.f) Emilio López mbo ne mérito Empresarial.g) Profra. María de la Luz Rodríguez Mandujano mbo ne mérito Educativo.

Page 39: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

39

h) Trinidad Vilchis Sánchez mbo ne mérito Civil.i) Margarito Esquivel Contreras mbo ne mérito Ambiental.j) Manuel Posada Y Garduño, mbo ne mérito una Vida Ejemplar (Post Mortem).

Ts’ijña dyete jñite nzincho (Art. 139).- Ko ne objeto ra desarrollao na kultura ne kolaboracio ciudadana mbara ra jñusü yo kañabü ñe nu pjorü nu medio ambiente k’o yo te’e, ne H. Ayuntamiento ra tsa’a konkurso k’o yo ts’ijñiñi, ngunxorü, aktor social ñe so’o ra ünü rekonocimiento, estimulo ñe distincio mbara yo te’e k’o ra to’o.

JÑA’A NZINCHONE DESARROYO URBANO

TS’IB’ËPJI INU YO ATRIBUSIO NE H. AYUNTAMIENTO KJA NE MATERIA NU DESARROLLO URBANO ÑE OBRA PUBLIKA

Ts’ijña dyete nzite (Art. 140).- Kja ne materia nu desarrollo urbano, ne H. Ayun-tamiento pes’i yo atribucio k’o ba e’ba

l. Ra participao k’o yo Arkate federal ñe estatal jango ra tsaji ñe ra formulao yo plan nu desarrollo regional.ll. Ra ätä, ra evaluao, ra publikao, ra modifikao ñe ra ejekutao ne Plan Municipal nu Desarrollo Urbano ne trajñiñi Lipe, nzakja mamü nu legislacio vigente.III.- Ra identifikao, ra deklarao ñe ra participao k’o ne Instituto Nacional ne Antropologia ñe Historia k’o ne konservacio yo zona yo sitio ñe yo edificacio k’o ra xipji ne trajñiñi nzakja patrimonio historiko, artistiko ñe arquitektoniko.IV.- Ra participao mara ätä ñe administracio yo reserva territorial ñe ekologika; ra pjosü k’o ne Arkate nu Estado, ne desrecho mara adquirio inmueble kja na reserva territorial.V.- Ra participao kja ne ordenamiento ekologiko, nzakja mamü yo Programa ne Desarrollo Urbano ñe yo Asentamiento Humano.VI.- Ra tsa’aji k’o ne arkate ne Estado, k’o naño Ayuntamiento, k’o ne sektor so-cial ñe privado; yo akuerdo ñe yo konvenio mara ra kjaji yo Plan ñe yo Programa ne Desarrollo Urbano ñe mara tsa’aji obra ñe servico k’o ra konvenio.VII.- Ra fomentao nu participacio yo te’e kja yo ts’ijñiñi mara ra tsa’aji, ra eva-luao, ra ejekuato o ra modifikao ne Plan ne Desarrollo Urbano.Xi ra promovio k’o ne Direccio ne Desarrollo Urbano Municipal ne participacio yo te’e k’o b’üb’ü kja yo jñiñi, xi k’o yo Autoridad Auxiliar, mara ätäji ñe ra ejekutao yo Plan Parcial ne Desarrollo Urbano kja yo jñiñi, mbara ra tsa’aji na jo’o yo asentamiento humano ñe ra evitao ra invadio yo ejido ñe mbara ra apro-vechao yo servicio publiko.VIII.- Ra impulsao k’o ne kooperacio yo te’e, ne konstruccio ñe mejoramiento yo infraestruktura ñe equipamiento urbano, k’o ne aportacio ñe donacio ne obra o equipo kja ne H. Ayuntamiento xi mara jokü yo obra.IX.- Ra tsa’aji publiko ne Plan ne Desarrollo Urbano ñe yo deklaratoria.X.- Ra koordinao ne administracio ñe ne funcionamiento yo Servicio Publiko, yo Plan ñe yo Programa ne Desarrollo Urbano, mara ätäji ngümü, industria, komer-cio ñe nu uso ne jomü; nzakja mamü ne Plan ne Desarrollo Urbano Municipal.XI.- Yo Autoridad Municipal dya so’o ra ünü permiso ñe autorizacio k’o ne ma-teria ne desarrollo urbano.XII.- Ra pjosü k’o ne Federacio ñe ne Estado mara regularizao ne tenencia nu jomüXIII.- Ra ünü yo reglamento ñe yo disposisio necesario mbara ra regulao ne desarrollo urbano.XIV.- Ne Arkate Municipal so’o ra proponio nu Ejekutivo ne Estado, yo expedicio yo deklaratoria yo provision, reservas, destino ñe uso ne jomü kja ne territorio municipal.XV.- Ra promovio ne desarrollo regional equilibrado ñe ne ordenamiento terri-

Page 40: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

40

torial kja yo jñiñi ñe kja yo centro ne poblacio.XVI.- Ra participao kja ne gestio ñe promocio ne financiamiento mbara ra tsa’aji ne Programa ne Desarrollo Urbano, ra supervisao mara ätäji yo obra nu urbani-zacio kja yo fraccionamiento, kondominio ñe kja yo kolonia.XVII.- Ra jnü’ü mara ätäji yo obra nu urbanizacio kja yo konjunto urbano, kon-dominio ñe kja yo kolonia, nzakja mamü ne Plan ne Desarrollo Municipal.XVIII.- Ra tsa’a yo naño atribucio k’o ünü ne Kodigo Administrativo ne Estado ñe naño dispocicio legal.

Ts’ijña dyete nzite (Art. 140) Bis.- Ne Direccio ne Desarrollo Urbano ra atendio , ra tramitao, ra jokü ñe ra expedio k’o ba e’ba:I.- Licencia mara ätäji yo obra nzakja:a) Dadyo obra, remodelacio o ampliaciob) Yo demolicioc) Yo exkavaciod) Mara ätäji barda

II.- Autorizacio k’o ba e’ba:a) Mara okupaoji ne ndañi publika mara tsa’aji na obra.

III.- Permiso k’o yo servicio nzakja:a) Yo obra o instalacio ne red subterraneo o kja yo ndañi publikab) Mara chädä ne pavimentoc) Mara okü ne banqueta ñe yo guarnicio

IV.- Konstancia k’o ne:a) Alineamiento ñe nu numero oficialb) Mara suspendio na obrac) Jango b’üb’ü ndañid) Konstancia mara nguarü ne obra, ante ra ünü ne responsiva ne perito ne obra

K’o b’üb’ü a xes’e ra tsa’a na ofisio, ñ era nesta d’a lisensia ne uso nu jomü, kja yo kaso k’ü ra pebea, na jo’o k’o mamü mbor nu Kodigo Administratibo, ne Reglamento nu Konstruksio Munisipa ñe nu normatibida Federa, Estata ñe Munisipa kja nu kaso.

K’o ba e’e kja yo tramite ra respetao kja nomenklatura oficial k’o yo ndañi pu-blika ñe yonaño bien komun, nu konformida k’o nu Reglamento ne Nomenkla-tura mbara ne tr’ajñiñi Lipe.

Ts’ijña dyete nzite daja (Art. 141).- Kja ne materia ne Obra publika ne H. Ayun-tamiento pes’i yo atribucio k’o ba e’baI.- Yo Obra publika k’o kja’a ne H. Ayuntamiento pes’i sustento kja ne legislació federal, estatal ñe municipal.II.- Mara ätäji obra k’o ne federacio ra tsa’aji nzakja mamü yo reglamentacioIII.- Yo programa ne Obra Publika ra tsa’aji nzakja mamü ne Plan ne Desarrollo Municipal IV.- Mara ätäji yo obra publika yo jñiñi ra pjosü nzakja mamü ne titulo ñanto ne Kodigo Financiero ne Ts’ibonrro ñe yo municipio.

Kja yo obra jango ra nesta tropjü k’o ra ünü yo beneficiario, nesta ra b’üb’ü aceptacio ñe kompromiso k’o yo beneficiario mbara ra kumpleji nu aportación ante k’o ra pjürü ne obra, nge’e necesario k’o yo beneficiario ra depositao nu parte ne kooperacio, ñe jango ra comprometio ra nguarü ra ngontrü ne koope-racio mara sätä nu o pa’a k’o o anji.

K’o yo obra k’o dya ra nesta kooperacio ñe k’o ne prioridad, nesta k’o yo te’e beneficiado ra pjosü k’o ne mano ne obra, material kja ne regio o nzakja ra mamü ne modalidad ne obra

Page 41: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

41

VI.- Ra promovio ñe ra impulsao, k’o ne kooperacio ñe yo faena , mara ätäji ñe mara b’üb’ü equipamiento urbano kja yo jñiñi k’o pes’i ne trajñiñi, nzakja yo uso ñe kostumbre yo jñiñi.VII.- Ra promovio mara ätäji yo Komite Ciudadano ne Kontrol ñe Vigilancia mba-ra ra supervisao ne obra publika.

Ts’ijña dyete nzite yeje (Art. 142).- Mara ätäji, ra aprobao, ra administrao ñe ra modifikao yo Plan ñe yo Programa ne Desarrollo Urbano, ra kjaji nzakja mamü yo ley ñe yo reglamneto.

TS’IB’ËPJI IINE EQUILIBRIO EKOLOGIKO ÑE NU PJORÜ NE AMBIENTE MBARA NE DESARROYO SUSTENTABLE

Ts’ijña dyete nzite jñii (Art. 143).- Nge’e atribucio ne H. Ayuntamiento ra tsa’a yo medida mbara ra pjorü, ra restaurao ñe ra jokü nu kalidad ambiental, mbara ra pjorü yo rekurso natural, mbara ne preservacio ñe ne kontrol ne equilibrio ekologiko kja ne trajñiñi; xi ne proteccio ñe ne uso sustentable k’o yo rekurso natural, k’o yo konsertacio yo accio ñe yo apoyo ne sektor publiko, social ñe privado; xi k’o yo asociacio, grupo ñe organizacio social, kultural ñe politikas nzakja mamü ne Kodigo Administrativo ne Ts’ibonrro.

Mbara ra kumplio k’u ne objetivo ne H. Ayuntamiento ra pes’i yo fakultad k’o ba e’ba:I.- Ra kombatio ne deterioro ekologiko ñe ne kontaminacio ambientalII.- Nzakja mamü yo ley kja ne materia, ra ätäji ñe ra aplikao ne Programa Muni-cipal ne Ordenamiento Ekologiko.III.- Ra integrao ñe ra fortalecio ne konsejo ne Proteccio ne AmbienteIV.- Ra promovio, ra fomentao ñe ra difundio na kultura ekologika k’o yo pro-grama ne H. Ayuntamiento k’o ne koordinacio k’o yo arkate edukativa ñe k’o yo sektor kja ne jñiñiV.- Ra tsa’a yo mekanismo mbara ne prevencio ñe ne kontrol yo emergencia ekologika ñe yo kontingencia ambiental, k’o yo termino k’o b’üb’ü kja ne Kodi-go Administrativo ne Ts’ibonrro ñe ne Reglamento ne Proteccio Civil.VI.- Ra prevenio ñe ra sancionao mara ätäji obra o aktividad publika o privada k’o so’o ra kausao desequilibrio ekologiko ñe perjucio kja ne ambiente.VII.- Ra tsa’a yo kriterio ñe yo mekanismo ne prevencio ñe kontrol ekologiko mara pes’e yo servicio publiko. Ne H. Ayuntamiento ra ünü kja yo instancia ko-rrespondiente ñe ra promovio ne deskargue yo nreje kja yo red kolektora, dya ra pes’i kontaminante, desecho yo material k’o dya na jo’o o naño sustancia k’o dya na jo’o mbara ne salud yo te’e, yo zixa ñe yo dyoxü. VIII.- Ra tsa’a yo mekanismo ñe yo kuota mara pjosü k’o yo te’e fisika o moral, k’o ra panüji kja yo red kolektora, ndare, kuenka, yo vaso ñe yo naño deposito o korriente ne nreje o ra infiltrao kja yo jomü k’o dya pes’i tratamiento, nre-je residual k’o pes’i kontaminante, desacho yo material k’o nge’e peligroso o naño sustancia k’o dya na jo’o mbara ne salud yo te’e, yo xiza ñe yo dyoxü. Ra gestionao ne desarrollo ñe ne opracio yo sistema k’o dya ra jyezi yo deskarga kja yo red kolektora.IX.- Ra pjosü k’o yo arkate kompetente k’o ne prevencio mara okü yo xiza ñe ne deterioro kja yo área verde, ra participao mara difundio ne pjorü yo bosque. Xi ra kontribuio k’o yo establecimiento ne almacenamiento, transformacio ñe distribucio nu materia prima forestal, nu producto ñe subprodukto (aserradero, maderería, karpinteria, karboneria ñe texe yo industria k¿o usa ne za’a), ra pes’i ne autorizacio nu PROBOSQUE.X.- Ra denunciao ne te’e o yo te’e k’o ra tsa’a delito kontra ne ambiente nzakja mamü ne Kodigo Penal xi kja yo fuero komun ñe federal.XI.- Ra sancionao k’o 50 salario a yo te’e k’o ra panüji kañabü kja yo baldio, kja ne ndañi publika, ñe kaj yo área k’o usa texe yo te’e; inmueble, bosque, barranka, arroyo, kanal ñe ndañi, o mara b’üb’ü kja na Mbuntrezi, xi yo dueño

Page 42: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

42

yo lote k’o dya pes’i barda ñe ra jyezi ra panüji kañabü, ra provokao ra e’e yo fauna nociva. (Jñanrra ne artikulo 178)XII.- Ra tsa’a yo medida necesaria mbara dya ra jyezi ne kontaminacio ne am-bienteMbara ne H. Ayuntamiento ra kja’a ko ne Departamento ne ekologia ñe k’o yo institusio educativa ambental. Ñe ra paraji ne separasio, reduccio, reutilizacio ñe resikaje mbar ara kjaji yo nesario mbar ara jiambü yo ts’añebü kja yo nzumü tr’ajñiñi.XII.- Ngeme proibido k’u ra poneji letrero ñe manta kja yo za’a o arbusto. Ne H Ayuntamiento ra nu’u kjü na jo’o o iyo mbara ra kolokaji kja ne tr’ajñiñi.XIII.- Ra manji yo medida mbara dya ra kjogü, yo nivel kü permitio ne ruido, vi-brasio, energía luminosa, gas, bipji yo jiere ñe nango k’o dya pje na jo’o mbara ne equilibrio ekologico o ne ambiente.XIV.- Ra sancionagoji yo nte’e kju edyi da tr’a buntrezi k’o tünüji material o producto pétreos, xi yo ts’añebü organik’o ñe k’o dya nge organik’o ñe kju nge peligroso mbara yo nte’e texe co ra kobyji k’o da lona.,XV.- Kjaji yo reglamento a disposiosio necesario mbara ra fortalesio yo bepji mbara ra pjarü o ne ambiente.XVI.- Ra bigilao kju texe yo construksio, instalasio ne komercio o serbisio nza kjai:Kondominio, konjuntos urbanos edificios públicos, hoteles, restaurantes, bares ngumü nu ätr´ä ntere, jchomü, adocreteras, ñe bloqueras; ñe nanyo, ra pre-sentaoji un estudio ne impacto significativo ñe ne riesgo.XVII.- Establesio yo disposisio mbara ne menejo yo residuo solido k’o dya nge depositado po yon nte’e kja yo lugar destinado mbara ne propósito, ma auto-rizao ne H. Ayuntamiento. Ma yo desecho solido nge peligroso o ne riesgo un manejo ra sujetao nzakja mama ne materia.XVIII.-Ra pjoxme k’o me proteksio yo s’ü’ü silvestre nzakja: tizi tsímbaro, gar-ceta, tizi sivestre, tuxkulu, nzoñi ne nreje ñe tórtola, kjana yo mbo’o yo dyoxü kju ya ra trese: dya so’o ra sürüji yo ts’imbaro monarka ñe nanyo. XIX.- Ra pjoxime mbara dya ra kanji yo jmolo kja y’nreje kju b’üb’ü kja ne tr’aj-ñiñi kja yo zana abril asta setiembre kjana ra pjxma k’o ne pjorü ñe ne pre-servasio yo santuario ne nreje , yo presa, manantial ñe nanyo jango po’o nreje.XX.-Sansionao yo ntere fisika ñe juridiko kolectiva kju kjaji na perjuicio ra afec-taoji ne equilibrio ekologiko,dya ra usaji na jo’o yo rekurso natural kjana ra explotagoji, afektaoji ñe kausaji daños ne ambiente neakja mama ne ley ñe ne reglamento.XXI.-Pjorume yo trëjë ñe ya jomÿ forestal kjana yo za’a k’o b’üb’ü kja ne jomü’ ne tr’ajñiñiXXII.- Ra kjaji yo konbenio ne kordinasio k’o ne federasio, ne ts’ ibonrro ñe ne tr’ajñiñi mbar ara ts’aji yo aksio k’o ñana ñe mejorao ne ambiente.XXIII.-Ra pjoxkume k’o yo autorida kja ñe prebensio ra oküji yo za’a ñe dya ra jiesi kju ra mbo’o yo producto forestal ma dya paraji ja ba e’e.XXIV.- Dya ra jyesi kje yo nte’e ra paña ts’añebü kja yo ni’i publik’o ñe no jango dya permitio.XXV.- Ra sansionao yo dueño yo buntrezi kju jna’a naje’e ñe komersio kju kjaji ruido k’o na zezhi kja ne bia publika..XXVI.- Ra inspeksionagoji yo negosiokju potüji nea sete, peche ñe engrasao ne mbuntrezi mbara ra nuji dya pesi trampa nea sete , solidos ñe resiclado n enreje igana un jango ba potüji yo rgeme kja in negosio.Ne autorida municipal, k’o ne kordinasio k’o ne Autorida Estatal ne Federal kompetente, ra nüji ra kumplije yo komersio o industria kju ba sogüji nre’e kju dya jo’o ne alkantarillado municipal kja ne norma NOM-002-SEMARNAT-1996 kju establesigo ja nzi ra posüji k’o dya na jo’o kja ne alkantarillado publico municipal.XXVII.- Sansionao texe yo nte’e k’o dya trinj’i a tri’i nu ngumü o negosio.

XXVIII.- Ne Diresio ne segurida Publica ñ ene departamento ne Ekologia ra nuji

Page 43: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

43

ñe ra sansionao yo nte’e k’o pana ts’añebü kja ñi’i ñe lote baldio.XXIX.- Ra kjaji da campaña ngextra da pala mbo da kjë’ë k’o ra Kita yo chatarra ne nango desperdisio yo mbuntrezi kja ñi’i publiko ximi ra xip jiji yo nte’e kje ne mbuntrezi k’o mutu ts’añebu ra kjogu kja da zunu determinada mbara ra tunsio fierro viejo, vidrio, xiskuama, karton ñe nango ts’añebü. XXX.- Dya pje j’esiji kju chutrü ts’añebü, naturaleza muerta ne residuos kja zona urbana ñe rural, nzakja bezana, juajma , baldio, trebi ñe nanyo kjana dya pjera jiesiji kju ra posüji yo residuos kja lugares te’u dya mama ne H. Ayun-tamiento.

XXXI.- Ra mamaji a texe yo nte’e ke yo probedores agrokimikos ba recibigo embases mbara ra destruigoji ñe resiclagoji.XXXII.- Ne diresio ne Desarrollo Urbano ñe servicios públicos ra nuji kje texe yo drenaje ra b’üb’ü konektado kja jo kolektores ñe redes ne desagüe.XXXIII.- Ra regulaoji yo uso ñe yo po’o kohetes k’o poneji riesgo yo sakiü ñe ne integridad fisik’a yo nte’e.XXXIV.- Yo nanyo kje legislasio federal ñe estatal so’o ra unu kja ne materia ne preserbasio ñe ne equilibrio ekologico.Ts’ijña dyete nzite nziyo (Art. 144).- Nge obligasio texe yo servisio, komersio, industrio pmoikro_industria kja emisiones kja ne admosfera ne admosfera, o descargas kja red ne drenaje ñe presentao yo análisis da para kada kjë’ë kja ne departamento ne ekodajia. Ma primero gi xokiü yo establecimiento, yo análisis ra presentago yo 30 pa’a natural después de K’ e bi xokiü in bepji.

Ts’ijña dyete nzite ts’ich’a (Art. 145).- Texe yo servisio, komersio, indudtria ra presentaggi ne komprobasion ne disposisio final yo residuo solido ñe peligroso.

Ts’ijña dyete nzite ñanto (Art. 146).- texe yo ntere k’u pes’i lisensi, permiso o autorizasion mbara ra kjaji na actividad komersial kja establecimiento fijo, se-mifijos o ambulantes kja ne Munisipio ma nguarü in bepjira mutu k’o nyeme ñe in ts’añebü; Ne H. Ayuntamiento ra autorizao k’u ra unuji multa o ra klausurago ne establecimiento mbara k’o ya kumpejeji.

Ts’ijña dyete nzite yencho (Art. 147).- Ne H. Ayuntamiento solo ra kita ñe alya dya ra unü lisensia, ambara ra jäbä nzumü, jango ne dara Ñe ne material ra afectao ne ekologia ñ ene ambiente. Xo akjanu sö’ö ra okiuji yo zä’ä ma kumpleji k’o yo disposio jurídica kja ne materia ambiental federal ñe lokal. Ñe ne solisistante ra t’sontrü kja tesorería Munisipal por ne permiso ñe re ñeme ñe ra ñeme 50 ts’za’a por z ä’ä k´u´ ckü reakja mama ne erea ne ekologia k’u bübü Kja ne H. Ayuntamiento.

Ts’ijña dyete nzite jñincho (Art. 148).- Yo mborge, rostiseria, mbongoñi mborä-jnä ñe nango negosio k’u nesta ra kantra aceite o grasa pesi na obligasio ra de-positagoji kja resipiente mbara ra evitagoji k,u perjudikaoji ne funsionamiento un red ne drenaje.

Ne autorida ra rekonji yo tambo k’o yo desecho. Dya sö’ö ra panaji kja ne dre-naje yo aseite, yo grasa ne nanyo sustansia inflamable.

Bara yo mbonge ñe yo mböngoñi k’u pänäji in desechos kja drenaje ra xichiji kja ñamböñe solo ra orüji k’u ra pjasüne H. Ayuntamiento. K’o dya ra tsja’a k’o dyopjü axese, mara ñanraji ra xichi ye grasa kja ye zoreje nu ne municipio ra unü d’a multa mbo ñite mbexo k’o töjo pama pama mbor 100 pa’a.Texe yo local komersia ñe yo serbisio nesta ra pes’iji jangii ra kantr’a yo kañabü.

Ts’ijña dyete nzite nzincho (Art. 149).- Yo tayer ñe serbisio automotris ra pes’iji d’a area mbar ara pech’e yo piesa, almacenamiento yo sediuo solido ñe peligro-

Page 44: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

44

so, ra jiambiji ñe k’o d’a techo ñe dya pje ra jisüji kjü ra derramao aceite ñe yo solbente. Yo residuo peligroso ra pes’i nu disposisio final nzakja ga mama yo norma kja ne materia. Yo serbisio ne potü yo yanta ra almasenao n era peñeji kja yo empresa mbar ara resiklaoji.Xo akjnü mbar ara unüji in serbisio, yo estabesimiento ra pes’i da espasio su-ficiente mbara ra unüji in serbisio a mbo kja in lokal ma dya kumpleji k’o texe kjü b’üb’üba ra klausuraoji po inbasiio ne bia publika.

Ts’ijña dyete ts’ite (Art. 150).- Yo kjaji feria, eksposisio ñe yo espektakulo fijo ñe yo semifijo; kjana yo akto publiko kja bia publika, parkes, jardín ñe yo plasa; ra proporsionago a yo asistente serbisio sanitario ñe konedor mbar ara depositao yo desecho solido.

Yo organizador ra garantisao kjü yo espasio kjü okupaoji dya pje ra sodü, ma nge akjanu ra jokuji yo sodüji.TS’IB’ËPJI IIINE NU PROMOSIO TURISTIKA MBARA NE DESARROYO SUSTENTABLE

Ts’ijña dyete ts’ite naja (Art. 151).- Nge atribusio nu H. Ayuntamiento ne ma-teria turistika nu mamaba:I.- Ra promobio nu desarroyo turistiko nzakja: Ne Sentro Seremonial Jñatrjo, Chjomü artesanal, Ne Presa ne Tepetitlan ñe ne Kolonia Platero.II.- Ra promobio ñe difundio yo otel, yo sentro ne konbensio, yo auditorio pu-bliko, ne sine, ne teatro, ne museo, ne ngumü xiskuama, ngumü ne kultura ñe sentro ne espektakulo publiko.III.- Ra promobio ñe difundio nu realisasio yo feria regional kja yo jñiñi ñe yo nge kada kjë’ë nzakja ne Festiba ne Kultura Jñatrjo.IV.- Ra promobio ra kjaji yo parke mbar ara aprobechao yo reserva natural ñe ra reglaji k’o ya b’üb’ü nzakja ga mama ne normatibida ñe nu sentido sosia.V.- Ra kjaji jestio kja yo instancia estata ñe federa, organismo publiko desen-tralisao yo Gobierno Estata ñe Federa, yo organismo dya gubernamental, yo empresa publika ñe privada mbar ara promosionao ñe difundio ne Tr0ajñiñi kja materia ne promosio turistika.VI.- Ra promobio ñ era jokü yo parke munisipa aprovechando yo reserva natura ñe territorial k’o sentido sosia nzakja mama ne materia.

TS’IB’ËPJI IVNE JOMÜ, YO RESERBA TERRITORIA ÑE NGUMÜ

Ts’ijña dyete ts’ite yeje (Art. 152).- Ne H. Ayuntamiento sö’ö ra promobio ñ era tsja’a yo obra mbara kjü na punkjü te’e ra pes’i ngumü kjü na jo’o.

Ts’ijña dyete ts’ite jñii (Art. 153).- K’o mama ra kjaji kja ne artikulo 115 ne Konstitusio Politika yo Estado Unido Mejikano nanyo Ley Federa ñe Estata, ne tr’ajñiñi mbar ara jäbä ñ era aprobechao k’o sentido sosia yo reserva territorial.

Ts’ijña dyete ts’ite nziyo (Art. 154).- Ne H. Ayuntamiento sö’ö ra promobio, konkretao, jestionao ñe kordinao yo programa habitual ñ ene mejoramiento yo ngumü popular.Ne H. Ayuntamiento sö’ö ra rekuperao ne materia kjü dya usaji yo benefisiario kja yo pa’a kjü akrdaoji.

Ts’ijña dyete ts’ite ts’ich’a (Art. 155).- Ne H. Ayuntamiento k’o in kordinasio ne Gobierno Federa ñe Estata ra kja’a aksio kja materia ne reserva territorial mbar ara aseguraoji ne disponibilida nu jomü mbara nanyo uso ñe destino kjü ra mama yo plan ne Desarrollo Urbano.

Mbara nu k’o ne H. Ayuntamiento ora kja’a kjü mama anrübü:

Page 45: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

45

I.- Ra promobio kja ne ejekutibo ne ts’ibonrro ne eksibisio ne deklarartoria yo prebisio, reserva, destino ñe uso kjü afektao ne jomü ne tr’ajñiñi. II.- Ra kjaji yo konbenio ne konsertrasio k’o yo sector sosial ñe privado mbara ra kjaji programa, aksio ñe instrumentar yo mekanismo financiero mbar ara tomüji yo predio ñe ra yäbä reservas mbara ne desarrollo urbano mbar ara satisfasio yo nesesida ne jomü yo nte’e kjü dya jünji na punkjü merio ñe ra sa-tisfasio yo nessida, ne jomü yo te’e kjü dya jünji na punkjü meio ñe ra satisfasio nesesida prioritaria. III.- Ra ejersio k’o ne Gobierno ne ts’ibonrro ne derecho ne preferensia mbara ra tomü yo jomü k’o manji nge reserva kja yo plan ñe yo deklaratoria.IV.- Ra partisipasio kja ne autorisasio mbar ara pot’ü ne uso ne jomü, kjaji kons-truksio o jiambü biene inmueble kjü mamü ne reserva ñe proibido nzakja mamü ne Plan ne Desarroyo Urbano.V.- Ra ejersisio k’o ne Gobierno ne Ts’ibonrro nu derecho ne preferensia kja yo kaso ne enajenasio yo jomü ejidal o komunal k’o b’üb’ü kja area yo reserva territorial ra kja’a kjü ra inkorporao yo ejidatario ñe yo komunero afektao yo benefisiario deribao yo obra ñe programa kjü kjaji.

JÑA’A DYECH’ANE YO INSPEKSIO, YO RESTRIKSIO, YO INFRAKSIO, YO SANSIO ÑE YO REKURSO NE INKONFORMIDA

TS’IB’ËPJI INE YO INSPEKSIO

Ts’ijña dyete ts’ite ñanto (Art. 156).- Ne H. Ayuntamiento sö’ö ra kja’a visita mbara inspeksionao nanyo establecimiento komersial ñe ne serbisio; ne orde ra mamü ne titular ne unida administrativa korrespondiente.

Ts’ijña dyete ts’ite yencho (Art. 157).- Yo visitante ne inspeksio ra tsjaji yo nte’e autorisao yo ra lebentao akta sirkunstansiada k’o yo dato k’o mamü an-rübü:I.- Lugar, pa’a ñe sünü kjü kjaji ne visita. II.- In chju’u ñe in puesto ne te’ k’o tendio ne dilijensia. III.- In objetivo ñe motivo yo bisita.IV.- Texe yo serbidor publiko k’o ra tsja’a ye inspeksion, ra nesta ra identifikao k’o d’a gafete ofisial k’o ra pesí in chju’u ne in kargo. V.- Ne rekerimiento nu visitador mbara ra designao yeje testigo, ma dya ra neji, ra nombrao mbor ne te’e aktuante. VI.- Ra xipji jeko mamü ne skjuama ñ era unü mbar ara jñu’u ne te’e aktuante. VII.- Ra mojñi yo infraksio ñe yo precepto k’o dya o respetaojiVIII.- Ma n era mamü ne te’e k’o o kjapuji, ne diligensia ra opjüji kja ne akta. IX.- Ma ra unüji lektura ne akta ra firmao texe yo te’e k’o interbenigo mbar ara pes’i balides.X.- Ne skjuama ra pes’i d’a kopia ne te’e k’o o bisitaoji.

Ts’ijña dyete ts’ite jñincho (Art. 158).- K’o ye establecimiento jango pöji ye k’oreje, ñe yo pes’i chingere, yo te’e k’o bisitao sö’ö ra solisitao ra exibido ye: I.- Ne original lisensia, autorisasio o permiso mbara ra funsionao ne estableci-miento. II.- Ma nge d’a te’e juriko kolektiba, ye xiskjuama jango ra akreditao ne te’e juridika ne establecimiento.III.- In komprobante ne refrendo nu kada kjë’ë mbara in funcionamiento.IV.- Texe ye nota o faktura k’o nüs’ü texe ye bebida k’o pes’i chingere. V.- Texe yo naño skjuama k’o ra otüji mbar ara komprobao in funcionamiento legal ne establecimiento.

Ts’ijña dyete ts’ite nzincho (Art. 159).- Mara kjaji ye bisita ra unü nguenrr kja ne establecimiento xi distribuio, almasenao, produsio, pöji yo bebida k’o pes’i

Page 46: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

46

chingere, k’o dya na jo’o ra ts0otr’üji ne establecimiento.

Ye merkansia k’o ra mutüji ra kja kargo ne arkate kompetente.

Ts’ijña dyete ñante (Art. 160).- Texe ye inspeksio pes’i ne garantía na audiencia kja ye jñii pa’a yo abile sigiente mara kjaji ne inspeksio.

Ts’ijña dyete ñante naja (Art. 161).- Kja ne garantía nu audiencia ra unüji saber ne infraktor ne faya administratiba, ñ era unüji dyech’a pa’a abile, mbara ra ñana in derecho, jango ra admitigo texe yo kobiksio, mbe dya sö’ö ra tsja’a ne konfesio k’o kja’a kargo ne arkate.

Ts’ijña dyete ñante yeje (Art. 162).- Ma ne arkate ra demostrao ne falta, ra dik-tao ra resolusio administrativa k’o fundamento ñe motibada.TS’IB’ËPJI IINE YO RESTRIKSIO

Ts’ijña dyete ñante jñii (Art. 163).- Dya sö’ö ra tsja’a texe yo te’e k’o b’üb’ü kja ne tr’ajñiñi:

I.- Ra t’otr’üji kja ye kaye ma si’i k’oreje o ya ti’i.II.- Ra alterao ne orden publiko.III.- Ra piji kja ye jomü publiko o jango nzhodü texe yo te’e.IV.- Ra küsüji texe yo kjaji k’o solbente ñe yo estupefaksione V.- Ra xanü, maltrato, dañao; ra poxk’üji ye fachada yo bien publiko ñe yo privado, ye eskultura, ye monumento o texe ye barda, ma dya autorisao ne ayuntamiento o ye propietario, siempre dya ra kontrabenigo yo lineamiento nu Desarroyo e Imagen urbana nuu tr’ajñiñi.VI.- Raa jesyji merkansia, yo artikulo, ne producto ñe objeto a tr’i’i in ndenda; k’o ra estorba yo te’e k’o nzhodü ñe ye mbuntr’ëzi, ximi yo pes’i yo toldo o yo parasole k’o in establecimiento o yo pes’i na punkjü anunsio; ra estorba yo material mbara ye konstruksio, kja kaye, banketa ñe naño bien k’o pes’i texe yo te’e, ma dya autorisao ne arkate.VII.- Ra pes’i yo saurda, yo granja o yo korrale mbar ara kria ye dyoxü ts’ike o na punkjü kja ye sono urbana; k’o ra molestao o ra poneo peligro in salu yo te’e k’o b’üb’ü kja ne tr’ajñiñi.VIII.- Ye maniobra ye kargo, deskarga ñe ye transito k’o na jyü a mbo’o nu primer kuadro ne Kabesera Munisipa k’o b’üb’ü kja ye kaye: nu norte, ne kaye Margarito Esqkibel; ne Poniente ne kaye Ignasio Aldama, ra unü buelta mbö’ö ne kaye 5 nu zana ts’ich’a ñ era sigido mbo mismo ndare kja ne kaye Eroe yo ts’itri ñe nu Pas, ri sigido mbo Bisente Billada ñe Guadalupe Sanches, ri unü buelta mbo ne kaye Orosko ñe Berra, kja Bisente Gerrero, jango ra k’otr’ü mbo ne kaye Pepe Maria Morelos kja ne kruse k’o Margarito Eskibel (jango ra mburü). Ximi kja ne periferia yo chjomü ñe in terminal yo mbuntr’ëzi jango sö’ö ra efe-ktuao ma 17:00 – 6:00 sünü nu sigiente pa’a. Ne Direksio ne Segurida Publika k’o ne Direksio ne Gobernasio, Korrespondio ra bigilao yo orario k’o usa texe yo mbuntr’ëzi.IX.- Ra pagao, ra chunsü o ra pintao ye propaganda k’o nge politiko, komersia o naño yo edifisio publiko, yo portale, yo poste ne alumbrado publiko, ye telé-fono, ye semáforo; yo guarnisio, kameyone, yo puente jango nzhodü yo te’e; yo parke, jandi ñe texe yo naño bien nu publiko federa, estata ñe munisipa.

Nu H. Ayuntamiento ngeje nu autorisao jango rapegao, chunsüji o ra pintao ye propaganda o naño kosa k’o ye base ye ley ñe ye lineamiento nu Desarrollo nu Imagen urbana, ñe sö’ö ra kita ye propaganda.

Ye partido politiko k’o dya ra tsja’a yo mamü ne Bonrro, ra pes’i 24 sünü mbara ra retirao in propaganda kja ye lugar jango dya autorisao ne H. Ayuntamiento; ximi ra xipji ne arkate mbara ra tsja’a jango mamü ne normatibida elektora

Page 47: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

47

X.- Ra chunsü ye manta k’o ye propaganda ne karakte politiko, komersia o naño k’o ra obstrio ne bia publika o ra kob’ü ye fachadas yo edificio publiko ngextro yo autorisao ne H. Ayuntamiento.XI.- Ra estasionao in mbuntr’ëzi kja ye banketa ye bia jango b’üb’ü na punkjü transito, ñe ye sona abitasiona ñe komersial; jango ra afektao ne transito, ne trankilida, ne orden ñe in integrida texe yo te’e.XII.- Ra jesí yo mbuntr’ëzi k’o nge’e mbara korga ñe yo pasajero o mayor nu jñi’i tonelada, ñe kja’a reparasio o mantenimiento.XIII.- Ra estasionao yo mbuntr’ezi k’o transportao ye sustancia k’o ngeje na pe-ligro mbara yo nte’e, yo buntr’ëzi k’o nge distribuidor, yo efektiba d’a serbisio o d’a maniora jango dya autorisaoji. XIV.- Ra almasenao kja ye inmuebles jango dya autorisao ye material eksplosibo nzakja: polbora, gas LP, yo solbente o texe yo nge d’a riesga mbara yo te’e. XV.- Chütr’üji yo sib’i pirotekniko kja ye festidade sibika, yo relijiosa, yo kultural ñe yo deportiva ma dya autorisao ne arkate estata ñ ene H. Ayuntamiento; ra kjaji ma ra rejistrao kja ne Sekretaria ne yo Defensa Nasional; konforme:

a. Ngextr’o ra dyätr’äji ñ era almasenao yo artikulo pirotekniko kja ne munisi-pio yo te’e o ye empresa k’o pes’i autorisao mbo ne Sekretaria ne nu Defensa Nasional ñe ne Gobierno nu ts’ibonrro, nzakja mamü nu Ley Federa ne Armas ne sibi ñe yo Eksplosibo ñ ene reglamento Estata.b. Kja ye ngumü dya sö’ö ra ät’äji ñ era pes’iji texe yo artikulo pirotekniko.c. Dya sö’ö ra mböji yo artikulo pirotekiko, serka kja ye ngunxorü ye nistsjijmi, ye sine, ñe ye chjomü ñe ye lugar jango pes’i d’a riesgo yo te’e. d. So’o ra almasenao ye artikulo pirotekniko kja tex ene Munisipio kja ye instala-sio k’o ra autorisao ne Sekretaria ne nu defensa Nasiona kja ne tr’ajñiñi.e. So’o ra almasenao ye artikulo pirotekniko kja texe ne tr’ajñiñi kja ye insta-lasio k’o ra autorisao ne Sekretaria nu Defensa Nasional ñ ene Gobienro nu ts’ibonrro.f. Mbar ara chütüji ye sibi pirotekniko kja ye festibida sibika ñe relijiosa ra pes’iji in autorisasio n une Direksio Genera ne Gobernasio, k’o ne H. Ayuntamiento ñe ra kjaji mbö yo pirotekniko registradas kja ne Sekretaria ne nu Defensa Na-sional.

XVI.- Mara tr’ütüji yanta, xiskuama o ñajño kosa kja n bia publika kja ye ngumü ximikja yearea forestal. XVII.- Ma ra pöji kosa k’o ya jesi nu Ley.XVIII.- Ra nutr’ü tojo na jese k’o ra tsja’a ra molestao ye nte’e mbo ye ruido. XIX.- Ma ra demeritao, poxk’ü, obstruio ñe entorpesio ne bia publika. XX.- Ri chebe yo banketa, pabimento ñe ye area k’o usa texe yo te’e.

Ts’ijña dyete ñante nziyo (Art. 164).- Na proibido mbara texe yo tita ñe yo nita, ra si’ibebida k’o pes’i chingere, texe k’o ra kja’a daño ne salud, mbo medio ne violencia fisiko o psikolojiko mbara ye ts’itr’i.

Ts’ijña dyete ñante ts’ich’a (Art. 165).- Yo ts’itr’i k’o dya be pes’i 18 kjë’ë dya sö’ö ra kichii kja ye bar, yo bar k’o espektakulo, yo kantina, nu mbötrapjü ñe yo miembro ne Ejersito o ye nzero ne Segurida Publika k’o jë’ë in uniforme o jyuji in armamento, ngextro ma kjaji in mbëpji

Ts’ijña dyete ñante ñanto (Art. 166).- Ye farmasia, yo botika ñe ye ñe ye droge-ria dya sö’ö ra pöji chunsü dyo tri’i k’o dya be kumple 18 tsjë’ë ximi dya pes’i d’a receta k’o o otre d’a profesional.

Ts’ijña dyete ñante yencho (Art. 167).- Dya sö’ö ra pöji bebida k’o pes’i chin-gere, chunsü, yo sustancia bolatile, inhalantes ñe texe k’o pes’i solbente mbara yo te’e k’o dya be pes’i 18 tsjë’ë. Ne ye rebista o yo pelikula k’o nge mbara dya te’e k’o na nojo.

Page 48: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

48

Ts’ijña dyete ñante jñincho (Art. 168).- Dya sö’ö ra b’üb’ü na punkjü te’e kja ye sirko, yo estudio, yo arena ñe naño yo eseñario jango tsjaji ye espektakulo ñe yo dibersio.

TS’IB’ËPJI IIINE YO INFRAKSIO

Ts’ijña dyete ñante nzincho (Art. 169).- Konsiderao infraksio texe yo kontrabe-nio ye disposisio k’o pes’i kja ye ordenamiento bijente kja ne Bando, ye regla-mento, ye acuerdo, ye sirkulare nu obserbansia general ñe ye plan nu desarrollo urbano k’o ra mamü ne H. Ayuntamiento ma kja’a in mbëpji.

Ts’ijña dyete yente (Art. 170).- Ye infraksio k’o ra tsja’a yo te’e k’o dya be pes’i 18 tsjë’ë ra amonestagoji ñe ra matr’üji in tutelar mbara ra xipjiji jek’o o tsja’a mbara ra preparao ye daño. Mb era dependigo ye daño k’o o tsjaja jesi in dispo-sisio ne Presetoria jubeni k’o b’üb’ü kja ne tr’ajñiñi.

TS’IB’ËPJI IVNE YO SANSIO

Ts’ijña dyete yente naja (Art. 171).- Ye infraksio ñe ye falta yo norma k’o pes’i yo bando, leyes ñe ye reglamento munisipa; ye acuerdo, ye Plan ne Desarroyo Urbano; ra sansionaoji, segur a korresponsio, ra atendio ne naturalesa, grabeda ñe ye sirkunstansia k’o ra kometio:

I. Apersibimiento: Ra xipjiji yo te’e dya jek’o ra kjaji ñe ra xipjiji kej’o ra tsjapu-ji. Ra sansionaoji nzakja reinsidente mara ra kjaji ye falto o ye infraksio k’o o apersibidoji kja kapüji yo te’e k’o pes’i kapasida ne ejersisio. II. Yo amonestasio: yo ra xipji ne ofisial ne infrakto ra xipjiji yo konsekuensia ñe in reinsidensia. Ra xipjiji kej’o ra tsä’ä mbara ra dya unüji d’a sansio; ra unüji texe ximi yo dya be kumple 18 tsjë’ë. III. Multa: ngeje ye tr’opjü k’o ri tsotr’ü ne H. Ayuntamiento k’o ra fijats’i según ne infraksio o ne falta.IV.- Ra ts’otrüji mbo kja 36 sünü.V.- Dekomisio yo merkansia.VI.- Remisio: yo mbuntr’ëzi merkansia, yo materiale, bebida k’o pes’i pare ñe ye sustancia kontaminante ñe toksika kja ye deposito korrespondiente.VII.- Ra suspendioji, ra klausurao janzi pa’a o mbara siempre, ye instalasio, konstruksio, joba, anunsio, komersio ñe ye serbisio o ye aktibida koneksa. VIII.- Rebokaisasio o kanselasio ye autorisasio, ye konsesio, ye lisensia ñe ye permiso.IX.- Ra interbenioji kja ne mbëpji ma ne infraksio referio kja ne uso.X.- Ra demolioji texe o ts’ike ye konstruksio, nzakja nge ne falta.XI.- Ye muta ra duplikao kja kaso ne reinsidensia ñ era kjaji texe ye sonsio k’o mamü ne fraksio I, II, IV, V, VII ñe VIII.XII.- Ma dya grabe ne infraksio ra konmutao ne multa mbo serbisio o labor mbara ne jñiñi.

Ts’ijña dyete yente yeje (Art. 172).- Ra suspendioji texe ye jäbä k’o pes’i balor arkitektoniko o nge na patrimonio kultural o artistiko ne nu tr’ajñiñi, hasta ra kumplioji texe ye requisito federa ñe estata; ne H. Ayuntamiento ra mamü ne acuerdo k’o ne Reglamento ne Imagen Urbana ñ ene katalogo ye obra ne nu INAH ma ra kjaji o iyo.

Ts’ijña dyete yente jñii (Art. 173).- Mbara ne aplikasio ye multa ra tomaji ne unidad de medida y actualizasio(UMA) mbara 2017,mama un decreto No.178,-jango ra kja yo ordenamiento kja tsibonro ko pesigome merio yo te’e .

Page 49: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

49

I.- Ne grabeda ne infraksio.II.- Ye antesendente ñe in kondisio ekonomika ne sosia nu infraktor.III.- Ne monto nu benefisio, daño o perjuisio ekonomiko k’o deribao mbo ne inkumplimiento ye obligasio ma b’üb’ü.IV.- Ne reinsidensia, ma b’üb’ü.

Ts’ijña dyete yente nziyo (Art. 174).- Ma ne infraktor ra nestao d’a juisio mbo ne Arkate munisipa nge jornalero, obrero o ra pertenesio kja d’a jñiñi indígena ra sansionaoji mbo d’a pa’a nu salario minimo, mbe a konstao jaga b’üb’ü.

Ts’ijña dyete yente ts’ich’a (Art. 175).- Ra b’üb’ü multa ne 1 -150 pa’a ne salario minimo k’o dya ra tsja’a ne artikulo 140 nzakja mamü ne Bando ñe:I.- Ra jñandaji, jaba o jiesy ye kañabü kja ne bia publika, ye koladera o ye alkan-tariya, kja ye parke, jardi, texe k’o usa yo te’e, ye predio, baldio, kja ye oriya ne jñi’i, ye kanal, ye arroyo, ye boske o texe ye jomü jango dya ra autorisao: ximi yo te’e k’o mbo in mbëpji kja ye tiangis esablesimiento komersial o naño lugar autorisao, ra jesy in kañabü, ra tsja’a amonestao.II.- Dy ara kja’a kaso mbar ara reparao ye tinako, ye pileta ñe ye sisterna, nu nreje potable, mbara dya ra desperdisiao nu nreje.III.- Dy ara reparao texe yo instalasio k’o b’üb’ü kja in inmueble k’o pes’i jango ra desperdisiao nu nreje.

Ts’ijña dyete yente ñanto (Art. 176).- Ra tsapüji d’a multa k’o 3 – 50 pa’a nu salario minimo k’o ra:

I.- Ra desperdisiao nreje ra perjudisiao ye infraestruktura ye serbisio publiko; yo establecimiento komersial ra clausuraoji.II.- Dya ra pëpji k’o ne jñiñi, nzakja in uso ñe in kostumbre mbar ara kjaji d’a obra mbara texe yo te’e.III.- Dy ara chints’i frente in ngumü, ndenda oo in predio k’o gi pes’i.IV.- Dya ra bakunaoji in dyoxü domestiko k’o pes’I o ra jjesy ra nzhodü kja ne bia publika o ra k’aküji; dya ra mamüji pes’i songo o dyärä sidyi kja ne Sentro ne Kontrol ne nu soskonosis ne Bienestar Animal mara satü.V.- Ra küsü chunsü janga k’otr’ü o nge mbara ye espektakulo publiko.VI.- Ra praktikagoji yo treñe kja ye lugar jango nge d’a peligro mbara ne zakü ñe in integrida yo yaja yo te’e.VII.- Yo te’e k’o edyi d’a mbuntr’ëzi k’o dya ra unü paso yo te’e kja yo krusero, mbero principalmente yo te’e k’o jñanda, yo ts’ixutr’i, ye ts’itr’i, yo male, yo ts’ita ñe yo pes’i d’a diskapasida.VIII.- Yo te’e kjü edy d’a mbuntrëzi mbar ara tusü yo te’e ma dya ra chints’i o ra pes’i jango ra jexi in kañabü.IX.- Yo edy d’a bisikleta, k’o ra nzhodü kja ne bia pulika k’o dya pes’i sib’i, timbre o bosina.X.- Ra jesi in mbuntr’ëzi kja ye banketa, andador, plaza publika, jadi o kameyon o texe ye lugar jango dya sö’ö; Ne autorida Munisipal ra retirao k’o d’a infraksio.Yo ra okupao ne bia publika ñe ye jomü k’o usa texe yo nte’e k’o kosa ra zhanü-ji, nanyo señalamiento k’o ra mamü okupao ne bia publika. Ma ne infraktor ngeje ne kotablesimiento merkantil ra multaji ñ era suspendio ne lisensia k’o funsionao kja ye reinsidensia ra kanslaoji.XI.- Ma dya pes’i in plaka ofisial k’o o asignaoji kja ne fachada jango sö’ö ra jñets’e.XII.- B’üb’ü kja ne bia publika ti’i o ma ya si’i na punkjü.XIII.-Ra kjüsü semento o d’a sustancia toksika kja ne bia publika.XIV.- Ra pi’i kja ne bia publika texe jango nzhodü yo te’e. XV.- Ra pärrä in dyoxü.

Ts’ijña dyete yente yencho(Art. 177).- Ra unüji d’a multa nrisdi 4-40 pa’a mbo in salario minimo o arresta, hasta mbo 24 sünü, k’o:I.- Dy ara kumple ne artikulo 163 yo in fraksio I, II, III, IV ne Bando munisipa.

Page 50: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

50

II.- Ra siji yo bebida k’o pes’i pare kja ne bia publika.III.- Ti’i ñe kja’a eskandalo kja ne bia publika.IV.- Dya ra ne’e ra kja’a yo in bligasio k’o mamü ye Ley electoral.V.- Ra ok’ü yo za’a k’o b’üb’ü kja ne bia publika, yo parke o yo bien oubliko, Ne infraktor ra reponio yo za’a k’o ra mamü ne Arkate Munisipa, aparte ye sansio.VI.- Ma dya usa na jo’o o dya pjorü yo bien publiko.VII.- Ma dya ne’e ra jichi ne Arkate Munisipa yo skjuama k’o nge permiso o lisensia.VIII.- Ma ra pö’ö yo kosa klandestina o ma ye pa’a ñe sünü k’o dya nge’e.IX.- Ma ngeangeze a predio, ra surtio nu nreje potable yo rede munisipale o yo konektao kja ne drenaje ñe dya k’otr’ü k’o nge.X.- Ma ra tsja’a toma nu nreje kja ye red nu nreje potable ñe drenaje o kja ye balbula ye nreje sin ye autorisasio.XI.- K’o sin autorisasio ne H. Ayuntamiento ra inbadio ne bia publika,arroyo,-banqueta ñe jango b’üb’ü yo te’e, jango yo material k’o ye objeto, k’o kosa in propieda k’o dya permitio ra jñanda ye edy mbuntr’ëzi, ne multa ra kuiñi yo material ñe de 24 hora ra notificao; ra pane kja ne bodega o ne relleno sanitario dya ra responsable ne h.ayuntamiento ya ra afektao in segurida ye peaton, dya ra jesi ra ts’ogü yo te’e o ye mbuntr’ëzi.Ximi yo ra kolokao ye toldo o ye parasole kja in ndenda, ye tope, ye barrera, ye alfile ne konkreto, ye kaseta ne bijilansia; ñe nanyo.XII.- Ra pes’i ye anunsio o ra xonü yolokal komerisal, ye fachada nu bien publiko o probada, sin nu autorisasio ne H. Ayuntamiento o yo propietario.Ne infraktor ra chints’i ra pintao mbo in cuenta yo fachada mbara ra reskontruio ante nu infraksio.Ximi yo organisasio na espektakulo publiko o privado ma dyya ra küsüji in publisida o propaganda nzakja mamü ne artikulo 116 fraksio VI ne nu Bando.XIII.- Dy ara mantenio pintao ye fachada, ye inmueble inpropieda o posesio nzakja mamü ne Bando.XIV.- Ma ra potrüji yo dyoxü mbar ara surteji ye nge’e naño lugar k’o dya nge’e ne rastro kja tr’ajñiñi k’o dya pes’i autorisasio ne Sekreraria ne Salu sö’ö ra dekonisionao ne produkto.XV.- Dy ara jñandaji k’o kjaji in respeto mbo ne dignida umana ñ ene mora publika.XVI.- K’o pes’i establecimiento komersial, industrial, profesional o ye serbisio publiko o privado, k’o dya ra unü serbisio nuu estacionamiento ma ye sünü k’o nge nu funcionamiento.

Ts’ijña dyete yente jñincho (Art. 178).- Ra unüji multa na 5-50 pa’a nu salario munimo yo:I.- Ra permitio kjü in baldio, in posesio ñe in komersio ra akumulao yo kañabü o yo dyoxü k’o ya na jo’o.II.- Dya ra kja’a d’a barda kja ye jomü k’o pes’i k’o b’üb’ü kja ye area urbana nu tr’ajñiñi mba ne H. Ayuntamiento sö’ö ra kja’a a kosta ne infraktor. III.- K’o ra edy d’a mbuntr’ëzi k’o dya pes’i na lona mbar ara komü ye karga; ra pjotr’üji ye material mbara ye konstruksio ne petróleo k’o transportao ji kja ne bia publika o ye jñi.IV.- Dya ra tsja’a k’o mamü ne artikulo 143 kja ye fraksione, XI, XIV XX, XXV, XX-VII ñe ye infraksio VII, VIII, IX Y XIV nu ne artikulo 163 k’o b’üb’ü kja ne Bando. V.- Ma nge dueño ye baño publiko, ye jango chints’i ye mbuntr’ëzi, pedyiji ye bit’ü, ñe texe ye negosio k’o dependio nu serbio publiko nu nreje potable; jan-go ra pogü nreje ñe dya ra tsja’a k’o mamü ne Bando ñ ene reglamento. VI.- Dy ara tsja’a k’o mamü ne Artikulo 118 nu presente Bando.

Ts’ijña dyete yente nzincho (Art. 179).- Ra unüji multa na 10-50 pa’a mbo ne salario minimo jango ra rekogidoji in bien ñe in kosa k’o ra inbadigo ne jomü publiko ma ra kjaji in aktibida komersial, industrial, profesional o ye serbisio.Ts’ijña dyete jñinte (Art. 180).- Ra unüji multa na 5 – 50 pa’a mbo ne salario minimo k’o:

Page 51: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

51

I.- Yo te’e k’o pes’i bar, bar k’o espektakulo, kantina, mbotr’apjü, estableci-miento k’o pista nu nejme, salón nu baile, yo restauran bar ñe yo ixi ngetr’o dya ra pes’iji trankilida ñ ene orden publiko. II.- Ra tsja’a ne komesio, ne industria yo serbisio kja ye jomü jango dya be autorisao.III.- Ma ra ybüji dato falsosIV.- Yo te’e k’ü ra tsjaja yo akto kontra nu dignida umana, ra alterao nu moral ñe nu orden publiko. Ts’ijña dyete jñinte naja (Art. 181).- Ra unüji d’a mlta na 5-50 pa’a n une salario minimo o ra ngotr’üji mbara siempre o janzi pa’a; ra retiraoji in bien yo te’e k’o kja aktibida komersial, industria, o ne serbisio ma dya pes’i autorisao komersia, industria o ne serbisio ma dya pes’i autorisao, ne lisensia o ne persmiso mbo ne H. Ayuntamiento.

Ts’ijña dyete jñinte yeje (Art. 182).- Ra unüji d’a multa na 10-50 pa’a nu ne salario minimo o ra ngo tr’üji mbara siempre o janzi pa’a:I.- K’o ra presentao yo espektakulo ñe tr’eñe publikos ma dya pes’i autorisasio. II.- Yo ra alterao, doñao o dya ra ne’e ra kolokao ye limitadore nu nreje potabe kja ye toma domisiliaria o ra viola yo seyo nu segurisa k’o ra pone alrededor; ma ra kumplementao na orden nu restriksio mbo ne likido, mbo virtud yo deuda k’o pes’iji mbo ne serbisio. III.- Mbara yo te’e k’ü ra alterao , k’ü ra dañao o ra impida la kolokasio nu li-mitante nu nreje potable mbara nu tomas domisiliarias o ra biolao yo seyo ne segurida k’ü ra instalao alrededor nu angeze ra instalao; ra kumplimentarse d’a orden nu restriksio nu likido, mbor birtu yo adeudo k’ü ra pes’i mbor nu presentasio nu serbisio.IV.- Ma ra ätr’äji na koneksio nu nreje potable, sin nu autorisasio. Yo ra kjaji ra kjü ñ era konektaoji kja ne red nu distribusio mbara dya ra bëzhi ne presión kja ye linea nu konduksio ñe mbar ara kontrolaoji ne likido.

Ts’ijña dyete jñinte jñii (Art. 183).- Ra unüji multa na 10 – 300 pa’a nu salario minimo, ya j ajango ra ngotr’üji janzi pa’a o mbara siempre, k’o dya ra tsja’a k’o mamü ne Bando ñe ne Kodigo mbara ne Biodibersida nu Ts’ibonrro, ñe ye disposisio k’o ra majñi. Ne k’o:I.- Ra pana o ra pantr’a kañebü k’o ra alteraoji ne atmosfers, ñe salu nu zakü yo nte’e o ra kausao daño ekolojiko.II.- Ra rebasao yo limite yo ruido, bibrasiones, enerjia luminosa, vapores, gases, bipji, yo olor, ñe k’o ya ja k’o dya na jo’o mbara yo te’e, ne equilibrio ekolojiko ñe ne ambiente. III.- Ra pantr’a nreje k’o pes’i yo sustancia kontaminante kja yo red kolektora nu tr’ajñiñi, ndare, kuenkas, kauses, basas ñe k’o pes’i nreje, ximi yo ra pana desechos kontaminantes kja ne jomü nzakja mamü ye norma.

Na multa, ra klausurao ye establecimiento industrial, komersial ma ra rebasao yo limite permisible, ra kontaminaoji n ambiente, ra tsja’a ra reparaoji yo daño.IV.- Yo ra almasenao o ra dyärä yo material ekspositibo o yo peligroso k’o ra pone riesgo yo te’e o dya ra kja’a kaso yo señalao yo fraksio XIV ñe XV nu arti-kulo 163 ne Bando. Ma nge residencia ra duplikao ye multa.V.- Yo te’e k’o ra unü yo bebido k’o bebido k’o pes’i chingere yo dya be kumple 18 tsjë’ë, ximi ra jiesy ra kichi kja yo bar, yo bar k’o espektakulo, yo kantina, mbötr’apjü ñe yo miembro nu ejersito o Kuerpos ne Seguridad Publika k’o jü’ü arma ñe in bit’u k’o pepjiji.VI.- K’o ra pö’ö ye tr’ünsü yo dya pje kumple 18 tsjë’ë, yo sustansua bolatiles, inabitantes ñe texe k’o ätr’äji k’o solbentes, ñe yo rebista o pelikulas k’o nge mbara yo adulto. VII.- K’o ra jesi ra kichi sin d’a te’e ra nojo ye dya be kumple 18 tsjë’ë kja ye establecimiento elektronikos, ñe ye propietario o responsable dya ra pes’i yo videojuego k’o ya na jo’o mbara yo te’e.

Page 52: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

52

VIII.- Mbara yo te’e k’ü ra permitio k’ü ra tsogü a ts’itr’i ñe yo xutr’i ne dyech’a yeje tsjë’ë, sin nu kompañia ne yo te’e k’ü pes’i mas ne dyech’a jñincho tsjë’ë, kja ngumü elektroniko; ñe yo propietario o yo responsable nu establesimiento k’ü ra pes’i videoeñe k’ü atenten kontra nu moral.

Ts’ijña dyete nziyo (Art. 184).- Ra unüji multa na 20 – 50 pa’a n une salario minimo yo dya ra tsja’a kj mamü ne artikulo 163 ne nu Bando Munisipal k’o esepsio yo mamü ye in fraksio VII, VIII, IX ñe XIV. MA nge residensia ra duplikao ne multa.

Ts’ijña dyete jñinte ts’ich’a (Art. 185).- Ra unüji multa na 20 – 1,000 pa’a nu ne salario minimo o ra kanselasio nu ne konsesio nu ne kanselasio nu ne konsesio ñe ne konsesio ñ ene pago ne erario munisipal nu daño k’o o kausa, k’o ra pese na serbisio pubiko ra kontrabenigo yo estipulao kja ne konsesio.

Ts’ijña dyete jñinte ñanto (Art. 186).- Ra unü multa k’o 20 - 300 pa’a k’o ne salario yo minimo yo propietario o yo poseidores ye inmebles k’o kjaji d’a mo-difikasio, dyärä tsja’a in rejimen juridiko o kandision urbano ñe rural, mo dya pes’i lisensia o permiso k’o korrespondido. Ximi ne Arkate ne tr’añiñi, sö’ö ra retirao yo material mbara ye konstruksio o kosta nu infraktor. Ma nge yo konjunto urbano subdibisio, xoku, prolongasio, ampliasio o modifi-kasio yo kaye; lotifikasio, sentro komersia, yo inmueble mbar ara jäbä kondomi-nio orisontal ñe miksto ñe konjunto ne biienda o serbisio, komersio o industria ne 50 -100,000 bese ne monto ne salario minimo genral diario kja ne sona ekonomika korrespondiente.

Ts’ijña dyete jñinte yencho (Art. 187).- Ra sansionao k’o ne repararasio ne daño ñe k’o multa nu 10 – 500 pa’a ne salario minimo k’ü ra sodü ne mobiliario ur-bano, yo inmueble munisipal, yo area nu uso komun o k’o ra pärä yo banketa, pabimento o yo red nu nreje potable, sin nu lisensia, autorisasio o permiso munisipa korrespondiente.

Ts’ijña dyete jñinte jñincho (Art. 188).- Ra sansionao k’o da multa ne 20 – 1, 000 pa’a ne salario munimo n era determinao ne demolisio yo konstruksio nu partikular k’ü ra:I.- Inbadio nu bia publika o dya respetao ne ñonü mbara ne konstruksio res-pektiba.II.- Jäbä o edifike kja sona ne reserba ne jomü, ekolojika o arkeolojika.III.- Dya respetao ne normatibida k’o mama yo plan ne desarrollo urbano ñe reglamento ne imagen urbana; o IV.- Dya respetao ne derecho ne bia.

Ts’ijña dyete jñinte nzincho (Art. 189).- Ra tungiji ne konstruksio k’ü kjaji a tr’i’i ne area urbanisable, a mbo’o ne derecho ne bia nzakja: vialidades, ndare, kanal, presa ñe nanyo sona ne restriksio federal, estatal ñe munisipa o dya kumplejii k’o yo espesifikasio yo teknika yo obra publika ne desarrollo urbano k’ü mama axese.

Ts’ijña dyete nzinte (Art. 190).- Ra sansionao k’o arrestos hasta mbor 36 sünü sin prejuisio yo nanyo ordenamiento, k’ü ra tsja’a yo akto contra ne dignida umana ne moral ñ ene orden publiko k’ü dya ra kja’a yo mamü yo seridor pu-bliko ma kja’a in funsio.

Ts’ijña dyete nzinte naja (Art. 191).- Mbar ara kjaji yo sansio k’ü mamü axese ra konsideraoji nu grabeda ne infraksio k’ü ra detrminao ne ofisial konsiliador ñe kalifikador x ora nu’u ne ministerio publiko.

Ts’ijña dyete nzinte yeje (Art. 192).- Ra klausuraoji yo establecimiento komer-sial industrial, ne serbisio ñe yo nge mbar ara mäjä yo nte’e kjana yo konstruk-

Page 53: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

53

sio, demolisio ñe eskabasio ma ne infraksio ra kja’a d’a prejuisio k’ü interés sosial o a kontrabenigo ne disposisio nu orden publiko.

Ts’ijña dyete nzinte jñii (Art. 193).- Ma ya kja’a emerjensia ñe kontinjensia ambiental ne H. Ayuntamiento sö’ö ra ordenao nu aseguramiento yo material o sustancia kontaminante, kja na ne klausura temporal o parsial ñe texe yo fuente kontaminante nzakja ga mamü yo norma ne konserbasio ekolojika ñe proteksio nu ambiente mbara ne desarrollo sibil kja ne bando ñe reglamento kja tr’ajñiñi.

Ts’ijña dyete nzinte nziyo (Art. 194).- Yo infraktor k’ü atentao contra yo norma ne proteksio ne ambiente ra sansionaoji nzakja yo mamü ne konserbasio ekolo-jika ñe proteksio ne ambiente mbara ne desarrollo sustentable ne xiskjuama nziyo ne kodigo administrativo ne ts’ib’onrro, ne bando ñe ne reglamento kja tr’ajñiñi.

Ts’ijña dyete nzinte ts’ich’a (Art. 195).- Mbara yo te’e k’o dya pes’i bëpji fijo ne multa ra nge nzakja yo tonji pama pama.

Ts’ijña dyete nzinte ñanto (Art. 196).- Ne te’e k’ü dya ra ne’e ra k’ontr’ü da multa k’ü ba mana ne kapitulo o ra pone rebeldía mbara kumplir k’o mama ne bando, ra aplikao d’a arresto mbor jñite jñanto sünü.

Ma nge establecimiento, yo komersial, yo industria o ne serbisio k’ü ya na jñi’i pa’a kja yo infraksio k’ü mamü ne bando ra kanselaoji definitivamente nu lisen-sia, autorisasio o permiso.

Sin prejuisio k’o mamü axese, ra ünü nguenda ne Tesoreria Munisipa mbara dya pje n era k’ontrï ne kredito fiskal ñe ra prosedio legalmente kontra ne te’e pasivo ne kredito.

Ts’ijña dyete nzinte yencho (Art. 197).- Ra sansionaoji k’o d’a multa ne 50 pa’a ne salario munimo k’ü ra viola yo mamü yo artikulo 126 ñe 127 ne bando.

Ts’ijña dyete jñincho (Art. 198).- Mbara ne kalifikasio yo infraksio ñe mabar ra aplikaoji yo sansio k’ü mamü ne ordenamiento, ra kompetente kja in ámbito nu fakulta ne ofisialia konsiliadora ñe kalifikadora ñe yo autorida fiscal nzakja mamü ne ley ñe nanyo disposisio kja ne materia.

Ts’ijña dyete nzinte nzincho (Art. 199).- Ngextro ne arkate munisipal sö’ö ra kondenao o konmutao na multa mbara ne infraktor, konsiderao yo sirkunstan-sia espesifika ne asunto, ma in kaso ne konmutasio ra kja’a k’o bëpji komuni-tario.

Ts’ijña yeje dyete (Art. 200).- Ra klausuraoji d’a establesimiento kja yo kaso sigiente:I.- Ekspenda o pö’ö bebidas alkolikas ma dya jinji ne autorisasio respektiba.II.- k’e ne lisensia nge eksplotada mbo d’a nte’e nanyo k’ü ne titular. Ngeme proibida ne transferencia o sesio yo derecho yo lisensia.III.- Eksistio reinsidensia kja ne kumplimiento yo disposisio ne BandoIV.- K’ü ra ometioji kja ne establesimiento falta grabe contra ne moral o k’ü atente contra yo na jo’o kostumbre o ra rejistra eskandalo pibliko.V.- Ra mboji yo bebida alkolika a tri’i menor ne edad ñe ra jesiji ra siji ñe yo enervante a mbo’o kja ne establesimiento.VI.- Agotada ne garantía ne audiencia dya kotr’ü ñi’i ne falta administrativa ñ ene reubikasio ordenada pon e autorida mbar ara regulao nu establesimiento.Ts’ijña yeje dyete naja (Art. 201).- Ne Direksio ne Gobernasio sö’ö ra klausurao ne establesimiento ma detektao ba biiolentao ne fraksion ne artikulo k’ü b’üb’ü axese ra anteponioji kja nanyo situasio na jo’o komun ne kolektibida mediante d’a xiskuama eskrito fundado ñe motivado.

Page 54: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

54

Ne ts’otrü yo establesimiento ra kjaji nzakja ma ra ne Gia ne ejekusio ne klau-sura instaurado po ne Tesoreria munispa k’ü mamü yo politika ne operasio ñe sekuensia ne aktibida k’ü a kjaji, mbara kja0a ne sansio impuesta.

Ts’ijña yeje dyete yeje (Art. 202).- M aba klausuraoji ra nuji k’ü nge nu uniko ngoxti mbara d’a ngumü ne klausura ra kja’a mbara k’ü ngextro ra suspendioji ne funcionamiento k’ü establesimiento.

Ts’ijña yeje dyete jñii (Art. 203).- Ma ra klausuraoji d’a establesimiento ra xipjiji ne dueño ra pjongü in ñerkansia k’ü rita sodü ma dya pje ne’e yo perdida nge in perjuisiots’e.

TS’IB’ËPJI VNE REKURSO NU KONFORMIDA

Ts’ijña yeje dyete nziyo (Art. 204).- Yo rekurso nge yo medio ne defensa legal k’o yo kual ba impunaoji yo acuerdo ñe akto administrativo k’ü mamaji, ordee ts’a’a o ra ejekutao yo Autorida Munisipa mbara aplikaoji ne Bando, yo regla-mento, yo acuerdo, yo sirkular ñe yo disposisio aplikable.

Yo akto o resolusio yo órgano kja tr’ajñiñi sö’ö ra impunaoji pon e parte afektao mbar ara modifikao o robokkarlos mediante ne rekurso ne inkonformida nzakja ga mamaü ne kodigo ne procedimiento administrativo ne Ts’ibonrro.

Ts’ijña yeje dyete ts’ich’a (Art. 205).- Kontra yo akto ñe resolusio administrativa k’ü mamü tsja’a o trate yo autorida kompetente kja ne aplikasio ne ordena-miento, yo te’e afektado pes’i derecho ra interponio ne rekurso administrativo ne inkonformida kja ne autorida o ne juisio kja ne Tribunal kontensioso ad-ministrativo nzakja ga mamü ne kodigo yo prosedimeinto administrativo kja ts’ibonrro.

Ts’ijña yeje dyete ñanto (Art. 206).- Mbara yo mamü ne artikulo axese, pes’i karakter ne partikular y te’e afektada nu interés juridiko lejitimo po yo akto o resolusio reklamada

Ts’ijña yeje dyete yencho (Art. 207).- Mbara ne interposisio yo rekurso contra akto ne Autorida Munisipal, nge ne autorida k’ü ra mamü d’a resolusio ñe nge nu enkargada ra tratamitao ne rekurso k’o auksilio ne órgano ne control interno ñe nu resolusio k’ü emita nge abalada mbor e Arkate kja tr’ajñiñi

Ts’ijña yeje dyete yencho(Art. 208).- Ne rekurso ne inkonformida ra interponio kja ne autorida k’ü emitiio ne akto eñ ra resolvió ne sindikatura kja tr’ajñiñi k’o ne auxilio ne kontraloria kja tr’ajñiñi mbara ne tramitasio ra respetao yo formalida ne kondisio k’o mamü ne kodigo ne proedimiento administrativo ne ts’ibonrro.

JÑA’A DYECH’A NAJA.NE NU OFISILIA MEDIADORA, KONSILIADORA ÑE KALIFIKADORATS’IB’ËPJI INE NU OFISIALIA MEDIADORA ÑE KONSILIADORA

Ts’ijña yeje dyete nzincho (Art. 209).- Ne ngumü k’u pjosü ñe jok’ü yo chu’u uñu nge ne instancia administartiva mbara ra: mbara, jokü yo chu’u yo kja yo nte’e yo delito k’o dya nge in copetencia nany’o arkate.

Ts’ijña yeje dyete dyech’a (Art. 210).- Ne aktuasio ne ofisialia mediadora ne kalificador, ra nge konforme yomaa ne Ley Organika kja tr’ajñiñi nu Ts’ibonrro, nu Ley nu mediasio konsiliasio ñe promosio n upas sosia mbara nu Ts’ibonrro, nge Bando kja tr’ajñiñi ñe mas disposisio relativo ñe aplikable.

Page 55: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

55

TS’IB’ËPJI IINE NU OFISIALIA KONSILIADORA

Ts’ijña yeje dyete dyech’a (Art. 210) Bis.- Nu Ofisialia Kalifikadora ngeje nu Ins-tansia Adminstratiba k’ü pes’i fin kalifikar yo falta administratiba ne yo interés surjido ne yo echo ne transito, jango ra tsjaja daños ne bienes ne porpiedad partikular o kja en kaso yo lesion kontemplada mbor nu fraksio I ne artikulo 237 ne Kodigo Penal ne Ts’ibonrro.

Ts’ijña yeje dyete dyech’a (Art. 210) Ter.- In mbepji nu ne Oficilía Calificadora ra kja nzakja mama ye lineamientos k’o mama ne Ley Organika Municipal a Ts’ibonrro ñe ne Bando Municipal.

Ts’ijña yeje dyete dyech’a (Art. 210) Cuater.- Nzakja mama ne Ley Organika Municipal a Ts’ibonrro nge in mbepji ne síndico municipal ra ñanda ne Oficial Calificador, ra ñanda in derecho yo nte’e k’o k’otrüji. Ga kjanu ra mabara ñe ra pjepji kja yo nge delito k’o ne Codigo Penal a Ts’ibonrro.

Ximi ra mbara ñe ra pjepji kja ye delito k’o ne Kodigo Adjetivo Penal nu ne Entidad ma dya b’üb’ü Ministerio Publiko.

JÑA’A DYECH’A YEJE.NE DEFENSORÍA MUNICIPAL IN DERECHO YO NTE’E ÑE NE CORDINACIÓN JÑATJO ÑE RA TENDIGO YO NTE’E K’O BA EJE NANY’O JÑIÑI.

TS’IB’ËPJI NAJA.NU NE DEFENSORÍA MUNICIPAL IN DERECHO YO TE’E

Ts’ijña yeje dyete dyech’a naja (Art. 211).- Ne defensoria yo derecho umano nge na órgano k’o kja’a ne H. Ayuntamiento, pes’i autonomía kja nu desision ñe kja ne ejersisio presupuestal, yo atribusion ñe yo funsion b’üb’üji kja ne Ley Organika kja tr’ajñiñi nu ts’ibonrro, ñe kja ne Reglamento ne Organisasio ñe funsionamiento kja yo Defensoria kja tr’ajñiñi yo Derecho umano kja ne ts’ibon-rro ñe yo naño disposisio aplikable.

TS’IB’ËPJI YEJENU KORDINASIO NU ORGUYO JÑATRJO ÑE ATENSIO NU MIGRANTE

Ts’ijña yeje dyete dyech’a yeje (Art. 212).- Ne tr’ajñiñi para k’o yo jñiñi ñe yo ts’ijñiñi jñatjo k’o b’üb’ü kja ne trajñiñi, sö’ö ra ju’u yo derecho social mbara ra b’üb’ü ñe ra kjaji nu tradición kultural k’o libertad, paz ñe seguridad nzakja yo naño kultura ñe ra garantizao un desarrollo ñe dya ra sufre diskriminacio.

Xi ra pes’i derecho social mbar ara ju’u, ra pjorü ra mantenio ñe ra desarrollao in identidda, xi texe un manifestación kultural, mbo tanto yo arkate municipal ra pjorü ñe ra konservao yo sitio arqueologiko ñe sagrado, yo centro ceremonial ñe yo monumento historiko, xi yo artesanía, un bit’u regional ñe yo mbebizhi. Mbo nzakja mamü ne Ley nu Derecho ñe Kultura Indigena un Ts’ibonrro, ne Ayuntamiento so’o ra kja’a órgano o komision mbar ara tendio yo asunto kja yo jñiñi ñe ts’ijñiñi indígena.Ts’ijña yeje dyete dyech’a jñii (Art. 213).- Ne ñangichañe un jñatrjo ra jñaji kja ne trajñiñi, mbar ara pjorüjme ra fomentao ne educación bilingüe ñe intercul-tura.Ts’ijña yeje dyete dyech’a nziyo (Art. 214).- Ra parajme nzakja na icoko k’o identifika yo sanfelipense nge’e ne centro ceremonila jñatjo, nge’e na lugar jango nu naja ndomgo un zana kjaji ritual k’o pes’i yo jñatjo, akjanü so’o ra konservaojme in kostumbre, ne H. Ayuntamiento ra difundio mara kjaki.Ts’ijña yeje dyete dyech’a ts’ich’a (Art. 215).- Ne H. Ayuntamiento ra pes’i na unidad administrativa k’o ra chjü’ü Koordinacio ne Orgullo Jñatjo ñe atencio un

Page 56: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

56

migrante k’o ne finalidad ra kjaji programa ñe accio un apoyo kja yojñiñi ñe yo ts’ijñiñi indígena k’o karü kja ne trajñiñi, xi ra pjosü ne arkate migratoria mbara ra pjorü ñe ra protegio yo derecho yo migrante nzakja mamü yo disposición juridika.Ts’ijña yeje dyete dyech’a ñanto (Art. 216).- Ne koordinacio Orgullo Jñatrjo ñe atencio ne migrante pes’i yo atribución k’o ba e’eba:l.- Ra promovio ne reskate, un preservacio ñ era pjorü ne kultura jñatrjo kja yo jñiñi indígenas kja ne trajñiñi.ll.- Ra asesorao ñ era pjosü mara impulsao yo habilidad ñe yo talento yo tri’i ñe yo xuntri jñatrjo kja ne trajñiñi.lll.- ra gestionao ñe ra administrao yo tropjü k’o ünü ne Ayuntamiento ne forma transparente ñe equitativa ñ era tendio yo demanda ñe yo necesidad kja yo comunidad indígena kja ne trajñiñi.IV.- ra gestionao kja yo entidda, dependencia ñe yo organismo, publiko ñe pri-vado, yo programa mbara ra desarrollao yo jñiñi ñe yo ts’ijñiñi indígena kja ne trajñiñi.V.- Ra promovio ñe ra difundio: yo mbaxua tradicional, yo nejme tardicional, yo artesanía, yo medicina tradicional, yo jñonü ñe in lengua jñatrjo mbara ne reskate ñe preservación ne kosmovision jñatrjo.VI.- Ra informao ñe ra asesoraoa yo migrante mbara yo proceso mara ts’ogü, mara nzhodü ñe mara pedye kja ne trajñiñi nzakja mamü yo programane poder federal, estatal ñe municipal.VII.- Yo jña’a k’o ra mamü ne H. Ayuntamiento, ne arkate municipal ñe yo naño Normatividad.Ts’ijña yeje dyete dyech’a yencho (Art. 217).- Ne ayuntamiento pärä k’o yo mi-grante kja ne tr’ajñiñi ra gozao texe yo derecho k’o b’üb’ü kja ne Konstitucion Politika ne yo Estado Unido Mexicano, ne Konstitucion Politika ne Estado Libre ñe Soberano ne Bonrroñe yo ley ñe yo instrumento juridiko internacional.Ne ayuntamiento ra kja’a accion mbara ne integracio social kja ne tr’ajñiñi k’o yo te’e refugiadaa bonrro, ra pjosü k’o ne Arkate ne Ts’ibonrro nzakja mamü yo instrumento internacional ñ ene legislación federal ñe estatal.

JÑA’A DYECH’A JÑII.NU INSTITUTO NE NRIXÜ KJA TR’AJÑIÑI

CAPITULO UNIKONE NU INSTITUTO NE NRIXÜ KJA TR’AJÑIÑI

Ts’ijña yeje dyete dyech’a jñincho (Art. 218).- Ne instituto munisipal ne nrixü, ra promisio ñe ra pes´e yo servicio ne asistensia sosial mbar ara pjosü k´o ne desarrollo yo nrixü xi ra implemetao yo programa k´o ra pjosü mbar ara kreao oportunidad, mabara tsaji na jo´o ne desarrollo personal , dyojui ñe social nzakja yo jña´a k´o ba e´eba: I.- Ra planeao pje ra tsja´a ñe ra kjaji yo programa ne asistensia social mbara ra benefisiao yo nrixü.II.- Ra asegurao ne organizasion ñe partisipasion yo te´e k’o b´üb´¨ukja yo jñi-ñi, mbara k´o ne solidaridad social, ra kumplio yo objetivo ñe yo programasion, mbara ra beneficiao yo nrixü ñe yo bedyi kja yo jñiñi.III.- Ra tsaji ñe ra promobio ne kapacitasion k´o yo kurso mbara ne asistensia sosial mbar ara benefisia ne ekonomia familiar yo nrixü.IV.- Ra evaluao yo programa ñe yo taller mbara sö´ö ra tsaji na jo´o ne orien-tasion juridika ñ ene asistensia sosial mbra yo xuntri, yo pale ñe yo male, yo te k´o pesi na diskapasidad ñe texe k ó dya jo ´o na punkjü tropjü.V.- Ra partisipao mbara toka, kja ne atension ñe ne kordinasion yo aksio k´o ra ts´aji mbara ra beneficia yo te´e k´o ra afektao na desastre. VI.- Ra kordinao mara nge´e neseraio k´o ne komkite k´o ra pjosü ko yo aksio se asistensia social ñe mbara ra dyorü tropjü mbara yo finansa ne Instituto.VII.- Ra impulsao ne desarrollo escolar ñe yo aktividad extra escolar mbara ra te´e na jo´o yo ts´i tri , yo ti´i ñe yo xo.

Page 57: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

57

VIII.- Ra pjosü k´o ne Federasio, k’o ne Estado, yo Ayuntamiento ñe yo Instituto privada, mabara ra ätä konbenio k´o ra tsa´a yo plan ñe yo programa ne asis-tensia social mbara ra benefisiao yo nrixü.

JÑA’A DYECH’A NZIYONE INSTITUTO MUNISIPAL NU KULTURA FISIKA ÑE DEPORTE

Ts’ijña yeje dyete dyech’a jñincho (Art. 218) Bis.- Ne instituto Municipal nu kul-tural fisika ñe deporte, ra establesio, ra kondusio ñe ra ejekutao ne politika munisipal kja ne kultura fisika ñe deporte, kja nzakja mamü yo disposision, xi ra tsja´a k´o ba e´eba. I.-Ra impulsao yo trejñe kja texo yo te´e ñe kja yo texe yo sektor ne Trajñiñi xi ra promovio ra usa yo instalasio deportiva publika ñe yo privada.II.- Ra proporcinoa ne interaksion ñe ne integracsionkó yo bedyi ñe sosial, xi ra fomentao ne salud física, mental, kultural ñe social kja texe yo segmento nu Trajñiñi a gtrave ne deporte.III.- Ra promobio ne kordinacion interinstitucional k´o yo organismo guber-namental ñe k´o ne cambio munisipal, estatal, nacional ñe internacional, xi k´o yo organismo deportivo munisipal, zhakja mekanismo mbara fortalesio yo aksio k´o ra pjosü ne deporte munisipal xi ra promobio ne identidad kja ne Trajñiñi.IV.- Ra koordinao, ra organizao ñe ra fomentao kja ne Trajñiñi, ma ra jich´i ñ era tsaji deporte , k’o yo texe nu kategoria, nzakja mamü nu politika ñe yo programa k´o ra establesio xi k´o ne kreasion yo ngonxorü jaK´ö jichi depor-te kja yo jñiñi,yo comunidad, yo barrio ñe yo colonia ne municipio ñe k´o ne organizasion yo klub deportivo popular. Mbara nujio, nu liga ñe yo klub deportibo k´o ra k´ara kja ne Trajñiñi nesta ra ma´a dyopjü un chju´u kja ne Isntituto Munisipal ne cultura física ñe deporte mbara ra pes´i na ordenamiento general mabara ra tsaji yo lineamiento k´o mama ne cultura física ñe deporte k´o unü ne H.Ayuntamiento. V.-Ra partisipao kja ne Sistema Estatal ne Deporte, mbara impulsaoji, ra fomen-taoji ñ era desarrollaoji ne deporte kja ne Trajñiñi; ñe VI.- Xi k´o ra mama ne H. Ayuntamiento, ne Arkate municipal ñe yo nalo Nor-matividad aplikable.Mbar ara garantizao ne kumpliemto yo atribución. Yo ususario yo instalación deportiva ñe kultural ra usaji na jo’o jyo, mara dya ra usaji na jo’o ra pes’i na sansio.

JÑA’A DYECH’A TS’ICH’ANE ASISTENCIA SOSIA

Ts’ijña yeje dyete dyech’a nzincho (Art. 219).- Ne asistensia sosia kja ne mu-nicipio nge´e na serbicio k´o pes´e ne H. Ayuntamiento k ´o ne sistema Mu-nicipal mbara ne Desarrollo Integral yo Bedyi ra pjosü k ´o ne sistema estatal mbara ne Desarrrollo Integral yo Bedyi ra aktuao nzakja mamü yo plan ñe yo programa asistencial.

Ts’ijña yeje dyete dyote (Art. 220).- Ne Sistema Municipal mbara ne Desarrollo Integral yo Bedyi k´o b´üb´ü kja ne Jniñi Lipe, nge´e na organismo poubliko Descentralizado k´ü pes´i personalidad juridika ñe patrimonio propio. Nu ob-jetivo nge´e ra promovio ne bienestar social ñ era pes´e yo serbicio ne asisten-sia, ra pjosü ne desarrollo yo bedyi xi yo jñiñi xi ra pjosü yo grupo ñe yo te´e vulnerable k ́ o pes´i na diskapasidad ngeje ne organismo k´o ra enlazao ñe ra kolaborao k´o n u homologo, estatal ñe federal, ra tsja´a nzakja mamü yo Ley.

Ts’ijña yeje dyete dyotenaja (Art. 221).- Ne H. Ayuntamiento k´o ne Sistema nu tr’ajñiñi mbara ne Desarrollo Integral yo Bedyi, k´o b´üb´ü kja ne Jñiñi Lipe ra tsja´a k ó ne sistema Estatal Dif yo programa ñe yo aksionmbara ne asistensia

Page 58: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

58

sosial xi k´o ba e´eba. I.- Ra fortalesio ne integrasio kja yo bedyi.II.- Ra pjorü yo ts´itri ñe yo ts´ixutri.III.- Ra tendio yo viktima mbo maltrato ñe abusoIV.- Ra proporcionao ne asosroria juridika gratuita, espesialmente yo ts´itri, yo pale ñe yo maleñe yo te´e k´o poes´i na diskapasidad k´o dya ju´u tropjü.Ra aplika yo programa mbara nu integrasio sosia ñe prebensio ne alkolismo ñe nu farmakodependensia.V.- Ra brindao atensio yo te’e k’o pes’i na diskapasida.VI.- Ra brindao orientasio ñe atensio psikolojika mbara nu bedye.VII.- Ra protejio ñ era brindao alternativa yo pale e yo male mbara ra desarrollo.VIII.- Ra tsjaji jornada medio asistensial, campaña ne bakunasio pjorü ne salud yo ndixü, orientasio familiar ñe prespektiba nu genero, xi ra garan tisao yo serbisio nu salud, ra pjosü r ara jokü ne kalidad nu zakü yo te’e kja tr’ajñiñi.IX.- Ra brindao orientasio ñ era pjosü k’o ne nutrisio ne alimentasio, especial-mente yo nrixü, yoo menor, yo pale ñe yo male, xi yo te’e k’o pes’i na diskapa-sida.X.- Ra apoyao yo indigente ñe yo damnifikadoXI.- Ra promobio aksio mbra ra tendio XII.- Yo demas k’ü apruebe nu Sistema Estata mbara nu Desarroyo Integral yo bedye, nu Organo nu Gobierno ne Sistema mbara nu Desarroyo Integral yo bed-ye munisipa ñe yo k’ü proponga nu H. Ayuntamiento o nu Arkate kja Tr’ajñiñi.

Ra atraji d’a secretario ejecutivo jango ra pjorü yo xutr’i,t’ii ñe tr’atr’i kja ne municipio; jango ra kja na jo’o yo sector social y privado,a kjanü yo xutr’i,t’ii ñe tr’atr’i: ne secretario ra kja un arkate ñe un secretario ne Ayuntamiento , kjo ra kja ne secretaria ejecutiva

JÑA’A DYECH’A ÑANTONE NU FUNSIO KATASTRAL

Ts’ijña yeje dyete dyote yeje (Art. 222).- Kja materia ne Katastro ñe Pedrial ra korrespondera nu H. Ayuntamiento ra promove aksion mbara ra tsjaja yo fakulta:Nu Direksio nu Katastro ñe Pedrial ra administrarao, ra operao ñe ra desarro-yorao nu katastro a bo’o nu ámbito nu kompetensia ñe nu konformida k’o yo disposisio konstitusional ñe estata ne materia.Yo te’e k’ü pes’i yo predio ra presentao kja katastro kja jñiñi in rejistro e inkor-porasio mbara ne padron katastral.Nu aktibida naja ngeje ra tsjaja yo procedimiento ñe yo aksio k’ü ra integra, ra konserba ñ era mante nu inbentario analitiko ne yo imnueble, mbo’o kja base yo dato na jo’o, mbara nu kobro ne impuesto pedrial.Ra garantizao nu toma yo desisio kja yo te’e kjü b’üb’ü kja tr’ajñiñi, akjanu nu informasio k’ü nesta mbara jñanrra k’ü nu xipji yo ley ra tsjaja.Texe k’ü ra konferida k’o nu naturalesa administratiba ñe in kompetensia.

JÑA’A DYECH’A YENCHO.NE YO NORMA NU BANDO

Ts’ijña yeje dyete dyote jñii (Art. 223).- Nu insentiba nu reforma mbara ne Ban-do kja Tr’ajñiñi ra tsjaja yo integrante kja H. Ayuntamiento.

Yo reforma nu Bando kja Tr’ajñiñi ra aprobao mbor nu mayoría nu integrante kja H. Ayuntamiento, pama pama ñe ra pes’i yo requisito mbar ara aprobao ñe ra publikao, yo modifikasio k’ü dya ra kumplio k’o yo requisito k’ü xipji akjanu ra ngeje nula nu pleno derecho.Ts’ijña yeje dyete dyote nziyo (Art. 224).- Ne kabildo so’o ra expedío yo re-glamento ñe yo disposisio administrativa kjü ra regulao ne rejime jango pes’i kompetensia munisipa.

Page 59: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

59

Mbara ra tsjaji ne parrapjo anterio, yo titula yo organismo ñe yo unida admi-nistrativa kjü pes’i ne Administrasio Publika Munisipa, ra pes’i ne obligasio ne ra promobe yo eskema ne mejora regulatoria mbar ara tsjaja mi na jo’o ñe simplifikao ne funsio administrativa; ra propone o aktualisa nu reglamentasio munisipa respektiba ñ era impulsao yo aksione kjü nesta mbara ra konsolidao ne Desarrollo Ekonomiko; akjanu, kja ne Direksio ne Desarrollo Ekonomiko, kjü ra fomentao ne aktibida sustentable, ra tsjaja yo aksione efikas ne alianza k’o yo demás nibeles ne Gobiero ñe yo Sektores Produktibos mbara ra mejorao nu kalida ne sak’ü yo sanfelipense.Mbara ra kumplio ne Ts’ijña yeje dyete dyote nziyo, ne H. Ayuntamiento ra tsjaja d’a Komisio Munisipa ne Mejora Reguñatoria, konforme nu Ley ne Mejora Regulatria ne ts’ibonrro.

YO TS’IJÑA TRANSITORIO

Naja: Ra abrogao mbr nu Bando kja Tr’ajñiñi ra aprobao nu pa’a dyote jñan-to nu zana daja nu kjë’ë dyote dyech’a jñanto.

Yeje: Ne Bando ra pes’i vigor nu pa’a ts’ich’a nu zana yeje nu jkë’ë dyote dyech’a yencho.

Jñii: O pötüji yo disposisio k’ü ra opone kja ne Bando kja Tr’ajñiñi.

Nziyo: Ra publikao ne Bando kja Gaseta kja Tr’ajñiñi o kja yo medio k’ü mbeñe konbeniente ñ era kolokao nu forma solemne kja yo lugar tradisio-na nu Tr’ajñiñi, Yo Delegasio ñe yo lugar k’ü yo te’e nu Tr’ajñiñi Lipe sö’ö ra jñanrranu.

Ra sö’ö entendido nu Lic. Olegario Romero López, Arkate kja Tr’ajñiñi Kons-titusional ra tsjaja k’ü ra publikao ñ era kumplio ne Bando.

Ne Bando gi aprobao kja ts’ingumü nu kabildo kja Ngümu Munisipal kja Tr’ajñiñi Lipe, Ts’ib’onrro; nu pa’a dyote yencho nu zana naja nu kjë’ë dyote dyech’a yencho.

Page 60: BANDO 2017 - San Felipe del Progreso...Nu Tr’ajñiñi konserbara su denominasio actual, la kual es “SAN FELIPE DEL PRO GRESO” ñe sö’ö ra kambia, in chju’u ñe k’o kuatr’ü

60

LIC. OLEGARIO ROMERO LÓPEZArkate kja Tr’ajñiñi Konstitusional kja Tr’ajñiñi Lipe

C. VIANCA MALDONADO ANICETOSíndiko Munisipal

C. IVÁN REAL CHEWNaja Regidor

C. ERNESTINA MARTÍNEZ NAVAYeje Regidora

C. JOSÉ LUIS ASUNCIÓN GUTIÉRREZ DÍAZJñii Regidor

C. ANGÉLICA GABRIELA CONTRERAS MURILLONziyo Regidora

C. ABEL ÁLVARO ROA CONTRERASTs’ich’a Regidor

C. ANTONIA GRACIELA MONROY ESQUIVELÑanto Regidora

C. MARIO GARDUÑO GARCÍAYencho Regidor

C. CARMEN ARMIDA FLORES VÁZQUEZJñincho Regidora

C. EMMANUEL GARAY MIRANDANzincho Regidor

C. FLORENCIO CRUZ RULFODyech’a Regidor

C. CRUZ IVETTE GONZÁLEZ JERÓNIMOSekretario ne Ayuntamiento kja Tr’ajñiñi Lipe a B’onrro.